Prelog

Izvor: Wikipedia
Prelog

Prelog1-1.JPG

Osnovni podaci
Županija Međimurska
Stanovništvo
Stanovništvo 7.871
Položaj
Koordinate 46°20′N 16°37′E / 46.34, 16.62
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Prelog na karti Hrvatske
Prelog
Prelog
Prelog (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 46° 20′ 24" SGŠ, 16° 37′ 12" IGD


Prelog je grad u sjevernom dijelu Hrvatske, koji administrativno pripada Međimurskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди]

Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke Drave na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15 km od Čakovca.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva 2001. godine Grad Prelog sa prigradskim naseljima ima 7.781 stanovnika. Od toga 3.910 muškaraca i 3.961 žena. Sam Grad ima 4.288 stanovnika.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Ambox warning yellow.svg    Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

(Podaci su kopirani sa službenih stranica Grada Preloga sa dozvolom Gradske uprave.)

Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz Međimurje su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila.

Na područje današnjeg Međimurja počeli su se u 13. stoljeću naseljavati hospitesi – kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njemački obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. stoljeća, uz ostala područja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica grofa Lankreta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr.Vladimir Kalšan, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda čiji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban Roland od Ratolda i vespremski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, 6. prosinca, ban Roland je u Prelogu izdao još jednu povelju – presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga.

Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.

Iz 1334. godine sačuvan je popis svih župa Zagrebačke biskupije. U Međimurju se spominje 11 župa, a od toga izrijekom 3 - one u Prelogu, Štrigovi i današnjoj Maloj Subotici...

U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin. Trgovište Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano. I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. - 1691.) Prelog je bio trgovište.

Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazočnosti njemačke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, već 1716. godine broj je stanovnika počeo rasti. Od toga vremena do početka 50-ih godina 20. stoljeća broj stanovnika trgovišta Prelog bio je u stalnom porastu.

Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovište s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih kuća. Od sredine 18. stoljeća u Prelogu djeluje trivijalna (pučka) škola. Prelog je u prošlosti našega kraja bio najrazvijenije obrtničko središte. Tijekom 18. stoljeća u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije značajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladište kamene soli za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana filandra - manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna svilana. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Nažalost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtničkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao središnju gospodarsku ulogu u Međimurju.

Iz popisa stanovništva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1.729 stanovnika, a Čakovec samo 1.048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedište kotara u kojem su bile četiri upravne općine: Prelog, Kotoriba, Hodošan i Sveta Marija. Na prijelazu u 20. stoljeće, točnije 1900. godine Prelog imao 4.109 stanovnika.

Još 1860. godine Prelog je zaobišla željeznička pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva značajnija poduzetnička inicijativa. Ipak, razvijeno poljodjelstvo istočarstvo, te obrt i trgovina, uvjetovali su već 1873. godine osnivanje prvog novčanog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska štedionica". Godine 1905. osnovana je i "Preloška štedionica".

Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski štih. Nakon što je željeznička pruga 1860. godine zaobišla Prelog, počinje razdoblje opće stagnacije, pa i propadanja. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. – 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilježi podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obične mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje dočekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno počelo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji čine današnji Grad Prelog. I veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu Preložani i Prelog dali su dostojan obol.

Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljači 1997. godine.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Prelog najveći dio svoga dohotka ostvaruje od industrije (preko 50 posto), trgovine i ugostiteljstva (23 posto), poljoprivrede (18 posto), te drugih djelatnosti.

Na području Grada radi niz državnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Općinski i Prekršajni sud, škole, kulturne, sportske i vatrogasne udruge, policijska postaja... Grad se stalno širi i razvija. Na turističkom planu Prelog se veže uz rijeku Dravu.

(Podaci su kopirani sa službenih stranica Grada Preloga uz dozvolu Gradske uprave.)

U Prelogu je kroz stoljeća postojanja najvažniju ulogu u razvoju, uz nezaobilaznu poljoprivredu, odigralo gospodarstvo, u kojem je to mjesto dugo bilo i ostalo središte donjeg Međimurja. No, najvažniji i najznačajniji procesi razvoja gospodarstva odvijali su se unatrag 40-ak godina. Uz veće tvrtke, nemjerljiv je doprinos malih poduzeća i obrtnika. Nova preloška industrija prati zahtjeve modernog tržišta. Globalizacija nameće nove trendove u poslovanju. Mnogo se proizvoda izvozi, čak i na tako zahtjevna tržišta kao što su njemačko ili austrijsko. Prije petnaestak godina počela se razvijati industrijska zona na izlazu Preloga u pravcu Cirkovljana, koja je prerasla u rasadnik vrlo uspješnih tvrtki. Dovoljno je spomenuti tvrtke nastale zaslugom poduzetničkog duha i talenta Stjepana Hrešća i partnera. Tu je i tvrtka Šestan-Busch suvlasnika Alojzija Šestana, također uspješnog poduzetnika. I S.Hrešć i A.Šestan dobitnici su prestižne nagrade Udruženja poduzetnika CROMA kao hrvatski poduzetnici godine.

Danas prelošku industrijsku zonu nose tvrtke Hespo, Heplast – Pipe te L&P Tehnologije u vlasništvu svjetskog korporacijskog diva tvrtke Legget & Platt. U gospodarstvu Grada Preloga vrlo su značajne i tvrtke Beton, Komet, MTČ te niz manjih poduzeća i obrtničkih radnji. Gradska se vlast trudi poduzetnicima stvoriti što bolje uvjete za rad i razvoj.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Dječji vrtić «Fijolica» jedina je odgojno-obrazovna ustanova u gradu Prelogu koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece predškolske dobi. Osim vrtića u Prelogu, u sastavu «Fijolice», nalaze se i dva područna odjeljenja, jedno u Draškovcu i jedno u Cirkovljanu.

Uz vrtić postoje i Osnovna škola Prelog sa područnom školom u Cirkovljanu, Osnovna škola Draškovec te Srednja škola Prelog. Više o navedenim školama možete pronaći na vanjskim poveznicama.

Kultura[uredi - уреди]

Uz 2000. godine obnovljenu zgradu Doma kulture, u Prelogu svoje mjesto imaju i Gradska knjižnica, udruga Seljačka sloga, Likovna udruga donjeg Međimurja te nedavno osnovani dječji zbor Maleni.

Sport[uredi - уреди]

Na području općine postoji 25 športskih udruga i klubova od kojih je možda najpoznatiji Speedway klub Prelog, a evo i njihovog popisa: 1. RK Prelog - Prelog 2. NK Mladost - Prelog 3. NK Čukovec 77 - Čukovec 4. NK Draškovec - Draškovec 5. NK Naprijed - Cirkovljan 6. NK Galeb - Oporovec 7. NK Otok - Otok 8. NK Start - Čehovec 9. NK ČSK - Čehovec 10. TK Prelog- Prelog 11. KK Prelog - Prelog 12. Speedway klub Prelog - Prelog 13. Karate klub Mihovil - Prelog 14. STK Cirkovljan - Cirkovljan 15. STK Hemuševec - Draškovec 16. SD Jocker Prelog - Prelog 17. Streličarski klub Prelog - Prelog 18. ŠRD Glavatica - Prelog 19. ŠRD Sloga - Oprovec 20. ŠRD Smuđ - Draškovec 21. ŠRD Ostriž - Cirkovljan 22. Nautički klub Labud - Prelog 23. USR Sport za sve - Prelog 24. ŽRK Prelog - Prelog 25. MK REN BAN

Iako je Prelog smješten u nizini, u njem je osnovano i Planinarsko društvo Prelog koje svaki drugi vikend organizira planinarenje po uzvisinama Hrvatske, ali i susjednih zemalja.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Gradovi i općine Međimurske županije
Gradovi

Čakovec | Mursko Središće | Prelog


Općine


Belica | Dekanovec | Domašinec | Donja Dubrava | Donji Kraljevec | Donji Vidovec | Goričan | Gornji Mihaljevec | Kotoriba | Mala Subotica | Nedelišće | Orehovica | Podturen | Pribislavec | Selnica | Strahoninec | Sveta Marija | Sveti Juraj na Bregu | Sveti Martin na Muri | Šenkovec | Štrigova | Vratišinec

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj