Crikvenica

Izvor: Wikipedia
Crikvenica

Crikvenica view from the sea 2005-08-02.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Božidar Tomašek (SDP) ({{{stranka}}})
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 11.348
Geografija
Koordinate
Crikvenica na karti Hrvatske
Crikvenica
Crikvenica
Crikvenica (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 10′ 48" SGŠ, 14° 41′ 24" IGD


Crikvenica je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na istočnoj obali Jadranskog mora i pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди]

Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiteljima iz srednje Evrope. Smještena je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u Kvarnerskom zaljevu, svega 35 kilometara od grada Rijeke, središta Županije primorsko-goranske.

Do Crikvenice se cestovnim putem moze stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Europe.

Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.

Graniči sa Gradom Kraljevicom, Općinom Vinodolskom i Gradom Novim Vinodolskim.

Stanovništvo[uredi - уреди]

  • Ukupan broj stanovnika 11.348
  • Broj stalnih stanovnika 11.332

Uprava[uredi - уреди]

  • Gradonačelnik: Božidar Tomašek (SDP)
  • Zamjenici gradonačelnika: Branimir Manestar (HNS) i Ivica Malatestinić (HSLS)

| * Gradsko poglavarstvo: Spomenko Antonić (SDP), Adalbert Blažičević (PGS), Slobodan Gračaković (SDP), Luka Kujundžić (HNS)

  • Predsjednik Gradskog vijeća: Eduard Rippl (HSS)
  • Potpredsjednici Gradskog vijeća: Nikola Šaban (SDP) i Vladimir Parašćak (HDZ)

Gradsko vijeće: Vinko Lolić (HDZ), Dino Manestar (SDP), Boris Matković (HNS), Luka Pobor (HNS), Mirjana Vičević (PGS), Sandra Vlašić (HSLS), Ani Car (SDP), Ivan Car (HSP)|, Krunoslav Car (HDZ), Bosiljka Domijan (SDP), Ratko Đeneš (HDZ), Robert Košuljadnić (HSLS), Ivica Kulentić (nezavisni, Igor Posarić (nezavisni

Historija[uredi - уреди]

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).

Bilo je to veliko naselje sa župnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.

Historija Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, tijekom stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.

Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. prije Krista Liburni, s ovih su uzvisina nadzirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.

U doba kasne Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u Sjevernoj Italiji, preko Senije prema rimskoj provinciji Dalmaciji i u unutrašnjost.

Kasnoantički geograf Peutinger (4.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres , po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

Današnji stanovnici, Hrvati, doseljavaju u 8. vijeka. U novu domovinu donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče izuzetni primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u hrvatski Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.

U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su Župi Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali Krčki knezovi poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova kneževska obitelj dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.

U okrilju knezova Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument u Hrvata i jedan od najstarijih u Europi, stvoren u vrijeme kada veći dio Evrope još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i hrvatskim pismom - glagoljicom.

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike Sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.

U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji sitnoslikar svih vremena.

U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su Crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, USA, te u Seattleu, država Washington.

Privreda[uredi - уреди]

Restoran "Sokak" sa najboljim slavonskim specijalitetima vl. Ivan Knežević

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Mario Lovrić
  • Paško Bonačić - izumio Monument of fish
  • Karlo Stipanić - poznati hrvatski vaterpolista, osvajač zlatnog olimpijskog odličja

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • O.Š. Vladimir Nazor
  • O.Š. Zvonko Car
  • S.Š. Dr. Antun Barac
  • S.Š Dr. Paško Bonačić

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Galerija[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Crikvenica koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj