Slunj

Izvor: Wikipedia
Slunj
[[Datoteka:
Slunj Old fort of the Frankopans 2004.JPG
|280px|Gradina Zrinskih i Frankopana]]
Gradina Zrinskih i Frankopana
Grb
Osnovni podaci
Županija Karlovačka
Stanovništvo
Stanovništvo 5.019
Položaj
Koordinate 45°07′N 15°35′E / 45.11, 15.59
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Slunj na karti Hrvatske
Slunj
Slunj
Slunj (Hrvatske)
Slunj na karti Karlovačka županija
Slunj
Slunj
Slunj (Karlovačka županija)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 06′ 36" SGŠ, 15° 35′ 24" IGD


Slunj je grad u Hrvatskoj, koji predstavlja središte regije Korduna.

Geografija[uredi - уреди]

Slunj je grad smješten na obalama rijeka Slunjčice i Korane. Kroz njega prolazi glavna magistralna cesta koja vodi prema Plitvičkim jezerima i srednjem i južnom Jadranu. Slunj i okolica zauzimaju površinu od 401 km2.

Gradska naselja[uredi - уреди]

Panorama Slunja, pogled s groblja.
Panorama Slunja, pogled s groblja.

Slunj se sastoji od 66 naselja: Arapovac, Bandino Selo, Blagaj, Bukovac Perjasički, Crno Vrelo, Cvijanović Brdo, Cvitović, Čamerovac, Donja Glina, Donja Visočka, Donje Primišlje, Donje Taborište, Donji Cerovac, Donji Furjan, Donji Kremen, Donji Lađevac, Donji Nikšić, Donji Poloj, Donji Popovac, Dubrave, Glinsko Vrelo, Gornja Glina, Gornja Visočka, Gornje Primišlje, Gornje Taborište, Gornji Cerovac, Gornji Furjan, Gornji Kremen, Gornji Lađevac, Gornji Nikšić, Gornji Popovac, Grobnik, Jame, Klanac Perjasički, Kosa, Kosijer Selo, Kutanja, Kuzma Perjasička, Lađevačko Selište, Lapovac, Lumbardenik, Mali Vuković, Marindolsko Brdo, Miljevac, Mjesto Primišlje, Novo Selo, Pavlovac, Podmelnica, Polje, Rabinja, Salopek Luke, Sastavak, Slunj, Slunjčica, Snos, Sparednjak, Stojmerić, Šlivnjak, Točak, Tržić Primišljanski, Veljun, Veljunska Glina, Veljunski Ponorac, Videkić Selo, Zapoljak i Zečev Varoš.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Popisom 2011. godine evidentirano je ukupno 5 019 stanovnika.

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
2001. 6.096 5.305 (87,02%) 575 (9,43%) 0 (0%) 216 (3,54 %)
1991. 18.962 12.091 (63,76%) 5.540 (29,21%) 239 (1,26%) 1.092 (5,75%)
1981. 21.732 13.025 (59,93%) 6.412 (29,50%) 1.815 (8,35%) 480 (2,20%)
1971. 25.835 16.037 (62,07%) 9.383 (36,31%) 206 (0,79%) 209 (0,80%)

Vjera[uredi - уреди]

Prema popisu iz 2001. godine u Slunju živi:

  • Rimokatolika - 5262 stanovnika
  • Grkokatolika - 1 stanovnik
  • Pravoslavaca - 13 stanovnika
  • Muslimana - 42 stanovnika
  • Adventista - 5 stanovnika
  • Evangelista - 1 stanovnik
  • Jehovinih svjedoka - 3 stanovnika
  • Kristopentekostna - 1 stanovnik
  • Ostali - 1 stanovnik
  • Agnostika i neizjašenih - 173 stanovnika
  • Ateista - 30 stanovnika
  • Nepoznato - 50 stanovnika

Narodnost[uredi - уреди]

Prema popisu iz 2001. godine u Slunju živi:

  • Hrvata - 5305 stanovnika
  • Albanaca - 23 stanovnika
  • Bosanaca - 4 stanovnika
  • Crnogoraca - 2 stanovnika
  • Mađara - 5 stanovnika
  • Makedonaca - 1 stanovnik
  • Njemaca - 1 stanovnik
  • Rusa - 2 stanovnika
  • Slovenaca - 1 stanovnik
  • Srba - 575 stanovnika
  • Ostalih - 9 stanovnika
  • Nepoznato - 37 stanovnika

Povijest[uredi - уреди]

Slunj se prvi puta spominje u 12. stoljeću, a o burnim prošlim vremenima svjedoče i danas zidine Starog frankopanskog grada sagrađenog na kamenoj uzvisini iznad rijeke Slunjčice. Stari grad povijesno je središte feudalnog vlastelinstva knezova Krčkih-Frankopana, a prvi put se spominje u 15. stoljeću. Pod njegovom zaštitom razvija se naselje i osniva franjevački samostan na drugoj obali Slunjčice. Tokom 16. stoljeća naselje propada u turskim ratovima, a feudalni grad se pretvara u graničnu obrambenu utvrdu. Potkraj 17. stoljeća naselje se obnavlja i razvija u današnji grad Slunj. Zanimljivo je razdoblje Slunja za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine od 1809.-1813. godine koji je tada bio najistočniji granični dio Napoleonovog imperija. . U to vrijeme gradile su se ceste, mostovi preko rijeka te žitni magazini potrebni za vojne svrhe. Kao svijedok tog vremena i danas strše zidine Napoleonovog magazina.

Za vrijeme raspada SFRJ se Slunj, kao većinski hrvatska općina, našao okružen općinama s većinski srpskim stanovništvom, čije se stanovništvo pobunilo i formiralo Republiku Srpsku Krajinu. Za vrijeme rata u Hrvatskoj Slunj je bio odsječen od hrvatskog teritorija, te su ga krajem 1991. zauzele krajinske snage potpomognute s JNA. Izbjeglo hrvatsko stanovništvo je utočište pronašlo u susjednoj BiH, gdje im je pomogao Fikret Abdić. Slunj se pod hrvatsku vlast vratio 1995. za vrijeme Operacije Oluja.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Ratna razaranja i višegodišnja srbo-četnička okupacija slunjskog područja (1991-1995), nanijeli su uz ljudske žrtve i velika materijalna razaranja. Nakon oslobođenja Slunja u kolovozu 1995. godine zatečeni su opustošeni, uništeni i oštećeni stambeni i poslovni prostori te infrastruktura. Prvo se započelo s obnovom obiteljskih kuća i stanova te infrastrukture kako bi se omogućio povratak stanovništva, a tek potom je slijedio oporavak gospodarstva koji traje sve do današnjih dana.

Danas je na području Grada Slunja evidentirano cca. 100 različitih obrta i oko 50 trgovačkih društava koji se bave pretežito uslužnom djelatnošću, a najviše ih je iz područja ugostiteljstva i trgovine. Proizvodna djelatnost je, u odnosu na prijeratno stanje, zastupljena u vrlo maloj mjeri.

Grad Slunj svoj gospodarski razvoj vidi kroz daljnji razvoj turizma, poljoprivrede, obrtništva te ekološki čiste industrije, budući da upravo za te djelatnosti ima određene predispozicije i prirodne resurse. Kako bi se na najbolji način spoznale prednosti i mogućnosti daljnjeg razvoja, Grad Slunj je izradio Strategiju gospodarskog razvoja Grada Slunja za razdoblje od 2004. do 2007. godine kojom je utvrđeno trenutno stanje gospodarstva, te su predložene mjere i aktivnosti pomoću kojih je moguće postići daljnji održivi razvoj zajednice.

Ruralna (seoska područja) su godinama stagnirala u svom razvoju čemu je doprinijela i devastacija tih područja u ratu. Kako bi se potaknuo razvoj poljoprivrede na ovim područjima Grad Slunj je, osim ulaganja u infrastrukturu, poticajnim mjerama pomogao u njenom razvoju. Uvidjevši važnost potpore poljoprivrednim gospodarstvima, Grad i dalje nastavlja isto kroz Program poticanja razvitka poljoprivrede u 2006. godini, kojim se predviđaju određene poticajne mjere (sufinanciranja, bespovratne potpore) kako bi se poduprle određene aktivnosti vezane uz razvoj poljoprivredne proizvodnje, a time i stvaranje preduvjeta za bavljenje seoskim turizmom.

Park u centru grada.

Osim poljoprivrede, Grad Slunj ima prirodne i kulturne resurse koje je moguće valorizirati u cilju razvoja turizma. Za sada je u Slunju bavljenje turizmom aktivno samo u vrijeme turističke sezone, a vezano je uglavnom uz tranzitni turizam, odnosno smještaj turista koji su na proputovanju do svojih krajnjih odredišta. Od bitnih planiranih aktivnosti Grada ističe se aktiviranje vodeničarskog naselja Rastoke kao središta turističke ponude, restauracija i sadržajno opremanje Starog Grada Slunja, te eventualna izgradnja sportsko-rekreacijskog centra Rastoke i turističkog naselja Taborište u cilju dobivanja cjelovite turističke ponude. Slunj ima mogućnosti orijentirati se na različite vrste turizma: seoski, sportsko-rekreativni, sportsko-lovni, sportsko-ribolovni, kulturni i dr.

U Gradu Slunju postoji također Industrijska zona Gornje Taborište u kojoj je moguće obavljati razne proizvodne djelatnosti koje zadovoljavaju ekološke standarde, kao i razne servisne i zanatske djelatnosti. Prema dosadašnjim financijskim mogućnostima Grad je uložio određena sredstva u komunalno opremanje iste. Planira se i formiranje nove zone male privrede kao i poslovne zone uz predviđenu zaobilaznicu Grada.

Grad Slunj posebnu pažnju posvećuje razvoju poduzetništva na svom području, a posebno su dobrodošla ulaganja i investiranja poduzetnika čime bi se potaknulo zapošljavanje i cjelokupni razvoj gospodarstva Grada. Također, kako se Slunj nalazi na području od posebne državne skrbi, za sadašnje i buduće poduzetnike postoje određene porezne olakšice i pogodnosti. Važno je istaknuti i povoljan prometni položaj Slunja, njegovu dobru prometnu povezanost i relativno malu udaljenost od velikih gradskih i poslovnih središta.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Milan Neralić, prvi hrvatski osvajač olimpijske medalje
  • Milan Vujaklija, srpski lingvist i leksiko
  • Milan Neralić, prvi hrvatski sportaš koji je nastupio na Olimpijskim igrama i osvojio medalju iz mačevanja (Pariz 1900, za Austriju).
  • mons. Mile Bogović, rođen u Cerovcu, hrvatski biskup - prvi biskup gospićko-senjske biskupije
  • Dragan Hazler, hrvatski znanstvenik, političar i dobrotvor, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori te dogradonačelnik Slunja.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Napoleonov magazin.
  • Spomenik hrvatskim braniteljima
  • Stari grad Slovin
  • Napoleonov magazin

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • Osnovna škola Slunj
  • Srednja škola Slunj (ekonomska, računarski tehničar, opća gimnazija, obrtnička)
  • Pučko otvoreno učilište Slunj

Kultura[uredi - уреди]

U gradu Slunju nema kulture.

Sport[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Slunj koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Karlovačke županije
Gradovi

Duga Resa | Karlovac | Ogulin | Ozalj | Slunj


Općine


Barilović | Bosiljevo | Cetingrad | Draganić | Generalski Stol | Josipdol | Kamanje | Krnjak | Lasinja | Netretić | Plaški | Rakovica | Ribnik | Saborsko | Tounj | Vojnić | Žakanje

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj