Cres (grad)

Cres

Administrativni podaci
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Geografski podaci
Vremenska zona	centralnoeuropska: UTC+1
Stanovništvo (2001)
broj stanovnika	2.959
Ostali podaci
Poštanski broj	51557 Cres
Cres Cres na mapi Hrvatske

Cres (tal. Cherso) je grad koji se nalazi na hrvatskom otoku Cresu, a administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Grad Cres, sljednik Općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio potpada pod Grad Mali Lošinj. Za Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu Općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Na području Grada Cresa nalaze se naselja: Porozina, Filozići, Dragozetići, Ivanje, Sveti Petar, Beli, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Krčina, Valun, Podol, Lubenice, Zbičina, Pernat, Orlec, Vrana, Hrasta, Grmov, Stivan, Miholašćica, Martinšćica, Vidovići; dok su mjesta na južnom dijelu otoka u sastavu Grada Malog Lošinja: Belej, Ustrine, Osor i Punta križa.

Gradska ura

[uredi - уреди] Historija

Na mjestu današnjeg grada Cresa nalazila se u prapovijesti gradina, kasnije antička utvrda (Crepsa). Do dolaska Hrvata Cres je nastanjen Liburnima, ali su na otoku također postojali grčki, rimski i bizantski tragovi.

U 9. vijeku Hrvati gospodare cijelim otokom i uz povremene mletačke okupacije, Cres je u sastavu Hrvatske do 1409. godine. Creski statut datira iz 1332. godine. Najznamenitija srednjovjekovna creska ličnost koja je rođena u gradu Cresu 25.4. 1529 je filozof Franjo (Frane) Petrić (umro 1597.).

Do 1797. nalazi se pod vlašću Venecije, od 1805. do 1814. pod okupacijom je Francuske, a nakon toga do 1918. u sastavu Austrije, odnosno Austro-Ugarske. Nakon prvog svjetskog rata okupirala ga je, a kasnije, zajedno s otokom i formalno anektirala Italija.

Za vrijeme drugog svjetsko rata, nakon propasti fašističkog režima u septembru 1943. godine su grad kraće vrijeme držali lokalni antifašisti. U novembru 1943. grad su zauzeli Nijemci. U aprilu 1945. Cres su konačno zauzele partizanske snage, a Pariškim mirovnim ugovorom 1947. je i formalno pripao Jugoslaviji, a preko nje i Hrvatskoj.