Krapina

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Krapina (razvrstavanje).
Krapina

Krapina centar.jpg

Osnovni podaci
Županija Krapinsko-zagorska
Stanovništvo
Stanovništvo 12.950
Položaj
Koordinate 46°10′N 15°52′E / 46.16, 15.87
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Krapina na karti Hrvatske
Krapina
Krapina
Krapina (Hrvatske)
Krapina na karti Krapinsko-zagorska županija
Krapina
Krapina
Krapina (Krapinsko-zagorska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 46° 09′ 36" SGŠ, 15° 52′ 12" IGD

Krapina je grad u Hrvatskoj koji predstavlja administrativno središte Krapinsko-zagorske županije.

Zemljopis[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

Istorija[uredi - уреди]

Središnje mjesto Zagorja je grad Krapina. Smješten je uz rijeku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom šaranom (na kajkavskome riba šaran naziva se Krap).

Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandretalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.

Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od 14. stoljeća počinju ga dobivati pojedine plemićke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina postaje slobodno trgovište.

Plemićka obitelj Keglević u prvoj polovici 16. stoljeća kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih turskih provala u Hrvatsku.

Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stoljeću pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan.

Tijekom 18 st. u Zagorju se grade zavjetne proštenjarske crkve posvećene čudotvornim Madonama. 19 st. vrijeme je stvaranja i buđenja nacionalne svijesti. Utemeljuje se hrvatski književni jezik i novi pravopis. Idejni vođa hrvatskog narodnog preporoda bio je Krapinčanin Ljudevit Gaj.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

U Krapini djeluju dvije osnovne škole; OŠ Augusta Cesarca (u sjevernom dijelu) i OŠ Ljudevit Gaj (u Parku Matice Hrvatske). Svaka od te dvije škole ima i područne škole, pa one zajedno okupljaju svu djecu iz Krapine i okolice.

Srednja škola Krapina ima dugu tradiciju, a danas se u njoj izvode različiti nastavni programi; 3 gimnazijska (opća, jezična i matematička gimnazija), niz četverogodišnjih i trogodišnjih usmjerenih programa.

Kultura[uredi - уреди]

CRKVA MAJKE BOŽJE JERUZALEMSKE NA TRŠKOM VRHU

Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu predstavlja jednu do najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Graðena je od 1750. - 1761. godine, a sagradili su je pobožni graðani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu. Crkva je sagraðena kako bi u nju bio smješten èudnotvorni Marijin kip donešen iz Jeruzalema, koji je i prije gradnje crkve pomogao mnogim ljudima u bolesti i teškoæama - pa su ga ljudi smatrali èudotvornim. Crkva je posveæena 13. kolovoza 1761. godine i do danas ona je mjesto okupljanja vjernika hodoèasnika - zavjetno mjesto. Crkva nadahnuje mirom i ljepotom svoje unutrašnjosti, bogato izraðenim oltarima, umjetnièkim slikama i rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza. Uokolo crkve nalazi se cinktura graðena u obliku osmerokuta, a u svakom kutu je podignuta mala kula za kapelicu. Cinktura je mjesto ophoda, mjesto individualnih molitvi i priprema za duhovno izvršenje zavjeta, a Marija pomaže svima koji se u nju ufaju. Svake godine održavaju se proštenja od svibnja do listopada.

STARI GRAD

Od krapinske srednjovjekovne utvrde - grada na brežuljku iznad Krapine, saèuvana je samo jedna zgrada u kojoj je stalna postava izložbe "Hrvatski srednjevjekovni banski i saborski grad Krapina" gdje su izloženi pokretni arheološki nalazi obuhvaæeni dosadašnjim iskopavanjem.

RODNA KUĆA dr. Ljudevita Gaja

Devetnaesto stoljeæe je vrijeme stvaranja i buðenja nacionalne svijesti i procesa integracije hrvatske nacije. Utemeljuje se hrvatski književni jezik i novi pravopis. Idejni voða hrvatskog narodnog preporoda bio je dr. Ljudevit Gaj koji se rodio u Krapini 1809. godine. Gaj izdaje pravopos i poèinje s izdavanjem novina i književnog priloga "Danice".

GALERIJA GRADA

Jedna od poznatijih kuæa izgraðenih pred kraj 19. stoljeæa u Krapini je kuæa odvjetnièke obitelji Majcen. U nju su navraæale mnoge ugledne liènosti: J.J. Strossmayer, A. Starèeviæ, a dr. Vlatko Maèek bio je odvjetnièki pripravnik kod dr. Josipa Majcena. Potomci obitelji Majcen, kæeri Zdenka i Nada poklonile su kuæu gradu da u njoj bude galerija. Galerija je otvorena povodom 800-te godišnjice postojanja grada i u njoj se održavaju razne izložbe.

NALAZIŠTE PRAČOVJEKA I MUZEJ EVOLUCIJE

U paleoantropologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju znaèajno mjesto. Meðu njima su najznaèajniji ostaci praèovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupeæine u Krapini, Hušnjakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i zubi, pa je to po broju osteoloških ostataka jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu. Znanstvena objašnjenja postojanja krapinskog praèovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanoviæ - Kramberger nakon šest godina iskopavanja. Špiljski èovjek iz Krapine bio je malenog do srednjeg rasta, niska èela, debelih nadoènih kostiju, jakog zubala i izboèenog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru, živio od lova. Pronaðeno je i mnoštvo fosilnih ostataka životinja: špiljskog medvjeda, divljeg goveda, golemog jelena, lososa, dabra, nosoroga i drugih. Bio je potpuno prirodno biæe srastao sa svojim okružjem i svojom kulturom te nije nadilazio prirodu. Hušnjakovo brdo danas je oaza zelenila. Na otvorenom prostoru je rekonstrukcija krapinskog praèovjeka i njegove obitelji, kao i rekonstrukcija nekih životinja iz njegova doba. Unutar kompleksa, na brdu Josipovac, nalazi se park skultura Forma Prima, èetrdesetak skulptura u hrastovu drvu poznatih kipara iz naše i susjednih zemalja. Skulpture se sjedinjuju sa prirodnim okolišem u kojem se nalaze.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. KATARINE

Crkva svete Katarine i franjevački samostan stari su preko 350 godina. Stilski, gradnja krapinskog samostana pripada razdoblju ranog baroka u našim krajevima. U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena 1650. godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule. Franjevački samostan i crkva svete Katarine i danas predstavljaju utočište i odmor za dušu. Unatrag nekoliko godina u crkvi svete Katarine održavaju se koncerti poznatih pjevača i glazbenika koji svoje umjetničke potrebe iskazuju sakralnom glazbom što predstavlja novi doživljaj u ponudi kulturnih sadržaja ove sredine.

ŽUPNA CRKVA SVETOG NIKOLE

Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje se 1311. god., kasnije je razrušena potresom u 19. stoljeću, a obnovljena je na starim temeljima na prijelazu u 20. st.

Sport[uredi - уреди]

Krapina ima klub po imenu NK Zagorec koji igra u 3. hrvatskoj fudbalskoj ligi, središte.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Krapina koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.