Opatija (Hrvatska)

Izvor: Wikipedia
Opatija

Opat1.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Ivo Dujmić ({{{stranka}}})
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 12.719
Geografija
Koordinate
Opatija na karti Hrvatske
Opatija
Opatija
Opatija (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 20′ 24" SGŠ, 14° 18′ 36" IGD

Opatija (tal. Abbazía) je grad i istoimeno popularno odmaralište u Hrvatskoj na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Opatija marina.jpg

Opatija se nalazi na Kvarneru, kopneno-otočnom prostoru između istarskog poluotoka i gorskog masiva Velebita. Istočno od Opatije se nalazi Rijeka.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2001. godine Grad Opatija ima ukupno 12.719 stanovnika i s udjelom od 4,16% na drugom je mjestu po tome u Županiji.

Po gustoći naseljenosti od 235,54 stanovnika/km² Grad Opatija je na sedmom mjestu u Županiji, odnosno po tome spada u jače naseljene jedinice lokalne samouprave PGŽ.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Priča o Opatiji sudbinski je vezana uz crkvicu Svetog Jakova, i crkveni posjed koji će kasnije postati - grad Opatija. Sv. Jakov je zaštitnik hodočasnika i putnika, pa onda apotekara, kožara, ratara, voćara i Opatije. Dan sv. Jakova - 25. srpnja, slavi se kao Dan Grada Opatije (prema odluci GV Opatija od 27. ožujka 2008.) Stoljeće nastanka Opatije (XII st) uzima se okvirno, a pretpostavlja se da je crkva podignuta na mjestu nekadašnjeg svetišta nekom drugom božanstvu. Crkva i samostan Sv. Jakova prvi se put spominju u "Liber civilium", gdje riječki notar Anton Reno de Mutina 1449. god. bilježi "opata Jakova i njegovog prethodnika Radmana u samostanu Sv. Jakova - Abbazia st. Jacobi al Palo / di Preluca." U buli pape Nikole V. iz 1453. godine spominje se “Abbati sancti Jacobi ad Palum - Opatija Svetog Jakova kod stupa” što se tumači kao a) palum=stup za vezivanje plovila, b) naziv u spomen na Al Palo u Španjolskoj gdje je bila prvobitna podignuta crkva. Dva kamena natpisa na pročelju svjedoče o radovima na građevini: prvi, na nadvratniku portala iz 1506. za vrijeme opata Simona ("1506. DIE 21. IULI SYMO ABBAS FIERI FECIT"), a drugi, na ploči iznad nadvratnika iz 1793. god. Posljednje veće proširenje je iz 1937. godine. Tijekom povijesti sklop samostana i crkve nalazio se pod benediktincima, augustincima, jezuitima, olivancima, pavlinima i na koncu iznova "Ad Maiorem Dei Gloriam" (od 1960.) pod jezutima. Villa Angiolina koja je obilježila početak turizma Opatije sagrađena je 1844. Bila je vlasništvo riječkog veletrgovca Iginija Scarpe, smještena usred botaničkog vrta. Vila je kvalitetno djelo nepoznatog arhitekta, danas rekonstruirana na temelju tlocrta iz 1886. te upućuje na klasičnu prostornu dispoziciju, projektiranje — oblikovanje po načelu zlatnog reza i uporabe modula. Carica Maria Anna, supruga bivšeg cara Ferdinanda I., provela je u vili “Angiolini” gotovo tri mjeseca 1960. godine i to je skrenulo pažnju bečke aristokracije na Opatiju. Željeznica je stigla do Matulja 1873. i time je bio otvoren put razvoja turizma u Opatiji i Lovranu. Friedrich Julius Schüler, direktor Društva Južnih željeznica počeo je s gradnjom prvih vila i hotela u Opatiji i Lovranu, a zaslužan je i za jedinstveni lungo mare te parkove ( Društvo je angažiralo Carla Schuberta, ravnatelja bečkog carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova). Stoga se s punim pravom može reći da prava turistička povijest Opatije započinje 1882. godine, kada Cesarsko-kraljevsko privatno Društvo Južnih željeznica iz Beča na čelu s Juliusom Schülerom kupuje u Opatiji prvo zemljište s Villom Angiolinom. Godine 1884. izgrađen je Hotel “Quarnero” u Opatiji (današnji "Kvarner") prema nacrtima bečkog arhitekta Franza Wilhelma. 1885. godine otvoren je Hotel Kronprinzessin Stephanie nazvan po prijestolonasljednici Štefaniji, supruzi Rudolfa Habsburškog koja se s mužem i pojavila na otvorenju. Arhitekt Franz Wilhelm je gostima hotela ponudio sav onodobni luksuz, od centralnog grijanja do bazena i, kasnije, kinematografa koji su hodnicima bili povezani sa središnjim dijelom hotela. Zahvaljujući reprezentativnoj formi i položaju, hotel su za svoje boravke među ostalima odabrali i James Joyce, car Franjo Josip I. i Josip Broz Tito. Hotel je zanimljiv i po činjenici da se iz promjene njegovih imena može rekapitulirati čitava politička povijest Opatije. Talijani mu mijenjaju ime u Regina Elena, kako se zvala žena [[Viktora Emanuela III.; od 1945. do 1948. hotel se zvao Moskva, da bi nakon razlaza s Informbiroom promijenio ime u Central. Padom Rankovića i centralizma 1966., hotel dobiva današnje ime Imperial. Započela je s radom klimatološka stanica koja je pratila glavne meteorološke elemente. Osnovano je društvo "Abbazia" kao ogranak austrijskog turističkog kluba iz Beča (Österreichischer Touristenclub-Sektion Abbazia). Počela je gradnja obalnog puta od Voloskoga kroz Opatiju sve do Lovrana na inicijativu Društva za uljepšavanje Opatije (Abbazianer Verschönerungsverein). 1889. Austrijska vlada službeno je proglasila Opatiju prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu i dovršen je sjeverni dio obalnog šetališta (lungomare) od Voloskog do Opatije, dugačak osam kilometara. 1913. Opatija ima desetak hotela, 44 pansiona, 83 vile i 5 kupališta. Zajedno s Lovranom pretekla je Karlove Vary po broju turista. Rijeka ima dvadeset hotela, za poslovne ljude i za iseljenike koji čekaju brodove “Cunard Line-a” za Ameriku. Umjesto izgorjelih Ljekovitih kupki, uz hotel “Quarnero” podignuta je impresivna Kristalna dvorana ( ukupno 800 m2 ). 1958. godine održan je prvi „Opatijski festival" zabavne glazbe u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Pobjedničke pjesme bile su "Mala djevojčica" (Milutin Vandekar/Alka Ruben) koju su u duetu izveli Zdenka Vučković i Ivo Robić i "More, more" (Miroslav Biro/N.Neugebauer) koju su u alternaciji pjevali Dušan Jakšić i Anica Zubović. [1]

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Vlasta Mastrović , atletičarka

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Crkva sv. Jakova i atelje Juraj Šporer.

U Opatiji na šetalištu Slatina je postavljeno prvih osam zvijezda. Opatija je prihvatila ideju, koju je Zagreb odbio, da se na poznatom šetalištu Slatina naprave zvijezde poznatih. Dr. Amir Muzur, gradonačelnik Opatije, prihvatio je i potpisao ugovor u kojem podržava da se te zvijezde naprave. Jedan domaći pjevač je za svoj 34. rođendan poklonio svoju zvijezdu. Njegovo ime je Dragan Turina Šajeta. 18.3. 2006. otkrivene su zvijezde poznatih. To otkrivanje čekalo je mnogo ljudi sa velikom znatiželjom. Jedan od njih bio je pjesnik Dragutin Tadijanović, koji je također imao svoju zvijezdu.

Zvijezde su dobili: Janica Kostelić, Dražen Petrović, Krešimir Ćosić, Oliver Dragojević, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Miroslav Radman i Nikola Tesla. Pretpostavlja se da će se godine postaviti 4 nove zvijezde.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Srednje škole

  • Gimnazija "Eugen Kumičić"
  • Hotelijersko-turistička škola

Fakulteti

Konzulati[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

U Opatiji postoji samo jedna dvorana, a to je ona na Gorovu.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Opatija ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:[2]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Opatija (Hrvatska) koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj


Reference[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]