Karlovac

Karlovac
Osnovni podaci
Županija	Karlovačka
Stanovništvo
Stanovništvo (2001)	59.395
Položaj
Koordinate	45°30′N 15°32′E
Vremenska zona	centralnoeuropska: UTC+1
Karlovac Karlovac na mapi Hrvatske
[[file:Šablon:Location map Karlovačka županija|290px|Karlovac na mapi Šablon:Location map Karlovačka županija]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: %; left: %; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -px; top: -px; width: Šablon:Location map Karlovačka županijapx; font-size: Šablon:Location map Karlovačka županijapx; z-index:100;">[[File:Šablon:Location map Karlovačka županija|Šablon:Location map Karlovačka županijaxŠablon:Location map Karlovačka županijapx|Karlovac|link=|alt={{{alt}}}]] <div style="font-size: %; line-height: 110%; z-index:90; position: relative; top: -1.5em; width: 6em; ">Karlovac Karlovac na mapi Šablon:Location map Karlovačka županija
Ostali podaci

Karlovac je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Karlovačke županije.

Geografija

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.

Stanovništvo

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 1990.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Srba i 8.6 % Hrvata.

Historija

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.

Karlovac je teško stradao za vrijeme rata u Hrvatskoj. Godine 1991. Na njegovom području je nalazio veliki garnizon JNA, a u okolici se nalazila područja čije se, pretežno srpsko, stanovništvo opredijelilo za Republiku Srpsku Krajinu. Hrvatske snage su zauzele dio kasarni, a iz dijela se JNA povukla. No, grad je bio izložen svakodnevnom bombardiranju, a na rubnim područjima su se vodile žestoke borbe sve do potpisivanja sarajevskog primirja početkom 1992. godine. Godine 1993. je u gradu uništena pravoslavan crkva sv. Nikole. Sam grad je još u nekoliko navrata bio izložen povremenom bombaridranju, sve do Operacije Oluja u augustu 1995. kada je područje oko grada stavljeno pod hrvatski nadzor.

Slavni ljudi

• Fran Krsto Frankopan (1643. - 1671.), hrvatski pjesnik, plemić i urotnik;
• Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop;
• Dragojla Jarnević (1812. - 1874.), Ilirska književnica i pjesnikinja;
• Vjekoslav Karas (1821. - 1858.), hrvatski slikar;
• Radoslav Lopašić (1835. - 1893.), hrvatski povjesničar;
• Slava Raškaj (1877. - 1906.), hrvatska slikarica;
• Braća Seljan, Mirko (1871. - ?) i Stjepan (1875. - 1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike;
• Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.), zagrebački biskup, rođen u Karlovcu.
• Gajo Petrović (1927. - 1993.), hrvatski filozof i lijecnik

Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .

Spomenici i znamenitosti

• Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
• Pavlinski samostan u Kamenskom
• Nacionalno svetište Svetog Josipa
• Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
• Gradski muzej
• Stari grad Dubovac
• "Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.

Obrazovanje

Osnovne škole

• Osnovna škola Banija
• Osnovna škola Braće Seljan
• Osnovna škola Dragojle Jarnević
• Osnovna škola Dubovac
• Osnovna škola Grabrik
• Osnovna škola Mahično
• Osnovna škola Švarča
• Osnovna škola Turanj

Srednje škole

• Ekonomsko-turistička škola Karlovac
• Gimnazija Karlovac
• Medicinska škola Karlovac
• Mješovito industrijsko-obrtnička škola
• Srednja škola Duga Resa
• Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
• Tehnička škola Karlovac
• Tehnološko-kemijska škola Karlovac
• Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Visokoškolske ustanove

• Veleučilište u Karlovcu

Kultura

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.

• Gradsko kazaliste Zorin Dom
• Muzeji i galerije
• Gradska knjiznica Ivan Goran Kovacic
• Glazbena skola
• Kulturni amaterizam

Sport

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:

• Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
• Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
• Univerzijada 1987. godine.
• Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.

U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.

Danas su nositelji gradskog sportskog života:

• Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
• Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
• Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)

Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.

Vanjske veze

U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Karlovac

• Grad Karlovac
• Karlovac online - neslužbene stranice
• Gornjokarlovačka eparhija SPC

Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Karlovac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.