Čakovec

Izvor: Wikipedia
Čakovec

Čakovec Franjevački trg pano.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Branko Šalamon (SDP) ({{{stranka}}})
Županija Međimurska
Stanovništvo
Stanovništvo () 30.455
Geografija
Koordinate
Čakovec na karti Hrvatske
Čakovec
Čakovec
Čakovec (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 46° 23′ 24" SGŠ, 16° 25′ 12" IGD


Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya.

Promet[uredi - уреди]

Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

Povijest[uredi - уреди]

U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija

Danas[uredi - уреди]

Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.

Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.

Poznati Čakovčani[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Kultura i zabava[uredi - уреди]

Lokalne novine[uredi - уреди]

Sport i rekreacija[uredi - уреди]

Gradovi i općine Međimurske županije
Gradovi

Čakovec | Mursko Središće | Prelog


Općine


Belica | Dekanovec | Domašinec | Donja Dubrava | Donji Kraljevec | Donji Vidovec | Goričan | Gornji Mihaljevec | Kotoriba | Mala Subotica | Nedelišće | Orehovica | Podturen | Pribislavec | Selnica | Strahoninec | Sveta Marija | Sveti Juraj na Bregu | Sveti Martin na Muri | Šenkovec | Štrigova | Vratišinec

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj