Tenis

Izvor: Wikipedia
Tennis pictogram.svg
Teniski meč (dubl)
Teniski reket i loptice
Najviša upravna organizacija: ITF
Olimpijski sport od 1896.

Tenis je sportska igra između dva (singl - pojedinačno) ili četiri igrača (dubl - u parovima). Parovi mogu biti muški, ženski i mješoviti. Izvodi se na obilježenom igralištu s reketima i teniskom lopticom po utvrđenim pravilima. Igrači stoje jedan naspram drugoga na mrežicom podijeljenom igralištu i pokušavaju, pomoću teniskog reketa, lopticu vratiti u protivničko polje tako, da protivnik više nije u mogućnosti, regularnim putem, vratiti udarac.

Istorija tenisa[uredi - уреди]

Tenis vodi porijeklo od staro-grčke igre "sphairistike". Grci i Rimljani imali su igre loptom, koje su kasnije prihvatili Francuzi. Jednu igru nazivali su Jeu de Paume (”že d paum”), što je preteča današnjeg tenisa. Neki stručnjaci smatraju da je ova igra ponikla u Egiptu i Perziji, a da se igrala i kod Arapa, prije Karla Velikog. Oko 1300. godine bila je takođe poznata pod imenom la bud, a u toku 14. vijeka igrala se u cijeloj Francuskoj. Luj X je umro od nazeba, koji je dobio igrajući ovu igru. Za tenis se kaže da je kraljevska igra, jer su francuski i engleski kraljevi pokazivali veliko interesovanje za ovu igru.

U Francuskoj se smatralo da je Henrik II najbolji igrač tenisa, a kasnije je Luj XIV imao stalno osoblje, koje se brinulo o njegovim teniskim igralištima.

Tenis, kao ime igre prvi put se javlja u knjizi objavljenoj 1400. godine. Engleski kralj Henrik VIII sagradio je 1529. godine u Hamptom Courtu svoje tenisko igralište, na kome se i danas igra tenis. Tu prvobitnu verziju tenisa mnogi nazivaju realni tenis. Izraz tenis potiče od francuskog glagola tenir (imperativ, množ.) što znači držite, odnosno srednjeengleskog pojma tenes tj. tenetz.

Mnogi teniski historičari smatraju da moderni tenis potiče između 1859-65. godine, kada su Harry Gem i Auguiro Perrera izumili novu igru s reketima, koja je vrlo sličila badmintonu. Oni su 1872., s dvojicom kolega, osnovali prvi teniski klub u svijetu, dok se prvi teniski turnir spominje 23.7.1884. u Shrubland Hallu.

Moderni tenis potiče iz Velike Britanije još iz kasnog 19. vijeka. Nosio je prvobitni naziv "Lawn tennis", što bi označavalo tenis na travnjaku. Ubrzo je stekao veliku popularnost u Evropi, a kasnije i u cijelom svijetu. Tenis je olimpijski sport i igraju ga i mlađe i starije generacije. Pravila tenisa nisu bitno izmijenjena još od kasnih 1890-ih. Jedine dvije značajne izmjene dogodile su se nakon 1970. godine. Prihvaćeno je novo pravilo "tiebreaker" za određivanje pobjednika seta, te nova tehnologija koja omogućava igračima da opozovu (challenge) sudijsku odluku i pregledaju ponovljeni snimak kretanja loptice na terenu, ukoliko smatraju da je udarac bio ispravan. Tenis mnogi prate uživo ili putem televizije i drugih medija. Najviše posjećeni, a ujedno i najprestižniji teniski turniri su Grand Slam turniri, koje čine otvorena prvenstva: Australije (Australian Open), Francuske (French Open ili Roland Garros), Velike Britanije (Wimbledon) i Sjedinjenih Američkih Država (US Open).

U SAD-u tenis je došao preko Bermuda 70-ih godina 19. vijeka. U Bosni i Hercegovini tenis se počeo igrati poslije 1885. godine. Komercijalnim pritiskom na tenisere, počela je Open era u tenisu, koja traje od 1968. godine pa do danas. Open era je naziv za novi period tenisa, u kojem se svi dobri igrači mogu natjecati na svjetskim turnirima i u kojem se najbolji svjetski igrači profesionalno bave ovim sportom. Teniseri i teniserke, koje se odluče za profesionalnu karijeru, potpisuju ugovore sa sponzorima, koji im omogućavaju mnoge benificije.

Oprema[uredi - уреди]

Reket[uredi - уреди]

Reketi su teniski rekviziti, napravljeni od tvrdih materijala poput plastike i metala (aluminijum, željezo ili raznih metalnih legura). Nekada su se reketi pravili i od drveta, međutim takvi su podložni brzom lomljenju i zato su izbačeni iz upotrebe. Reket se sastoji od rama reketa, mreže (stringa), koja je napravljena od specijalnih elastičnih materijala, te od drške. Reketi se najčešće dijele prema tvrdoći, elastičnosti i prema veličini, koja podrazumijeva veličinu mreže, mjerenu u inčima ili milimetrima.

Loptica[uredi - уреди]

Loptica za tenis je izrađena od specijalnih materijala. Prečnik loptice je približno 6,7 cm. Oko 85% mase loptice čini hemijski obrađena guma. Površina loptice izrađena je od posebnih vunenih vlakana - tzv. filca. Filc se djelimično isparava, te nastaju dlačice na tkanini, koje smanjuju otpor vjetra, brzinu i odskok loptice. Loptice se obično žute boje.

Način igre[uredi - уреди]

Teren[uredi - уреди]

Dimenzije teniskog terena

Teniski tereni su pravougaonog oblika. Dimenzije standardnog teniskog terena su: 23.77 m dužine i 8.23 m širine. Tereni se dijele, prema vrsti podloge na:

  • terene sa tvrdom podlogom,
  • travnate terene i
  • terene sa pješčanom ili zemljanom podlogom.

U igri parova, računa se i dio terena izvan pomoćne linije, tj. cijeli okvir koji je širok 10.97 m. Dodatni prostor na terenu, koji je iste boje kao i okvir ili slične nijanse, služi igračima da stignu brze lopte. Mreža na terenu se nalazi tačno na sredini i dijeli teren na dva jednaka dijela. Postavljena je paralelno sa osnovnim linijama. Visina mreže na sredini je 91.4 cm.

Teniski teren podijeljen je linijama. Pomoćne bočne linije, koje su iscrtane okomito na mrežu, su linije razgraničenja (do širine 8.23 m). U singl igrama one predstavljaju granicu dokle loptica smije da se kreće, tj. prostor u kojem se razmjenjuju udarci. Taj prostor je ograničen i osnovnom linijom, s koje teniseri serviraju loptice. Ukoliko loptica, koju vrati igrač, izađe izvan naznačenih linija, kaže se "out" i bodove dobija protivnik ili suprotni par. U dubl igri koristi se cijeli okvir terena (10.97 m), ali se primjenjuje pravilo pri serviranju, kao i u singl igri, tj. da se loptica mora servirati unutar centralne servisne linije ili T-linije, dijagonalno u pravcu JZ-SI (jugozapad-sjeveroistok) ili JI-SZ (jugoistok-sjeverozapad). Loptica je regularna ukoliko udari u polje, koje ograničava T-linija i bočne linije ili ako dodirne samu liniju, a sve izvan smatra se outom.

Tok igre[uredi - уреди]

Igrači započinju natjecanje sa suprotnih strana mreže. Jedan igrač servira lopticu, dok drugi lopticu vraća u protivničku polovicu terena. Pri serviranju, igrač mora servirati lopticu preko mreže, u polje koje je ograničeno bočnom i servisnom linijom (T-linija). Servis se izvodi s osnovne linije, i ukoliko igrač namjerno ili nenamjerno nagazi osnovnu liniju, servis se ponavlja. Servis se ponavlja i ukoliko pri prvom servisu loptica udari u mrežu, a dodatno se ponavlja i ukoliko loptica dodirne vrh mreže. Maksimalno se servis može ponoviti dva puta. Ako ni nakon ponavljanja loptica ne udari u polje, igrač pravi dvostruku servis grešku, te bodove dobija njegov protivnik. Nakon ispravnog servisa, loptica se kreće preko mreže i smije samo jedanput da odskoči, prije nego je protivnički igrač vrati u teren (return). Ukoliko igrač sa suprotne strane mreže ne stigne ili nije u mogućnosti da uzvrati udarac, bodove dobija onaj igrač, koji je poslao zadnju ispravnu lopticu. Ako igrač uspije da vrati lopticu, ali loptica izađe van terena, on gubi bodove. Izmjena udaraca se često zove reli i nije ograničena vremenski, niti brojem udaraca.

Bodovanje[uredi - уреди]

U teniskom meču bodovanje se vrši poenima, gemovima (engl.: game) i setovima, kao najvećim bodovnim kategorijama. Na ženskim i muškim teniskim turnirima, za pobjedu je potrebno dobiti dva seta. Na velikim turnirima poput Grand Slamova za pobjedu su potrebna tri dobijena seta. Setovi se dijele na gemove, a gemovi na poene.

Poene svaki igrač dobije nakon što servira ili vrati loptu u teren, tako da protivnički igrač nije u stanju da vrati udarac ili je prejakim udarcem pošalje izvan terena. Tada igrač osvaja 15 poena. Rezultat se iskazuje u poenima (0, 15, 30 i 40 respektivno). Za igrača, koji nije osvojio poene, kaže se da u rezulatu ima nula poena (engl.: love). Poeni su izjednačeni pri rezultatu 15-15, 30-30 i 40-40. Igrač da bio osvojio jedan gem mora u rezultatu imati najmanje 40-30 i dobiti još jedan dodatni poen za osvajanje gema. Znači igrač, koji ima rezultat 40-0, 40-15 ili 40-30 još jednom servira lopticu ili je vraća u teren, nakon što njegov suprotni igrač servira, te ako osvojio taj dodatni bod, onda osvaja i jedan gem.

Elektronska tabla prikaza rezultata

Pri rezultatu 40-40, kada jedan od igrača stigne drugog u poenima (sa 40-30 na 40-40), kaže se da su bodovno izjednačeni (engl.: Deuce). Za igrača, koji osvoji bod nakon izjednačenja, kaže se da je u prednosti (engl.: advantage) i treba osvojiti još jedan dodatni bod, kako bi dobio gem. Ukoliko ne osvoji dodatni bod, rezultat je opet izjednačen, te se igra nastavlja, sve dok jedan od igrača ne dobije gem. Ako je igrač, koji prima lopticu na servis i vraća lopticu nazad u teren, osvojio gem na protivnički servis, kaže se da je napravio razliku od jednog gema (engl.: break). Igrač, koji ima rezultat 40-0, 40-15 ili 40-30, a prima lopticu na protivnički servis, kaže se da ima jednu, dvije odnosno tri break lopte.

Za pobjedu u meču, igrač treba dobiti dva seta. Da bi igrač osvojio set, mora da ima rezultat takav da je u prednosti od najmanje dva gema u odnosu na protivničkog igrača. Pri rezultatu 6-0, 6-1, 6-2, 6-3, 6-4 ili 7-5 u gemovima, igrač osvaja jedan set. Igrač, koji osvoji set sa rezulatom 7-5 u gemovima, napravio je na kraju seta prednost od jednog gema (break), tj. oduzeo je protivniku servis gem. Ukoliko je rezultat 6-5 u gemovima, a protivnički igrač uspije da izjednači na 6-6 u gemovima, igra se tie break, odnosno dodatna igra, kako bi se utvrdilo ko osvaja set. U tiebrakeu igrači osvajaju poene, počevši od 1 do 7, pritom da razlika između igrača bude najmanje dva poena. Ako je rezultat 7-6 ili 7-7 u poenima, igra se nastavlja, sve dok se ne ostvari razlika od dva poena. Onaj igrač koji pobijedi u tiebrakeu, osvaja set sa rezultatom 7-6 u gemovima. Tiebraker se ne igra u finalnim setovima na turnirima Grand Slama, Davis Cupa ili Fed Cupa. Na ovim takmičenjima u zadnjem setu igra se na dva gema razlike.

Igrač pobjednik (par) osvaja gem, set i meč (engl.: Game, set, match), te glavni sudija označava kraj meča.

Pauze u meču[uredi - уреди]

Teniski meč se igra neprekidno, do kraja ili dok jedan od igrača, zbog zdravstvenih problema ili povrede, ne prekine meč. Meč se igra bez većih prekida, sve dok neki viši faktori (nevrijeme i sl.) ne utiču na tok igre. Prekinuti meč se nastavlja čim se uslovi promijene. Pri servisu je dozvoljeno iskoristiti najviše 20 sekundi. U protivnom igrač dobija opomenu od sudije. Pri izmjeni strana (nakon svakog neparnog gema), igračima je dozvoljena pauza od 90 sekundi, a između setova 120 sekundi. Pauze u teniskim mečevima su kratke, jer je izdržljivost tenisera vrlo važan faktor. Moguće su tokom meča i male pauze, kada se skupljaju loptice ili kada se istrošene loptice mijenjaju nakon svakih 9 gemova. Također, igrači imaju pravo da zatraže pauzu za medicinsku pomoć (ukoliko dođe do ozbiljnije povrede), savjet trenera ili eventualno da koriste kratke pauze, ukoliko trebaju zamijeniti oštećen reket ili istrošenu lopticu. Na velikim turnirima, osim navedenih pauza, nijedna druga pauza nije dozvoljena.

Udarci[uredi - уреди]

Glavni udarci koje teniseri najčešće koriste su: servis, forehand, backhand i drop shot.

Drugi udarci u tenisu su: return, smash, pasing shot, lob, stopball, volley, topspin, slice, cross, longline, ace.

Servis[uredi - уреди]

Servis je udarac kojim teniseri započinju poen. Pri servisu, igrač stoji pred osnovnom linijom, baca lopticu u vis, i pri silaznoj putanji, udara reketom i šalje je u polje (ograničeno T-linijom i bočnom linijom) preko mreže. Loptica je regularna ukoliko uđe u naznačeno polje ili ako dodirne samu bočnu liniju ili T-liniju. U svim ostalim slučajevima, loptica se uzima za nevažeću, te se servis ponavlja. Nakon svakog dobijenog poena, igrač servira lopticu (jedanput s desne, drugi put s lijeve strane terena), sve dok ne osvoji jedan gem. Igrači serviraju lopticu naizmjenično nakon svakog odigranog gema. Postoji više verzija servisa, ali uobičajeno se razlikuje servis ispod i iznad ruke. Servis iznad ruke je dominantan oblik serviranja loptice. Mnogi teniseri, pri servisu, troše puno energije, kako bi skratili poene. Pri vrlo snažnom i brzom servisu, protivnički igrač ne može vratiti lopticu u teren, te igrač koji servira osvaja brzi poen. Servis winner je poen koji dobija igrač nakon samog servisa, tj. kada lopticu suprotni igrač ne uspije vratiti preko mreže. Ako suprotni igrač nije uspio da stigne uzvratiti udarac na servis protivnika, kaže se da je njegov protivnički igrač dobio as (engl.: ace).

Forehand[uredi - уреди]

Za desnorukog igrača forehand predstavlja udarac desnom rukom, i to zamahom reketa koji ide od desne prema lijevoj strani tijela, tako da je dlan desne ruke okrenut licem prema loptici. Za lijevoruke igrače vrijedi suprotno. Većina tenisera koristi jednoručni forehand. Međutim, neki igrači koriste i dvoručni forehand (rijetko). Forehand je snažan udarac, koji se izvodi izvan polja za servis, mada to nije pravilo. Pri dugoj razmjeni udaraca, forehand zajedno sa backhandom predstavlja glavne udarce.

Backhand[uredi - уреди]

Backhand za desnoruke tenisere predstavlja udarac zamahom reketa od lijeve prema desnoj strani tijela, tako da je dlan desne ruke okrenut prema tijelu, a ne prema loptici. Backhand je inače udarac koji se teže izvodi od forehanda. Kao i kod forehanda, i kod backhanda postoji jednoručna i dvoručna varijanta. Neki teniseri koriste se samo jednoručnim ili samo dvoručnim backhandom, mada ima i onih koji znaju koristiti i jedan i drugi. Zbog pritiska (naprezanje mišića i lakta) koji uzrokuje zamah reketa pri backhandu, više igrača se koristi objema rukama, i uglavnom je dvoručni backhand snažniji i brži udarac. Neki teniseri izbjegavaju backhand udarce (zbog naprezanja), te forsiraju forehand. Nepravilno i dugotrajno izlaganje lakta pri backhandu, dovodi kod tenisera do ozbiljne deformacije zgloba ruke ili lakta (tzv. teniski lakat), te je potrebno oprezno pristupati ispravnom držanju reketa, kako ne bi došlo do neželjenih efekata.

Drop shot[uredi - уреди]

Drop shot predstavlja udarac kojim se lopti skraćuje putanja tako da ona iz položaja forehanda, dobije još više spina, i pravi jednu vrstu luka padajući neposredno pored mreže. Ovaj udarac često koriste igrači kako bi "prevarili" protivničke igrače koji očekuju npr. forehand ili backhand, te u tom slučaju nerijetko nisu u stanju da stignu skraćenu lopticu.

Ostali udarci[uredi - уреди]

Od ostalih udaraca najviše se koriste slice, volley, lob, pasing shot i smash.

  • Volley je udarac koji se obično izvodi pored mreže, i to laganim zamahom rekete u smjeru prema dolje. Volley je brz udarac i obično se koristi za skraćivanje loptica.
  • Slice je udarac koji se izvodi na sličan način kao i volley, s tim što su loptice koje se vrate sliceom obično sporije i imaju više spina. Slice se obično izvodi sa sredine terena ili sa osnovne linije.
  • Pasing shot je termin za udarac kojim loptica zaobilazi (ili prolazi pored) protivničkog igrača koji stoji na mreži i pokušava (bezuspješno) da skrati lopticu.
  • Lob je udarac gdje loptica preskače protivničkog igrača i pada u teren iza njegovih leđa.
  • Smash je jedan od najjačih udaraca kojim se loptica skida u zraku, i udara o protivničku polovicu terena. Inače, smash i većina drugih udaraca (volley, pasing shot, slice i dr.) izvode se prije nego loptica odskoči od podloge.


Podloge terena[uredi - уреди]

Podloge terena uglavnom se dijele na :

Podloga Opis Tereni
Pješčana podloga (šljaka) Crveni i zeleni pjesak (šljaka). Crveni pjesak je najrasprostranjeniji oblik teniskih terena. Glavna odlika ovog terena jeste da se loptica na njemu kreće sporije i sa dosta spina Roland Garros
Tvrda podloga Podloge na bazi akrila, asfalta i betona. Kod tvrdih podloga loptice su jako brze s velikim odskocima. Australian Open
US Open
Travnata podloga Na travnatim površinama loptice su jako nepredvidljive i brze Wimbledon
Unutrašnji tereni Podloge unutrašnjih terena uglavnom su izrađene od akrilnih i sličnih materijala, mada postoje i rijetke parketne podloge. Na ovakvim terenima lopta je brza, ali slabo odskače. Dvorane


Sudije[uredi - уреди]

Glavni sudija objašnjava pravila igračima

Na svim natjecateljskim turnirima u tenisu, kontrolisanje toka igre i primjena pravila dodijeljena je sudijama.

  • Glavni sudija (engl. chair umpire) ima većinu ovlasti za kontrolisanje toka igre. Glavni sudija sjedi na podignutom sjedištu pored mreže.
  • Njegovi pomoćnici su linijske sudije, koji prate regularnost kretanja loptice.

Obično na velikim turnirima sude glavni sudija, glavni autoritativni arbitar, koji može promijeniti odluku glavnog sudije ukoliko su prekršena teniska pravila, te linijske sudije, koji su pozicionirani izvan obilježenog okvira za igru. Po dva linijska suca stoji s obje strane terena, paralelno s osnovnom linijom i nadgledaju bočne linije, dva suca stoje s obje strane naspram servisne linije (T-linije) i u nekim slučajevima postoji sudija pored mreže, koji nadgleda da li je loptica dodirnula mrežu pri serviranju. Na bolje opremljenim teniskim terenima nema sudije pored mreže, jer postoje senzori koji puštaju zvučni signal ukoliko je loptica stvarno dodirnula mrežu.

Uvođenjem nove tehnologije Hawk-Eye System , koja prati putanju loptice i snima zapis, omogućeno je igračima da opozovu odluku glavnog sudije (engl. challenge) i zatraže ponovljeni snimak kretanja loptice. Svaki igrač ima pravo na 3 challengea tokom jednog seta. Ukoliko je igrač u pravu, tj. ako je glavni sudija donio pogrešnu odluku, ta se odluka ispravlja i ponavlja se sporni poen. Igrač tada ne gubi challenge, ali ukoliko je igrač zatražio challenge, a odluka glavnog sudije je ipak bila ispravna, onda on gubi challenge.

Glavni sudija tokom meča obavještava gledaoce o rezultatu i može zatražiti maksimalnu pažnju i tišinu, kako bi se teniseri mogli skoncetrisati. Također, ukoliko je dnevna svjetlost slabija ili ukoliko se meč igra noću, glavni sudija može zatražiti od publike da ne koriste bliceve na fotoaparatima.


Turniri[uredi - уреди]

Teniski turniri održavaju se godišnje prema pravilima koje definiše najviša svjetska upravna organizacija u tenisu - Međunarodna teniska federacija (ITF). Turnire organizuje ITF odnosno njene članice: Asocijacija teniskih profesionalaca (ATP) i Ženska teniska asocijacija (WTA) pod pokroviteljstvom brojnih sponzora. Turniri se dijele prema različitim kategorijama i to uglavnom prema visini novčanih sredstava i prema žrijebu. 2009. godina je važna u tenisu zbog toga što je došlo do nekih strukturnih izmjena u teniskim turnirima i načinu bodovanja. U muškoj kategoriji, ATP je odredio podjelu turnira prema visini bodova koje osvaja pobjednik (ili tim pobjednik) turnira.

Muški teniski turniri (ATP) dijele se na slijedeće kategorije:

Ženski teniski turniri (WTA) se dijele na slijedeće kategorije:

  • Grand Slam
  • WTA Premier turniri
  • WTA International turniri i
  • Challengeri i Featuresi kao najniže kategorije.

U timskim natjecanjima (timovi i države): Davis Cup, Fed Cup, ARAG World Team Championship i Hopman Cup nije došlo do izmjena.

Lista najvažnijih ATP i WTA turnira[uredi - уреди]

Datum Naziv ATP turnira naziv WTA turnira Mjesto kategorija / Broj učesnika Teren
12.1. Medibank International Sydney Sydney, Australija WTA Premier / 32 tvrdi
19.1. Australian Open* Australian Open* Melbourne, Australija GS / 128 tvrdi
2.2. Fed Cup (1.krug) TP
9.2. Open GDF Suez Paris, Francuska WTA Premier / 32 tvrdi
16.2. Barclays Dubai Tennis Championships Dubai, UAE WTA Premier / 56 tvrdi
2.3. Davis Cup (1.krug) TP
11.3. Indian Wells Indian Wells Indian Wells, SAD ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 96 tvrdi
25.3. Sony Ericsson Open Sony Ericsson Open Miami, SAD ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 96 tvrdi
13.4. Family Circle Cup Charleston, SAD WTA Premier / 56 zeleni pjesak
13.4. Monte Carlo Rolex Masters Monte Carlo, Monako ATP WTM 1000 / 96 pjesak
13.4. Barcelona Ladies Open Barcelona, Španija WTA Premier / 32 pjesak
20.4. Fed Cup (polufinale) TP
27.4. Porsche Tennis Grand Prix Stuttgart, Njemačka WTA Premier / 32 pjesak
27.4. Internazionali BNL d'Italia Rim, Italija ATP WTM 1000 / 96 pjesak
4.5. Internazionali BNL d'Italia Rim, Italija WTA Premier / 56 pjesak
9.5. Mutua Madrileña Madrid Open Mutua Madrileña Madrid Open Madrid, Španija ATP WTM 1000 • WTA Premier / 96 • 60 pjesak
17.5. ARAG ATP World Team Championship Düsseldorf, Njemačka TP / 8 timova pjesak
25.5. French Open* French Open* Paris, Francuska GS / 128 pjesak
15.6. AEGON International Eastbourne, UK WTA Premier / 32 trava
22.6. Wimbledon* Wimbledon* London, UK GS / 128 trava
6.7. Davis Cup (četvrtfinale) TP
27.7. Bank of West Classic Stanford, SAD WTA Premier / 32 tvrdi
3.8. East West Bank Classic Los Angeles, SAD WTA Premier / 56 tvrdi
10.8. W&S Financial Group Women's Open Cincinnati, SAD WTA Premier / 56 tvrdi
10.8. Rogers Cup Montreal, Kanada ATP WTM 1000 / 96 tvrdi
16.8. W&S Financial Group Masters Cincinnati, SAD ATP WTM 1000 / 96 tvrdi
17.8. Rogers Cup Toronto, Kanada WTA Premier / 56 tvrdi
17.8. Pilot Pen Tennis New Haven, SAD WTA Premier / 32 tvrdi
31.8. US Open* US Open* New York, SAD GS / 128 tvrdi
14.9. Davis Cup (polufinale) TP
27.9. Toray Pan Pacific Open Tokyo, Japan WTA Premier / 56 tvrdi
3.10. China Open Beijing, Kina WTA Premier / 56 tvrdi
12.10. Shanghai Masters Shanghai, Kina ATP WTM 1000 / 96 tvrdi
19.10. Kremlin Cup Moskva, Rusija WTA Premier / 32 tvrdi (dvorana)
27.10. Sony Ericsson Championships - Doha Doha, Katar PG / 8 najboljih tvrdi
4.11. Commonwealth Bank Tournament of Champions Bali, Indonezija PG / 12 tvrdi
7.11. Fed Cup (finale) TP
8.11. BNP Paribas Masters Paris, Francuska ATP WTM 1000 / 96 tvrdi (dvorana)
22.11. Barclays ATP World Tour Finals London, UK PG / 8 najboljih tvrdi (dvorana)
30.11. Davis Cup (finale) TP

WTM World Tour Masters; TP Timsko prvenstvo; PG Prvenstvo na kraju sezone

* Grand Slam turniri nisu turniri u organizaciji ATP i WTA, ali se bodovi koje teniseri osvoje računaju u natjecanju ATP World Tour i WTA Tour

Trenutne TOP liste[uredi - уреди]

ATP i WTA tabela (pojedinačna kategorija)[uredi - уреди]

Trenutni raspored na tabeli 10 najboljih tenisera i teniserki svijeta.

  1. Novak Đoković (Srbija) - 13.130 bodova
  2. Rafael Nadal (Španija) - 12.670
  3. Rodžer Federer (Švajcarska) - 6.100
  4. Stanislas Vavrinka (Švajcarska) - 5.770
  5. Tomaš Berdih (Češka) - 4.410
  6. Miloš Raonić (Kanada) - 3.920
  7. David Ferer (Španija) - 3.875
  8. Huan Martin Del Potro (Argentina) - 3.360
  9. Grigor Dimitrov (Bugarska) - 3.270
  10. Endi Marej (Velika Britanija) - 3.040


  1. Serena Vilijams (SAD) - 9.510 bodova
  2. Li Na (Kina) - 6.960
  3. Simona Halep (Rumunija) - 6.785
  4. Petra Kvitova (Češka) - 6.070
  5. Agnješka Radvanska (Poljska) - 5.330
  6. Marija Šarapova (Rusija) - 4.881
  7. Eženi Bušar (Kanada) - 4.460
  8. Anđelika Kerber (Nemačka) - 4.365
  9. Jelena Janković (Srbija) - 3.900
  10. Viktorija Azarenka (Belorusija) - 3.812
    Zadnji put aktualizirano 14.07.2014.

ATP i WTA tabela (dubl kategorija)[uredi - уреди]

Trenutni raspored na tabeli 5 najboljih tenisera i teniserki u dubl kategoriji.

Mjesto ATP Država Bodovi WTA Država Bodovi
1 Bob Bryan Sjedinjene Američke Države SAD 12080 Cara Black Zimbabve Zimbabve 10070
2 Mike Bryan Sjedinjene Američke Države SAD 12080 Liezel Huber Sjedinjene Američke Države SAD 10070
3 Daniel Nestor Kanada Kanada 10140 Lisa Raymond Sjedinjene Američke Države SAD 6140
4 Nenad Zimonjić Srbija Srbija 10110 Anabel Medina Garrigues Španija Španija 6000
5 Kevin Ullyett Zimbabve Zimbabve 6690 Ai Sugiyama Japan Japan 5510

Zadnji put aktualizirano 11.4.2009

Statistika i rekordi[uredi - уреди]

Osvajači Grand Slam turnira[uredi - уреди]

Zadnji put aktualizirano 08.07.2014.

17 pobjeda

14 pobjeda

12 pobjeda

11 pobjeda

8 pobjeda

7 pobjeda

6 pobjeda

4 pobjeda

3 pobjede

Osvajačice Grand Slam turnira[uredi - уреди]

Zadnji put aktualizirano 19.2.2009

24 pobjede

22 pobjede

18 pobjeda

12 pobjeda

10 pobjeda

9 pobjeda

7 pobjeda

5 pobjeda

4 pobjede

3 pobjede


Zanimljivosti[uredi - уреди]

Zadnji put aktualizirano 19.2.2009

Najduži No.1 ranking u sedmicama (ukupno):

Najduži No.1 ranking u sedmicama bez prekida:

  • Švicarska Roger Federer 237
  • Njemačka Steffi Graf 186

Najviše osvojenih titula u karijeri:

Najviše osvojenih Grand Slam titula (singl, dubl i mješoviti dubl):

Najviše osvojenih Grand Slam titula svih vremena (singl):

  • Švicarska Roger Federer 17
  • Australija Margareth Smith Court 24

Najviše osvojenih Grand Slam titula u Open eri (singl):

  • Švicarska Roger Federer 17
  • Njemačka Steffi Graf 22

Najviše osvojenih ranking bodova:

  • Srbija Novak Đoković 13.630 (2011. godine)
  • Srbija Jelena Janković 9.200 (2009. godine)

Ukupne novčane zarade u karijeri:

  • Švicarska Roger Federer 76,779,184 $ [4]
  • Sjedinjene Američke Države Serena Williams 23.540.604 $ [5]

Najbrži izmjereni servis:

  • Sjedinjene Američke Države Andy Roddick 249 km/h [6]
  • Sjedinjene Američke Države Venus Williams 207 km/h [7]

Najkraći odigrani meč:

Najduži odigrani meč:

Galerija slika[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Vanjski linkovi[uredi - уреди]