Sport

Izvor: Wikipedia
Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa.

Sport obuhvaća sve fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi iz natjecateljskih razloga.

Riječ sport nekad je označavala svaku igru i zabavu. Danas se pod pojmom sport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičkog karaktera u kojima na specifičan način dolazi do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i natjecanju.

Prema definiciji i razini sport može biti vrhunski odnosno selektivni i masovni tj. neselektivni. U području sporta egzistira nekoliko sustava a to su: profesionalni sport, amaterski sport, rekreacijski sport, školski sport i sport osoba sa invaliditetom. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh i tako dalje.

Podjela[uredi - уреди]

Nekim sportom se čovjek može baviti: rekreacijski, amaterski i profesionalno.

Sportove dijelimo na dvije grupe: grupne i samostalne.

U grupne (zajedničke) sportove spadaju svi sportovi koji se izvode grupno, gdje najveće mjesto zauzimaju sportske igre, kao na primjer nogomet, košarka, hokej na ledu i hokej na travi i tako dalje, ali tu također spadaju i sportovi kao sto su splavarenje, potezanje konopa itd.

U samostalne (pojedinačne) sportove spadaju sportovi gdje se pojedinac sam zalaže za svoje uspjehe. U pojedinačne sportove spadaju tenis, golf, šah, karate, judo te ostali borilački sportovi, atletika, triatlon, sportska gimnastika, ritmička gimnastika, plivanje, fitnes, pikado, biljar i mnogi drugi...

Napomena: U mnogim pojedinačnim sportskim disciplinama na službenim natjecanjima bodovi pojedinačnih sudionika se zbrajaju da bi se dobio ekipni pobjednik, to jest klub koji je imao najbolje natjecatelje.

Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili grupno, te u parovima. Tu spadaju tenis, badminton, umjetničko klizanje, veslanje, kajak, kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.

Sport može biti natjecateljskog ili slobodnog karaktera.

Natjecateljski karakter je kada sportaši nastupaju na natjecanjima u želji za postizanjem vrhunski rezultata.

Slobodni (amaterski) karakter je kada se sportaši bave sportom iz njima poznatih razloga, a najčešće su to zdravstveni razlozi! Npr. planinarenje je odlično za dišni sustav, a također dobro djeluje i na mišićni i krvožilni sustav čovjeka.

Popis sportova[uredi - уреди]

Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu zimskih ili ljetnih Olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i sportovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koju su u stvari spoj nekoliko različitih sportova, te dakle spadaju u zasebnu kategoriju. Ipak, evo popisa sportova po grupama (neki sportovi očito spadaju u više kategorija, ali su navedeni samo u jednoj!):

Atletika[uredi - уреди]

  • bacačke discipline (disk, koplje, kugla, kladivo)
  • trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
  • skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
  • višeboj

Ekipni sportovi s loptom[uredi - уреди]

-razvili se iz srednjoameričke igre loptom

Sportovi u kojima se loptica udara reketom[uredi - уреди]

Sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom[uredi - уреди]

Biciklizam[uredi - уреди]

Gimnastika[uredi - уреди]

Sportovi snage[uredi - уреди]

Sportovi preciznosti[uredi - уреди]

Vodeni sportovi[uredi - уреди]

Sportovi na snijegu i ledu[uredi - уреди]

Sportovi s više sportskih disciplina[uredi - уреди]

Borilački sportovi i vještine[uredi - уреди]

Loptački sportovi[uredi - уреди]

Moto-sportovi[uredi - уреди]

Konjički sportovi[uredi - уреди]

Ekstremni sportovi[uredi - уреди]

Misaone igre[uredi - уреди]

Tradicionalni sportovi[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]