Skijaški skokovi

Izvor: Wikipedia

Skijaški skokovi su sport u kojem se skijaš spušta niz posebno konstruiranu rampu (skakaonicu) te nakon odraza pokušava 'preletjeti' što veću udaljenost. Skakaonica je prekrivena snijegom te su natjecanja moguća samo u zimskim uvjetima. Ipak, danas postoje i varijante izvedbe skakaonice s umjetnom podlogom te se natjecanja mogu održavati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta se izvodi i na vodi.

Skijaški skokovi su standardni sport na Zimskim olimpijskim igrama.

Natjecanja u skijaškim skokovima[uredi - уреди]

Datoteka:Michael Uhrmann.jpg
Skijaš skakač tijekom leta
Moderna skijaška skakaonica

Cilj natjecanja u skijaškim skokovima je preskočiti što veću udaljenost. Međutim, ocjenjuje se i stil skakača, te je za pobjedu osim dugačkog skoka potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi se izračunavaju po ostvarenoj duljini skoka te zbroju ocjena 5 sudaca, od kojih svaki može za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova.

Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz povijest, tehnika doskoka je uglavnom ona prema telemark tehnici. Preovladavajuća tehnika položaja tijela tijekom leta je tzv. V-tehnika, prilikom koje skakač drži skije u 'V' položaju, s repovima skija skupljenim a vrhovima odvojenim.

Natjecanja u skijaškim skokovima se izvode uglavnom na tri vrste skakaonica, koje se razlikuju po visini uzletišta:

  • 90-metarska skakaonica - kao što joj i ime govori visina zaletišta je 90 metara, a skakači postižu daljine do 110 metara u optimalnim uvjetima.
  • 120-metarska skakaonica - visine 120 metara, s skokovima do 140 metara.
  • Skijaška letaonica - to su skakaonice više od 120 metara, na kojima se mogu postići duljine skoka čak do 240 metara. Često se za natjecanje na takvim skakaonicama koristi naziv 'skijaški letovi', da bi se naglasila velika duljina skokova.

Standardno natjecanje se sastoji od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi oba skoka se zbrajaju za konačni poredak. Postoji i ekipno natjecanje, u kojem se zbrajaju bodovi četiri člana jedne momčadi.

Popularnost skijaških skokova[uredi - уреди]

Skokovi su nastali u skandinavskim zemljama, te su i danas tamo najpopularniji. Dobri natjecatelji redovito dolaze iz skandinavskih zemalja, prije svih Finske i Norveške, a još su jake nacije u tom sportu Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, itd.

Links[uredi - уреди]

Nordijska kombinacija[uredi - уреди]

Skijaški skokovi su sastavni dio sporta koji se naziva Nordijska kombinacija, a u sebi uključuje natjecanje u skijaškom trčanju te skijaškim skokovima.