Vinkovci

Izvor: Wikipedia
Vinkovci

Vinkovci Teretni kolodvor 1.JPG

Osnovni podaci
Županija Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo
Stanovništvo 35.912
Položaj
Koordinate 45°17′N 18°48′E / 45.29, 18.80
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Vinkovci na karti Hrvatske
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci (Hrvatske)
Vinkovci na karti Vukovarsko-srijemska županija
Vinkovci
Vinkovci
Vinkovci (Vukovarsko-srijemska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 17′ 24" SGŠ, 18° 48′ 00" IGD

Vinkovci su grad u istočnoj Hrvatskoj koji pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди]

Grad Vinkovci nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, između Dunava i Save, smješten uz rijeku Bosut.

Grad i njegovo šire područje smješteno je na 78-125 m nadmorske visine, s površinom od 102.805 ha, od čega 60.623 ha oranica i 29.149 ha pretežito hrastovih i jasenovih šuma, s blagom kontinentalnom klimom,te s dovoljnim i povoljnim rasporedom oborina.

Prostire se uz Bosutsku nizinu, te autoput i željezničku prugu, koji spajaju Zapadnu Europu s Dalekim istokom, te Srednju Europu s izlaskom na Jadransko more.

Sela u općini Vinkovci[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Grad Vinkovci je jedan od najdulje neprekidno naseljenih gradova u ovom dijelu Europe.

Prapovijest[uredi - уреди]

Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika, prije 7000 godina. Dvije autohtone kulture, sopotska i vinkovačka nastanjivale su širje područje grada od 4000-1800 g. pne. U starijem željeznom dobu područje grada naselili su Iliri, a u mlađem Kelti koji su se ubrzo stopili s Ilirima.

Antika[uredi - уреди]

U rimsko doba današnji Vinkovci su se nazivali Aurelia Colonia Cibalae (riječ "cibalae" je na ilirskom značila "brežuljak"). Bio je to jedan od većih antičkih gradova, koji se protezao na 45600 m2. Podatak da je Cibalae bio i rodni grad dvaju rimskih careva, ukazuje nam na važnost položaja grada u rimskom carstvu. Kraj Cibale se odigrala i velika Bitka kod Cibale 316. No, nakon bitke kod Hadrianopolja godine 378. kada je poginuo i car Valens, Cibalae je spaljena i postaje malo naselje koje jo nekoliko puta stradava od avarskih plemena koja sve učestalije provaljuju na to područje.

Grad se spominje i u darovnici cara Justinijana iz godine 529. kad je to područje kao kulturno žarište dodijeljeno Benediktu iz Nursije. Ubrzo je grad podjelom rimskog carstva prešao u njegov istočni dio, a time je nestao kao poznato središte svjetske pozornice onoga doba.

Srednji Vijek[uredi - уреди]

U ranom srednjem vijeku Vinkovci se spominju pod imenom Sveti Ilija. Naselje (u mađarskim spomenicima Zenthelye, Zenthylye, Zenthylya i sl.) uz rub ruševina antičkih Cibala dokazano postoji od XI. Stoljeća, o tome svjedoče arazni arheološkki ostaci ranoromaničke crkve sv. Ilija na Meraji. Naselje Sveti Ilija vjerojatno je stradalo prilikom Tatara 1242. godine. Mjesto se oporavilo, pa je u XIV. Stoljeću sagrađena veća gotička crkva, koja se dijelom naslanja na temelje stare predromaničke crkve. Narodno ime Vinko/Vinkovci uz ono Sveti Ilija upisano je na strim zemljopisnim kartama iz 1592. i 1640. godine.

Turska i Vojna Krajina[uredi - уреди]

Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon pogibije kralja Matije Korvina na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.

20. stoljeće[uredi - уреди]

Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Državu Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave kojom su u 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do diktature vladara i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no radom hrvatskih političkih stranaka 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok pripojeni su Savskoj banovini. Rat je grad zatekao i 1940.-1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada je gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije oslobođeno od nacističkog agresora. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, 13. travnja, je dugo slavljen kao dan grada. Nakon Drugog svjetskog rata u tada novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njenih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.

Krajem 1990, početkom 1991 u Hrvatskoj je započeo domovinski rat. Bio je to rat između Hrvata i Republike Srpske Krajne i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Rat je imao četiri faze. Prva faza je započela krajem 1990, početkom 1992, kada je srpska vojska započela nemire. Druga faza je trajala od siječnja 1992 do 1995 kada je došlo do primirja između zaračenih strana, uz stalno motrenje od strane UN-a. Treća faza je trajala od svibnja do kolovoza 1995 kada je hrvatska vojska oslobodila područja koja su bila pod takozvanom Srpskom Krajnom. Zadnja, četvrta faza je bio Deytonski sporazum potpisan 14. prosinca u Parizu, kada su se zaračene strane obvezale na prekid rata. Reintegracija je trajala do 1998.

Raspadom socijalističke Jugoslavije u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopuštali da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar.

Vinkovci su bili središte velikosrpske agresije i grad je trpio neprekidna bombardiranja. Polovica grada je uništena, puno ljudi moralo je napustiti grad. Jugoslavenska vojska je okupirala veliki dio istočne Hrvatske. U posljednji tren je hrvatska vojska zaustavila prodor srpskih snaga deset kilometara prije ulaza u Vinkovce.

Povelja o prijateljstvu gradova i klub prijatelja[uredi - уреди]

U vrijeme kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi iz Njemačke, kao i stanovnici grada Kenzingena i Njemački Crveni Križ okruga Emmendingen koji su željeli pomoći. Odlučili su djecu iz Vinkovaca pozvati u Kenzingen i na taj ih način maknuti iz grada te im priuštiti lijepo vrijeme daleko od ratnih stradanja i razaranja. Djeca su jedno vrijeme provela u Kenzingenu kod obitelji. Kroz ovu humanitarnu gestu razvilo se i prijateljstvo između dvaju gradova. Dolaskom delegacije iz Kenzingena, 2002 je i potpisan sporazum o prijateljstvu. Tim činom započeto je niz zajedničkih akcija ( dječja igrališta okružena minama, razmjena glazbenih i folklornih grupa), donacije (novac, hrana, odjeća) kao i razmjena učenika, dok na kraju nije potpisana i povelja o prijateljstvu gradova. Povelja su potpisali 8. kolovoza 2007 gradonačelnik Dr. Mladen Karlić i gradonačelnik Matthias Guderjan

Administracija i politika[uredi - уреди]

Ekonomija[uredi - уреди]

Kultura i Sport[uredi - уреди]

Vinkovci imaju bogatu kulturu i tradiciju na koju su jako ponosni. Mnoge slavne i važne ličnosti dolaze iz Vinkovaca, kao na primjer, Josip Šokčević, hrvatski ban; Josip Runjanin, skladatelj hrvatske nacionalne himne; pisici Josip i Ivan Kozarac, Vladimir Kovačić, umjetnici Vanja Radauš, Slavko Kopač, Albert Kinert, sportaš Mirko Filipović, poznatiji kao Crocop, PRIDE-prvak 2006 u teškoj kategoriji, pjevači Goran Bare, Shorty i drugi.

Već 36 godina postoje „Vinkovačke jeseni“, manifestacija koja njeguje slavonsku i hrvatsku nacinalnu baštinu. U to vrijeme prikazana su kultura i običaji iz cijele Hrvatske. Manifestacija traje dva tjedna i svaku večer drugo kulturno umjetničko društvo ima svoj nastup. Svake se godine u svibnju održava “Festival glumca”. Tom prigodom se okupljaju glumci iz cijele Hrvatske i uz druženje razmjenjuju iskustva i priređuju kazališne predstave.

Sport[uredi - уреди]

  • NK Lokomotiva
  • ŽOK Vibrobeton
  • SK Lokomotiva
  • Vinkovački plivački klub VPK
  • TK Vinkovci
  • ŠRU Bajer
  • KK Vinkovci

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovne škole[uredi - уреди]

  • 1. o.š. Antuna Gustava Matoša
  • 2. o.š. Bartola Kašića
  • 3. o.š. Josipa Kozarca
  • 4. o.š. Ivana Gorana Kovačića
  • 5. o.š. Vladimira Nazora
  • 6. o.š. Ivana Mažuranića
  • Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina

Srednje škole[uredi - уреди]

  • Gimnazija Matije Antuna Reljkovića
  • Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca
  • [1]
  • Tehnička škola Ruđera Boškovića
  • Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića
  • Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara
  • Drvodjeljsko-tehnička škola
  • Poljoprivredno-šumarska škola

Fakulteti[uredi - уреди]

  • Poljoprivredni fakultet Osijek - ogranak Vinkovci
  • Filozofski Fakultet Osijek - Ogranak Vinkovci
  • Elektrotehnički Fakultet Osijek - ogranak Vinkovci

Znamenitosti[uredi - уреди]

Poznati Vinkovčani[uredi - уреди]

  • Miroslav Tanjga, nogometaš
  • Mirko Filipović, poznati ultimate fight borac i K1 borac
  • Snježana Petika, poznata rukometašica , prvakinja europe s RK Podravkom iz Koprivnice
  • Mario Kasun, poznati košarkaš
  • Blaženka Leib, hrvatska televizijska voditeljica, urednica i novinarka na HRT-u
  • Martin Novoselac, nogometaš i nogometni trener
  • Mladen Vulić, glumac
  • Ivan Bošnjak, nogometaš
  • Duje Čop, nogometaš
  • Matija Čop, poznati modni kreator pjevačice Lady Gage i atletičar

Korisne informacije[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]



Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja


Općine


Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj