Šibenik

Izvor: Wikipedia
Šibenik

Sibenik3 (js).jpg

Osnovni podaci
Županija Šibensko-kninska
Stanovništvo
Stanovništvo 46.332
Položaj
Koordinate 43°44′N 15°53′E / 43.74, 15.89
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Šibenik na karti Hrvatske
Šibenik
Šibenik
Šibenik (Hrvatske)
Šibenik na karti Šibensko-kninska županija
Šibenik
Šibenik
Šibenik (Šibensko-kninska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 44′ 24" SGŠ, 15° 53′ 24" IGD


Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.


Geografija[uredi - уреди]

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveća bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56, 2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati. Prosječna gustoća naseljenosti je 51.7 st. na km2.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Popis 2011.[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2011. Grad Šibenik broji 46.332 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6%, slijede Srbi zastupljeni s 3,1%. Stanovnišvo prema vjeri: Katolici 88%, Pravoslavci 3%, Ateisiti, agnostici, ne izjašnjeni 7,5% [1]

Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8 a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčana ima 22 408 a Šibenčanki 23 924. [2]

Popis 2001.[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni sa 3%.

Popis 1991.[uredi - уреди]

Popis stanovništva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za općinu Šibenik koja je tad zauzimala skoro pola Županije Šibensko-kninske. Pa je Općina Šibenik tad imala 85 002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% Jugoslavena. Ako se gleda samo grad Šibenik on broji 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55 842.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Historija[uredi - уреди]

Map of Sibenik 1575, Braun and Hogenberg, Civitates Orbis Terrarum, map II-52

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV). Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenik je u aprilu 1941, okupiran, a kasnije anektiran od strane Italije. Šibenčani su uglavnom bili u partizanima, u velikom broju. Mnogo Šibenčana je u partizane išlo već 1941., a najviše 1943. nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Samo u bitci na Sutjeci sudjelovalo je 1.316 boraca iz Šibenika a poginulo 787, više nego iz bilo kojeg drugog grada. Partizani su Šibenik ušli 3.11.1944.

Kao i cijela Hrvatska i Šibenik je bio u sklopu Jugoslavije od 1945. do 1991.g.

Grad Šibenik i okolica su se na početku rata u Hrvatskoj našli na udaru krajinskih snaga iz dalmatinskog zaleđa, kojima je s vremenom sve više potpore davala JNA. Kada su u septembru 1991. blokirane kasarne i drugi objekti JNA, Kninski korpus pod generalom Ratkom Mladićem je pokrenuo veliku ofenzivu na Šibenik. Nakon višednevnih žestokih borbi, poznatih kao tzv. rujanski rat, snage JNA su prisiljene na povlačenje, te su se ti događaji smatrali jednom od prvih velikih hrvatskih pobjeda u ratu. Sam Šibenik je relativno malo stradao u tim događajima, ali biva podvrgnut stalnom bombardiranju s krajinskih položaja, koji su izazvali razaranja i ljudske žrtve. Ratne operacije u okolici Šibenika su završile s Operacijom Oluja u augustu 1995.

Privreda[uredi - уреди]

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-Kninske županije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.

Kultura[uredi - уреди]

Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam ima sve veću važnost.

Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najbolji ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužniji da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor. [3] Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30 000 posjetitelja iz cijele Europe. Glazbeni program u trajanju od 5 dana sa više od 120 izvodača na 3 open-air pozornice i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja je već narastao na 45 000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala. [4]

Prometna povezanost[uredi - уреди]

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika).

Meteorološke značajke[uredi - уреди]

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Poznati Šibenčani[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Katedrala Sv. Jakova
Gradska vijećnica

Obrazovanje[uredi - уреди]

Osnovne škole: "Vidici", "Fausta Vrančića", "Jurja Šižgorića", "Jurja Dalmatinca", "Petra Krešimira IV", "Tina Ujevića".

Srednje škole: "Ekonomsko-upravno-birotehnička i trgovačka škola", "Turističko ugostiteljska škola", "Tehnička škola", "Gimnazija Antuna Vrančića", "Industrijsko obrtnička škola", "Škola za obrtnička zanimanja", "Medicinska i kemijska škola", "Prometno-tehnička škola", Glazbena škola "Ivana Lukačića".

Visoko školstvo: Veleučilište u Šibeniku, smjerovi; turistički menađment, promet, pravo, medicina

Sport[uredi - уреди]

Šibenik je i grad mladih i grad sporta. U gradu Šibeniku sportašima je na raspolaganju četrdeset sportskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika sportska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku...

Galerija[uredi - уреди]

Panorama[uredi - уреди]

Šibenik harbour - panorama.jpg

Reference[uredi - уреди]

  1. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku str. 44,45,125
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti str. 72,524
  3. Intervju Mate Škugora
  4. o terraneu

Vanjske veze[uredi - уреди]


Gradovi i općine Šibensko-kninske županije
Gradovi

Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice


Općine


Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter-Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj