Bilice

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Bilice (razvrstavanje).
Bilice

Crkva u Bilicama
Crkva u Bilicama

Grb
Osnovni podaci
Županija Šibensko-kninska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001) 2180
Položaj
Koordinate 43°46′12″N 15°55′01″E / 43.77, 15.917
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Bilice na karti Hrvatske
Bilice
Bilice
Bilice (Hrvatske)
Bilice na karti Šibensko-kninska županija
Bilice
Bilice
Bilice (Šibensko-kninska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 46′ 12" SGŠ, 15° 55′ 01" IGD

Bilice su naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se sjeverno od Šibenika i administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди]

Općina Bilice se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji udaljene 3 km. od Šibenika. Površinom od 25,66 km2, općina Bilice spada u manje općine i čini 0,86% sveukupne površine Šibensko kninske županije. Općina Bilice formirana je kao samostalna jedinica lokalne samouprave 17.12. 2002. prije tog datuma bile u sastavu grada Šibenika.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema zadnjem popisu stanovništava (2001.) u Bilicama ima 662 domaćinstva u kojima živi oko 2180 stanovnika, a unutar općine nalazi se 24 zaseoka: Novo–naselje, Pližote, Gatara, Grubišić, Buva, Mikulandra, Šparadići, Čaleta-car, Bura, Slavice-Karloviči, Petrovići, Čaleta, Kalik, Lugovići, Dulibići, Slavica-Jolići, Mihaljevići, Slavica -Paprčići, Radići, Juras, Krnić, Jakšić, Sekulić, Perišić.

Svi zaseoci raspoređeni su u pet naselja: Novo Naselje, Podlukovnik, Podtrtar, Stubalj i Vrulje.

Od prvih konkretnih zapisa o Bilicama 1298. prate se i demografski podaci. U župi Žažvina kojoj su tada pripadale Bilice godine 1298. bilo je 20 kuća i 204 osoba, a same Bilice 10 kuća i 51 osobu.

U župi Žavini 1298. spominje se i selo Presuć (negdje se nazivalo Prisuti ili Opatija), za koje piše da se nalazi između Velikog i Malog Pomišlja i Dračina, te da su Prisuti imali 9 kuća i 62 osobe.

Noviji zapisi spominju da su Bilice godine 1825. imale 32 kuće, odlomak Vrulje 20, i Lukovnjak 19; godine 1857. Bilice imaju 144 katolika, Vrulje 23, odlomak Pokojci 170, Lukovnjak 148. Godine 1901. svi odlomci imaju 110 kuća i 702 osobe. Godine 1931. Bilice s odlomcima imaju ukupno 1336 katolika i 64 hričana (pravoslavaca). Iste godine 1931 zapisan je ovaj broj obitelji: Bilice 42, Pomišalj 6, Stubalj 12, Dolačka Punta 15,Vrulje 23, Lišćerice 25, Pod Trtrom 19, Pod Lukovnjak 30, ukupno 172 obitelji.

Uprava[uredi - уреди]

Povijest[uredi - уреди]

Car Konstantin Porfirogenet, pisac iz 10. st. navodi mjesto Belitcein (to belitzein), a povjesničar Vj. Klaić smatra, da su to današnje Bilice. U kanalu sv. Josipa pronađeni su vrijedni arheološki ostaci iz pretpovijesnog doba i rimske Villae Rusticae na Dedića punti, pronađen je i osakaćen rimski natpis te još dva druga fragmenta za koje se nezna gdje su završili. Nađena je i jedna ploča s pleterom i monogramom Marije, koja je prenesena u Kninski muzej, za koju se smatra da je dr.Jelić i dr.Novak nisu pravilno pročitali.

Prvi konkretniji zapisi o Bilicama dolaze iz godine 1298. kad se osnivala Šibenska biskupija, te se tu navodi da su Bilice pripadale župi Žažvina.

Za Bilice u 20. vijeku je karakteristično da je veliki broj stanovnika sudjelovao u ratovima. Poznato je da je veći broj Bilićana sudjelovao i u Španjolskom građanskom ratu. Velike su žrtve podnijeli i za vrijeme Drugog svjetskog rata, zabilježen je podatak da je tokom rata poginulo 190 žitelja i da niti jedna kuća nije ostala neoštećena.

Tokom poslijeratnog perioda poznato je da je nemali broj žitelja Bilica emigrirao u strane zemlje, radi neimaštine ili neslaganja s političkom situacijom u zemlji.

U ratu u Hrvatskoj sudjelovao i velik broj žitelja Bilica. Bilice su tokom rata pretrpjele manje materijalne štete, a jedan žitelj Bilica je u izgubio život.

Privreda[uredi - уреди]

Bilice s obzirom na položaj i blizinu Nacionalnog parka Krka imaju velik potencijal za razvoj seoskog turizma, jer u Bilicama nije razvijana teška industrija niti su građene veće industrijske zone pa je veliki dio područja Bilica ostao netaknut.

Jedan od prvih poteza sadašnje Općine što se tiče turizma je uvrštavanje u novi prostorni plan marine ili privezišta na Prokljanskom jezeru.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Prvobitna crkvica u Bilicama mora da je podignuta prije dolaska Slovena u Dalmaciju,motiv i stil ulomaka pregrade potpuno se podudaraju sa starokršćanskim skulptiranim pregradama u gradskoj bazilici u Staroj saloni iz V.,odnosno VI stoljeća. Dr. Ljubo Karaman

Crkva Gospa od Pomišljaja župe Uznesenja Marijina - Bilice se nalazi na brdu Pomišljaj (156 m). Stari zapisi kažu da je tu bila i drevna župna crkva (od 1470. pa negdje do 1570.). Smatra se da je Šibenska obitelj Mrzinića (Merzinich) utemeljila benificij a možda i crkvu Gospe od Pomišlja. Prvi zapis iz 1448. god. spominje da je biskup Juraj predao popu Damjanu gospinu kuću vrijednu 100 libara za njegov vinograd od 5 gonjaja. Bratovština (Maria de Pomisale) ima svoj pravilnik (matrikulu) od 1452., u kojoj su bili mnogi bratimi iz Šibenika, među prvima se spominje Grgur sin Šimuna koji se obavezao ugovorom 28. svibnja 1482. sa svećenikom Mihovilom Radinovićem, da će služiti župu u Bilicama.

Zanimljiv je i podatak da je najezdom Turaka crkva oštećena, a Gospina slika je prenesena u Šibensku Varoš u crkvu Sv. Kuzme i Damjana (Gospe), koja je također porušena tokom Turskog rata. Kasnije je Grgo Benediković sudac bratovštine Sv. Marije de Pomisal odlučio iznijeti i postaviti sliku u crkvu Sv. Benedikta (Sv. Barbare) gdje je stajala od 1547. - 1552. Godine 1562. ponovno je u varoškoj crkvi te se čini da je ostala u Varoši zauvijek.

Noviji zapisi govore da je crkva popravljena tek 1879., a blagosovio je biskup Fosco 29. studenog 1880. Zvonik na preslicu izradio je Dominik Pasini (za 24 forinta) i glavni jedini oltar 1880. (za 200 forinti), inače je njegov otac Jakov 1857. bio izradio zvono (za 176 forinti), koji je srušio grom.

Godine 1914. ponovo je proširena crkva i rađeno je novo pročelje, ali je rad zapinjao zbog novčane krize sve do 1923. Crkva je popravljena godine 1969.

Obnova je nastavljena zalaganjem župljana i župnika, i poslije Domovinskog rata, dovedena je struja i voda, postavljen je spomen-križ, napravljen je asfalt i parkiralište, obnovljena je fasada te je 2003. stavljeno novo svetohranište na glavnom oltaru.

Na mjestu zvanom Jerkulovac u Bilicama postojala je kapela, a porušili su je valjda Turci. Novoj kapeli na 19. listopada 1869. postavio je temeljni kamen Ante Carminati apostol protonotar u prisutnost varoškog župnika Ivana Šižgorića i 300 Biličana i Šibenčana. Kamenje za zvono, prozor i spomen ploču izradio je Dominik Pasini. Na 19. rujna 1870 blagosovio je kapelu i u njoj pontificirao biskup Zafron. Kapela je u čast Gospe Pomoćnice kršćana. Njezinu je sliku, te nešto zlata darovala 12. listopada 1869. Marijana Tommaseo, sestra slavnoga Nikole.

U nekim starim zapisima zabilježen je i zanimljiv podatak da u svojoj oporuci 2. travnja 1723. Bernard Cortellini odredio da njegovi baštinici podignu crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Bilicama, gdje je imao svoju kuću, te da se misa u blagdane govori na njegovu odluku. Ako pak ne bi na to pristao biskup, jer crkva nije dotirana, određuje, da to baštinici učine. Crkva se nikad nije počela graditi

Obrazovanje[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Klapa Bilice osnovana je 1977. god. Osnovao je Zvonko Mikulandra uz podršku i pomoć Ive Buve (Cako).

Nakon odabira voditelja Ivice Mikulićina, koji je klapu i uvježbavao, klapa je odmah prvu godinu izašla i na glasoviti Omiški festival (pet nastupa i pet sigurnih ulazaka u finale). Nakon neslaganja pjevača s voditeljom došlo je do raspada, te je i mjesna zajednica Bilice odbila biti daljni sponzor klape. Odlaskom većeg dijela pjevača i promjene sponzora klapa je preimenovana u "Bonaca", te tada prestaje djelovanje klape "Bilice". Nakon toga Zvonko Mikulandra osniva klapu Veterani, koja doživljava veliki uspjeh. Nastupali su po cijeloj [Dalmacija|Dalmaciji]] te su izabrani kao počasni gosti na Festivalu u Omišu, što su još i danas.

14. svibnja 2001. godine osnovana je i utemeljena mlada klapa "Bilice", koja iste godine po prvi put sudjeluje na Festivalu klapa u Omišu i na debitanskoj večeri osvaja prvu nagradu publike, poslije toga uspješno su nastupili i na festivalu Dalmatinskih klapa u Kaštelima. U klapi "Bilice" trenutno pjeva sedam pjevača, a značajnije nastupe je ostvarila u Zurichu, Bernu, Festivalu u Kaštelima 2002, te na Dalmatinskim šansonama 2003.

Sport[uredi - уреди]

Sport u Bilicama je slabo zastupljen, osim prijašnjih školskih natjecanja u bivšoj državi i amaterskog Boćanja, u Bilicama su se profesionalnije razvijali samo mali nogomet i lov.

  • Nogomet

Nogomet se u Bilicama počeo razvijati poslije drugog svijetskog rata kad su organizirani prvi međuškolski i međugradski turniri. Malonogometni klub Bilice s radom počinje krajem 70-ih, a prestaje s radom početkom Domovinskog rata. 24. svibnja 2002. godine ponovo je aktiviran zapostavljeni MNK Bilice.

  • Lov

Lov kao plemenita vještina i jedna od važnijih zabava bogatih plemića s vremenom je prerastao u sport i važniju granu turizma. Žitelji Bilica lovom se bave od davnina. Ozbiljniji i organiziraniji lov u Bilicama se počeo razvijati kad se osnovalo Lovačko Društvo Šibenik kojem su Bilice tada pripadale kao lovna jedinica Bilice.

Završetkom rata Bilice se odvajaju od LD Šibenik, te su 1997. službeno zakupili oko 1500 ha lovne površine i nazvali se LD Kamenjarka Bilice. Danas LD Kamenjarka ima 36 članova. Društvo se osim odstrela divljači bavi i drugim aktivnostima od onih najvažnijih za lovce, a to su održavanje pojilišta, i sadnja djeteline i žita za dohranu divljači pa do dobrovoljnih akcija uklanjanja komunalnog otpada.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Gradovi i općine Šibensko-kninske županije
Gradovi

Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice


Općine


Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter-Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj