Knin
Izvor: Wikipedia
| Knin [[image:|100px]] |
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Broj stanovnika (2001.) | 15.190 |
| Poštanski broj | 22300 |
| Gradonačelnik/ca | Josipa Rimac (HDZ) |
  Knin
Knin na karti Hrvatske
|
|
Knin je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji. Po popisu iz 2001. godine u Kninu je živjelo 15.190 stanovnika.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji
- 44° 2 min. 24 sec. Sjeverne zemljopisne širine
- 16°11 min. 35 sec. Istočne zemljopisne dužine
- nadmorska visina 220 m
Udaljenost Knina od većih gradova:
U Kninu se, ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke.
[uredi - уреди] Stanovništvo
U razdoblju pred Domovinski rat većinu stanovništva činili su Srbi.
Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj Jugoslaviji općina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz 2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom da je prirodni prirast jedan od najvećih u Hrvatskoj, sada u njemu živi oko 16.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po dobnoj strukturi to je najmlađi grad u Hrvatskoj, jer veliki dio stanovnika čine mladi bračni parovi, mladež i deca.
Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.
U cijeloj je općini (uključujući Knin) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali(uglavnom Jugosloveni). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:
Srbi - 37.888 (88,20%) Hrvati - 3.886 (9,04%) Jugosloveni - 502 (1,16%) ostali - 678 (1,60%) Ipak, situacija nije bila ovakova oduvijek. Do pred 1. svetski rat, u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici 19. veka.
| godina popisa | ukupno | Srbi | Hrvati | Jugosloveni | ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 1991 | 12,331 | 9,867 (80,01%) | 1,660 (13,46%) | 381 (3,08%) | 423 (3,43%) |
| 1981 | 10,933 | 6,516 (59,59%) | 1,701 (15,55%) | 2,421 (22,14%) | 295 (2,69%) |
| 1971 | 7,300 | 4,972 (68,10%) | 1,686 (23,09%) | 343 (4,69%) | 299 (4,09%) |
[uredi - уреди] Uprava
Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.
Na temelju rezultata lokalnih izbora od 15. svibnja 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
- kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
- slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
- Biskupija - selo je dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir,
- Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18 km daleko od Knina ka Kistanjama,
- Rimski logori - ostaci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale,
- samostan Krka - nalazi se kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana,
- Preparandija - predivna zgrada iz doba Austro-ugarske koja je bila uređena za Univerzitet Nikola Tesla tijekom posljednjeg rata sada se preuređuje u poslovnu zonu grada Knina.
[uredi - уреди] Kultura
- Dom OSRH "Kralj Zvonimir" Knin u sklopu kojega su kino-dvorana, a održava se i kulturno-umjetnički program, zatim restoran i ljetna terasa, kuglana, knjižnica i izložbeni prostor.
- Muzej grada Knina (nalazi se u sklopu kninske Tvrđave).
[uredi - уреди] Slavni ljudi
- Kralj Dmitar Zvonimir
- Kralj Petar Svačić
- Dinko Šimunović - književnik
- Vojin Jelić - književnik
- Hrvoje Požar - Akademik
- Pero Čimbur - književnik,
- Jovan Radulović - književnik,
- Ilija Petković - nogometni trener,
- Eda Vujević - novinarka i književnica
- Narodni heroji NOB-a Jošo Durbaba, Boško Žunić, Stevo Opačić
- Sinobadi - porodica koja je za naročite zasluge u borbi protiv Turaka dobila plemićki naslov od Mlečana
- Radomir Vukčević - vratar NK Dinara, NK Hajduk i reprezentacije Jugoslavije.
- Lujo Marun, franjevac i arheolog, umro u Kninu 15. siječnja 1939. godine, osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893.godine.
- Lovro Monti (1835. - 1898.), političar i publicist
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
| Gradovi i općine Šibensko-kninske županije |
| Gradovi
Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice Općine Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter-Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić |
| Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
|
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |
