1813
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1780-e | 1790-e | 1800-e | 1810-e | 1820-e | 1830-e | 1840-e | >
<< | < | 1809. | 1810. | 1811. | 1812. | 1813. | 1814. | 1815. | 1816. | 1817. | > | >>
| Gregorijanski | 1813 MDCCCXIII |
| Ab urbe condita | 2566 |
| Islamski | 1227 – 1229 |
| Iranski | 1191 – 1192 |
| Hebrejski | 5573 – 5574 |
| Bizantski | 7321 – 7322 |
| Koptski | 1529 – 1530 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1868 – 1869 |
| - Shaka Samvat | 1735 – 1736 |
| - Kali Yuga | 4914 – 4915 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4449 – 4450 |
| - 60 godina | Yin Voda P(ij)etao (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11813 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1813 (MDCCCXIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 28. 1. - Objavljena Gordost i predrasuda, roman Jane Austen.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 6. 2. - Praizvedba Rossinijevog Tancredi-ja (do kraja godine i "Italijan u Alžiru" i "Aurelijan u Palmiri").
- 8. 2. - Rat Šeste koalicije: ruska vojska ušla u Varšavu.
- 28. 2. - Kališki sporazum Rusije i Pruske protiv Napoleona.
- veljača - Englezi se iskrcali na Lastovo[1].
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 4. 3. - James Madison započinje drugi mandat predsednika SAD.
- + Rusi ušli u Berlin napušten od Francuza.
- 10. 3. - Prvi put dodjeljen Željezni križ.
- 17. 3. - Proglas "Mom narodu" pruskog kralja Friedricha Wilhelma III. - poziv na borbu protiv Napoleona.
- 29. 3. - Meksički rat za nezavisnost: bitka kod Rosalisa, republikanci porazili rojaliste u današnjem Teksasu.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 27. 4. - Britansko-američki rat 1812. ("Rat 1812."): bitka kod Yorka, Amerikanci nakratko zauzeli taj grad (današnji Toronto).
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 2. 5. - Bitka kod Lützena: Napoleon odbio rusko-pruski napad kod Lajpciga.
- 29. 5. - Francuzi napravili liniju optičkog "telegrafa" Metz-Mainz.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 21. 6. - Peninsularni rat: bitka kod Vitorije, odlučujuća pobeda Wellingtonove koalicije nad Josephom Bonapartom.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- ca. 15. 7. - Počinje trostrana turska ofanziva na Karađorđevu Srbiju.
- Zatim: Negotin pao nakon Hajduk Veljkove pogibije; zaobiđeni položaji kod Deligrada i osvojen Požarevac; žestoke borbe na Drini, na Lešnici i Loznici, na Zasavici oko šanca Ravnje.
- srpanj - Englezi zauzeli Šipan, Mljet i Koločep, te uveli stare dubrovačke zakone[1].
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 6. 8. - Simón Bolívar na čelu Venecuele, ubrzo dobija titulu El Libertador.
- 13. 8. - Novine serbske - iz carstvujušćeg grada Viene, prvi broj (Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, izlazile do 1821).
- 24. 8. - Izvedena prva pozorišna predstava na srpskom - Joakim Vujić postavio komad "Kreštalice" u peštanskom Mađarskom pozorištu.
- 27. 8. - Bitka kod Drezdena - Napoleon porazio udružene Austrijance, Ruse i Pruse (poslednja francuska pobeda na nemačkom tlu).
- august - Austrijsko Carstvo proglašava rat Francuskoj, gen. Franjo Tomašić napada Ilirske pokrajine, Hrvati u francuskim jedinicama mu prilaze.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 8. 9. - Vladika Petar I izdao proglas o napadu na Francuze u Boki - zatim: jedna crnogorska vojska zauzima Budvu i Verige a druga ide na Kotor, dok Englezi zauzimaju Herceg Novi.
- septembar - Turci probili front kod Smedereva, osujećena planirana poslednja bitka kod Šapca (Karađorđeva bolest uticala na moral vojske).
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 3. 10. - Karađorđe napustio Beograd.
- 5. 10. - Bitka na Temzi u Gornjoj Kanadi, William Henry Harrison porazio Britance, poginuo indijanski vođa Tecumseh.
- 5. 10.? - Turci ušli u Beograd, poraz Prvog srpskog ustanka (ipak, otpor u unutrašnjosti traje još oko mesec i po dana);
- u Austriju beži preko 120.000 ljudi, većina se vraća u Srbiju do kraja godine[3].
- 8. 10. - Kraljevina Bavarska prelazi u redove Koalicije.
- 16 - 19. 10. - Bitka kod Lajpciga ili Bitka naroda - Rusija, Pruska i Austrija odlučujuće porazili Napoleona.
- 18. 10. - Pobuna u Konavlima protiv Francuza[1].
- 24. 10. - Rusko-persijski rat okončan Gulistanskim mirom - kadžarska Persija gubi današnji Azerbejdžan, Dagestan i istok Gruzije.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 2. 11. - Trst se vraća pod austrijsku vlast.
- 6. 11. -
Kongres u Chilpancingu proglasio nezavisnost Meksika (Miguel Hidalgo y Costilla je proglasio 1810). - 10. 11. - Skupština u Dobroti proglasila ujedinjenje Crne Gore i Boke (u Kotoru su još Francuzi).
- 23. 11. - Konavljani napali francuski Dubrovnik[1].
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - Poslije neodređenog odgovora francuskog cara Napoleona I na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija su se odlučile za invaziju Francuske.
- 2. 12. - Holandija proglasila nezavisnost od Francuske, za suverena proglašava Willema I.
- 6. 12. - Francuski Zadar se predao austrijskoj vojsci Franje Tomašića posle 34-dnevne opsade i pobune Ličana.
- 11. 12. - Ugovor iz Valençaya - francusko-špansko primirje i povratak Ferdinanda VII. na španski presto; Kortes odbacio ugovor čim je Ferdinand stigao u Madrid.
- 18. 12. - Britanci i indijanski saveznici ušli u SAD, 29. 12. zapaljen Buffalo.
- 21. 12. - Ulaskom Austrijanaca u Švajcarsku, dolazi kraj tamošnjeg perioda Medijacije (ustav ukinut osam dana kasnije).
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Ilirske pokrajine se vraćaju pod habsburšku vlast, biće formirane Kraljevina Dalmacija (sa Bokom Kotorskom) i Kraljevina Ilirija koja je na početku zauzimala i dio Kraljevine Hrvatske.
- Traité des poisons Mathieu Orfila - začetak toksikologije.
- U V. Britaniji obnovljena povelja Britanske istočnoindijske kompanije: uglavnom gubi trgovački monopol, istaknut suverenitet Krune nad Indijom.
- Čileanski rat za nezavisnost (1810-1826).
- Švajcarac (Johann) Jean Louis Burckhardt video Abu Simbel.
Rođenja [uredi - уреди]
- 13. 1. - Ljudevit Vukotinović, hrvatski književnik i političar († 1893)
- 19. 1. - Sir Henry Bessemer, engleski pronalazač († 1898)
- 11. 2. - Otto Ludwig, njemački književnik († 1865)
- 15. 2. - Persida Karađorđević, kćerka Jevrema Nenadovića, majka kralja Petra († 1873)
- 5. 5. - Sören Kierkegaard, danski filozof († 1855)
- 22. 5. - Richard Wagner, njemački kompozitor († 1883)
- 12. 7. - Claude Bernard, francuski fiziolog
- 5. 8. - Ivar Aasen, norveški pisac
- 10. 10. - Giuseppe Verdi, italijanski kompozitor († 1901)
- 13. 11. (1. 11. po j.k.) - Petar II Petrović Njegoš, srpski vladika Crne Gore († 1851)
- 29. 11. - Fran Miklošič, slovenački filolog, srpski akademik († 1891)
- Bogdan Zimonjić, hercegovački ustanik († 1909)
- Gligor Milićević, hercegovački ustanik († 1911)
Smrti [uredi - уреди]
- 10. 4. - Joseph Louis Lagrange, matematičar i astronom (* 1736)
- 28. 4. - Mihail Kutuzov, ruski feldmaršal (* 1745)
- 20. 7. - Hajduk Veljko Petrović, srpski vojvoda (* 1780)
- 6. 8. - Dimitrije Parezan, srpski vojvoda
- avgust - Petronije Šišo, srpski bimbaša
- 28. 8. - Jovan Kursula, heroj Prvog srpskog ustanka (* 1768)
- 10. 12. - Adalbert Adam Barić, pravnik, ekonomist, spisatelj (* 1742)
- Ivan Jugović, profesor Velike škole, sekr. Pravitelstvujuščeg sovjeta (* 1772)
- Anta Bogićević, srpski vojvoda (* ca. 1758)
- Zeka Buljubaša, junak (* ca. 1785)
- Jovan Došenović, srpski pesnik (* 1781)
- Jovan Kursula, srpski ratnik (* 1768)
- ca. Stojan Abraš, srpski ratnik
- Jovan Došenović, srpski književnik (* 1781)