Konavle

Izvor: Wikipedia
Konavle

Pošalji fotografiju

Grb
Osnovni podaci
Županija Dubrovačko-neretvanska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001) 8.250
Položaj
Koordinate 42°35′N 18°13′E / 42.58, 18.22
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Konavle na karti Hrvatske
Konavle
Konavle
Konavle (Hrvatske)
Konavle na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Konavle
Konavle
Konavle (Dubrovačko-neretvanska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 42° 34′ 48" SGŠ, 18° 13′ 12" IGD

Konavle su oblast, odnosno istoimena općina u Hrvatskoj. Nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди]

Konavle su smještene na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Konavle imala je 8.250 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

Uprava[uredi - уреди]

Od uspostave demokratske vlasti na svim lokalnim izborima HDZ je imao većinu u poglavarstvu. Za načelnika je biran Luka Korda.

Ime[uredi - уреди]

Konavle dobivaju ime po latinskoj riječi "canalis", nekoj od njenih izvedenica "canale", "canavia", "canabula" ili istoznačnih lokalnih izraza "konali", a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antički Epidaurum (današnji Cavtat).

Historija[uredi - уреди]

Konavle su nastanjene još od paleolitika i neolitika. U 5. i 4. stoljeću pne. u ovom području su se nastanila ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, a u 2. stoljeću pne. Rimljani koji su na mjestu grčke kolonije Epidaurum (Cavtat) razvili važan trgovačko-pomorski centar na sjecištu rimskih puteva. Osim ostataka rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađa, o tome svjedoče ostaci villa rusticae, kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostaci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo fragmenata i arheoloških nalaza.

U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim periodima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog perioda su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome.

Početkom 15. st. Konavle su u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom Dubrovačka Republika 24.6. 1419. g. dolazi u posjed Istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31.12. 1426. Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala sa Cavtatom i Obodom od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.

Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao knez ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. godine. Za vrijeme napoleonskih ratova, Konavle su bile poprište sukoba između francuskih te ruskih i crnogorskih snaga, da bi nakon Bečkog kongresa 1815. prešle zajedno sa ostatkom dubrovačkih posjeda pod austrijsku vlast.

Konavle su za vrijeme rata u Hrvatskoj u listopadu 1991. napadnute od strane JNA. Teritorij je okupiran, veliki dio stanovništva protjeran, a njihova imovina podvrgnuta intenzivnoj pljački od strane crnogorskih civila. U proljeće 1992. Konavle su vraćene pod hrvatsku vlast.

Kulturno naslijeđe[uredi - уреди]

Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Kroz Gornju Bandu Konavala susrećemo zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u Uskoplju), a u ovom rubnom području ističe se spomenik Soko-kula, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu.

Čilipi su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i konavoskom vezu. Franjevački samostan s crkvom Sv. Vlaha u Pridvorju, najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene Dubrovačke Republike u Konavlima.

Stari grad Cavtat klasičan je primjer dubrovačkog urbanizma i planske gradnje naselja granične utvrde sa zidinama i obrambenim jarkom, u kojemu i danas očuvan raspored ulica nalik dubrovačkoj četvrti Prijeko. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca - muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić na groblju Sv. Roka u Cavatu remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor iz 16. st. smješten uz cavtatsku rivu, nekadašnje je sjedište dubrovačkog kneza, a danas galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, poznatog pravnika, jurista, pravnog povjesničara i sakupljača slavenskog etnografskog nasljeđa iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća. Franjevački kompleks i crkva Gospe od Snijega poznata je po Politpihu Vicka Dobričevića, jednom od predstavnika Dubrovačke renesansne slikarske škole. Mijo Šiša Konavljanjin svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka.

Privreda[uredi - уреди]

Gospodarstvo je tradicionalno temeljeno na poljoprivredi, ali se stanovništvo razvojem turizma uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, Čilipi). Zračna luka donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja.

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u Dubrovačkoj republici.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Soko-Grad, Franjevački samostan, Mauzolej obitelji Račić, Stećci, Kominate, Kuća Vlaha Bukovca, Zbirka Baltazara Bogišića, Pinakoteka Crkve Sv. Nikole

Obrazovanje[uredi - уреди]

U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u Cavtatu, s nizmo područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku, te na fakultetima u Hrvatskoj.

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Najpoznatiji sportši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom VK Jug. Luko Vezilic i Goran Sukno su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka 1980. godine. Isti dvojac na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.g.osvaja srebro.

Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u Los Angelesu 1984. godine. Serija uspjeha se nastavlja i 1986 kada Sukno kao kapetan, na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Španjolskoj, podiže pobjednički pokal.

Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.g. Jugaš Maro Balić osvajasrebrnu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju.

Zvonimir Deranja je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita NK Hajduk i mladu reprezentaciju.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Konavle koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Dubrovačko-neretvanske županije
Gradovi

Dubrovnik | Korčula | Metković | Opuzen | Ploče


Općine


Blato | Dubrovačko primorje | Janjina | Konavle | Kula Norinska | Lastovo | Lumbarda | Mljet | Orebić | Pojezerje | Slivno | Smokvica | Ston | Trpanj | Vela Luka | Zažablje | Župa dubrovačka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj