Džeda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Džeda
Jeddah, Jiddah (جدّة)
Panorama Džede s mora
Panorama Džede s mora
Panorama Džede s mora
Koordinate: 21°32′N 39°10′E / 21.533°N 39.167°E / 21.533; 39.167
Država  Saudijska Arabija
Pokrajina Mekanska pokrajina
Osnutak 6. vijek pne.
Pridruženje Saudijskoj Arabiji 1925.
Vlast
 - Gradonačelnik Hani Abu Ras
 - Guverner grada Mishal al-Saud
Površina
 - Ukupna 1686 km²
 - Područje utjecaja 3000 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 3,456.259
 - Gustoća 2921 st./km²
 - Područje utjecaja 5,100.000
Vremenska zona Istočnoafričko vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 21453
Pozivni broj +966-12
Službene stranice
www.jeddah.gov.sa
Karta
Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji
Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Položaj Džede u Saudijskoj Arabiji

Džeda (arap. جدّة; Džida, Jeddah, Jiddah) je drugi po veličini grad (iza Rijada) i najveća luka Saudijske Arabije. Nalazi se nedaleko od glavnog islamskog svetog mjesta Meke i prvenstveno služi kao luka za potrebe Meke, te se razvila kao luka za prihvat hodočasnika. U gradu je sjedište Organizacije islamske konferencije.

Džeda 1938. godine

Historija[uredi | uredi kod]

Fontana kralja Fahda, najviši mlaz na svijetu (312 m)
Satelitski snimak Džede
Tradicijska kuća Nasif

U predislamskom periodu je na prostoru grada bilo ribarsko naselje. Najstariji arheološki nalazi datiraju u doba oko 500. pne. Luku Džedu je 687. godine utemeljio kalif Uthman ibn Affan kao glavnu luku na putovima iz Meke za Indijski ocean, ali i za potrebe hodočasnika u Meku. Tokom 11. i 12. vijeka gradom su vladali kalifi iz Egipta (Fatimidi i Ajubidi) koji su razvijali trgovačke veze Arapa s Azijom. Od 13. vijeka gradom vladaju Mameluci. Krajem 15. i početkom 16. vijeka se gradi utvrđenje s ciljem obrane od eventualnog napada Portugalaca koji su osnivali trgovačka uporišta uz obalu Afrike i često napadali Arape. Godine 1517. nakon turskog osvajanja mamelučkog Egipta grad je postao dio Osmanskog Carstva. Osmanlije su grad dodatno utvrdili i sagradili zidine sa 6 vrata.

Godine 1802. su vahabitski Arapi preuzeli kontrolu nad Mekom i Džedom (Prva saudijska država), ali su egipatske snage pod upravom Osmanlija nakon bitke kod Džede 1813. vratile grad. Nakon 1. svj. rata se raspalo Osmansko Carstvo, a na prostoru Meke i Džede je osnovano arapsko Kraljevstvo Hedžas. 1925. se kod Džede vodila bitka između Kraljevstva Hedžas i Kraljevstva Nedžd kojim vlada dinastija al-Saud. Nakon bitke je Nedžd okupirao Hedžas i stvorena je jedinstvena Saudijska Arabija. Tokom 20. vijeka grad se brzo širi i dolazi mnogo doseljenika.

Godine 2011. Džedu je zadesila katastrofalna poplava.

Geografija[uredi | uredi kod]

Džeda se nalazi na zapadu Saudijske Arabije, na istočnoj obali Crvenog mora. Istočno od grada je planina al-Saravat. Na morskoj obali postoji duboko uvučen zaljev i nekoliko manjih otočića.

Klima je pustinjska s vrlo malo padalina koje padnu uglavnom zimi. Temperature su visoke tokom cijele godine. Zimi su česte pješčane oluje.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Osim lučkih djelatnosti, u Džedi se danas razvija trgovački i financijski sektor. Zbog svog položaja u središnjem dijelu Crvenog mora i dobrih prometnih veza, Džeda postaje jedan od najvažnijih gospodarskih središta Bliskog istoka. Danas se u gradu otvaraju brojni trgovački centri.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Povijesna Džeda, vrata za Meku
Svjetska baštinaUNESCO
 Saudijska Arabija
Registriran:2014. (38. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii,iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Džeda ima brojne džamije i ostale građevine tradicionalne arapske arhitekture. Većina ih je smještena u povijesnom starom gradu al-Baladu. Upravo je dvojna uloga grada kao trgovačke luke i postaje za hodočasnike dovela do njegova razvoja kao multikulturnog središta raskošne i originalne arhitekture. Originalne građevine su i stambeni tornjevi koje je gradila trgovačka elita 19. vijeka, a na kojima je spojena tradicijska koraljna gradnja s obala Crvenog mora s utjecajima i zanatima koji su pridošli s trgovačkih putova. Zbog toga je historijsko središte Džede 2014. upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji[1].

Džeda ima i brojne moderne znamenitosti. Najznačajnija je fontana kralja Fahda. To je službeno fontana s najvišim mlazom vode na svijetu koji doseže 312 m visine. Toranj Nacionalne komercijalne banke je najviša zgrada u Saudijskoj Arabiji. U ulici Tahlia postoje brojne trgovine sa značajnim svjetskim trgovačkim markama. Oko 40 km od grada je izgrađeno turističko naselje Durat al-Arus.

Bratimljeni gradovi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Historic Jeddah, the Gate to Makkah, službene stranice UNESCO-a (en) Posjećeno 4. 7. 2014.