Tunis (grad)
|
تونس |
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: | |
| Država |  Tunis |
| Guvernat | Tunis |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Seifallah Lasram |
| Površina | |
| - Ukupna | 212.63 km² |
| Stanovništvo (2008.) | |
| - Grad | 728 453 [1] |
| Vremenska zona | Zapadnoafričko vrijeme UTC+1 (UTC+1) |
| Službena stranica www.commune-tunis | |
| Karta | |
 Tunis
Grad Tunis na karti Tunisa
|
|
Tunis (arapski تونس) je glavni i najveći grad države Tunis od 728 453 stanovnika[1] (po popisu iz 2008.)
Sadržaj/Садржај |
Geografija[uredi - уреди]
Grad je smješten na jezeru Tunis, i povezan je sa zaljevom Tunis, kanalom koji izlazi u luci Halq al Wadi. Tunis je smješten 36°50' sjeverno i 10°9' istočno.
Historija[uredi - уреди]
Antički grad Kartaga je bila smještena preko puta današnjeg centra modernog Tunisa. Pod vladarskim dinastijama Almohada i Hafsida, od 12-tog do 16-tog vijeka, Tunis je bio izrastao u jedan od najvećih i najbogatijih gradova Islamskog svijeta.
Tunis postaje glavni grad države Tunis za vrijeme dinastije Hafsida, i biva vodećim centrom trgovine s Evropom. Turci zauzimaju grad 1534. Poslije 1591. turski guverneri (Begovi) dobivaju prividnu nezavisnost, a grad se razvija kao centar trgovine i gusarenja.
Engleski admiral Robert Blake poslan je u Sredozemlje u aprilu 1655. da ubere naknadu od zemalja čiji su brodovi napadali engleske brodove. Jedino je tuniški beg odbio platiti naknadu, što je rezultiralo s tim da je 15 Blakeovih brodova napalo Begovo skladište u Porto Farini (Ghar el Melh), uništivši 9 alžirskih brodova i 2 obalne baterije, i to je bio prvi slučaj u historiji bitaka na moru da su obalne baterije bile zauzete bez iskrcavanja trupa.
Francuska je zauzela grad i zemlju i vladala njome kao kolonijom od 1881. do 1956. Za vrijeme Drugog Svjetskog Rata, Tunis je bio zauzet od strana sila Osovine, i to od novembra 1942. do maja 1943. i bio je njihova zadnja baza u Africi. Sjedište Arapske Lige je bilo u Tunisu od 1979. do 1990. Za to vrijeme sjedište je bilo bombardovano, godine 1982. od strane Izraelskih zračnih snaga. Preko 70 osoba je poginulo za vrijeeme tih napada.
Historijske znamenitosti[uredi - уреди]
Ruševine antičke Kartage nalaze se, sjeveroistočno od centra grada. Historijski orijentalni centar grada - Medina nalazi se UNESCO-voj Listi mjesta svjetske baštine u Africi od 1979. Medina Tunis ima oko 700 historijskih građevina, uključujući palače, džamije, mauzoleje, medrese i fontane, koje datiraju još od perioda Almohada i Hafsida.
Ekonomija[uredi - уреди]
Najznačajnija je proizvodnja tekstila, tepiha i maslinovog ulja. Turizam je važan izvor gradskih prihoda. Zadnjih nekoliko godina grad i država Tunis stiču status važnog turističkog centra, a ubrzanom razvoju turizma pogoduje politika vlade koja omogućava lako dolaženje do kredita privatnim preduzetnicima koji žele ulagati u turističke poslove, kao i pristupačne cijene te gostoljubivost domaćina.
U gradu je još smješten i univerzitet te Tunis-Carthage aerodrom.
Izvori[uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 "Résultats du Recensement 2004 " (francuski). Institut National de la Statistique. http://www.ins.nat.tn/fr/rgph2.1.commune.php?code_modalite=24411&Code_indicateur=0301007&Submit3=Envoyer. pristupljeno na 24. 1. 2012.
Vanjske veze[uredi - уреди]
- Commune Tunis (francuski)
