Maseru

Izvor: Wikipedia
Maseru
Kraljevska ulica u Maseru
Kraljevska ulica u Maseru
Koordinate: 29°19′S 27°29′E / -29.317, 27.483
Država  Lesoto
Distrikt Distrikt Maseru
Površina
 - Ukupna 138 km²
Visina 1 600
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 197 907 [1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+2)
Karta
Maseru na karti Lesoto
Maseru
Maseru
Maseru na karti Lesota

Maseru je glavni i najveći grad afričke Kraljevine Lesoto od 197 907 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Maseru se prostire na lijevoj obali rijeke Caledon[2], koja je granična rijeka sa južnoafričkom provincijom Free State. Od Maserua do južnoafričkog Bloemfonteina ima 170 km a do Johannesburga 388 km.

Grad leži u plitkoj dolini u podnožju planine Maloti [3]na nadmorskoj visini od 1 600 m, na površinu od oko 138 km². [4]

Historija[uredi - уреди]

Maseru su osnovali Britanci kao malu policijsku utvrdu 1869., nakon završetka Free State-Basoto rata nakon što su slomili otpor Basotha i njihova vladara Moshoeshoe I. i pretvorili njihovu zemlju u svoj protektorat - Basutoland. [4] Izgradnja Maserua 24 km zapadno od utvrde kralja Moshoeshoe - Thaba Bosia, bio je jedan od uvjeta mirovnog sporazuma. Ubrzo je oko te utvrde izraslo živo trgovište.

Panorama grada s juga

Maseru je od 1869. do 1871. bio glavni grad tog bantustana, nakon tog perioda je uprava Basutolanda prebačena u Koloniju Rt dobre nade (Cape Town). Za vrijeme njihove uprave između 1871. -1884., Basutoland je slično tretiran, kao i zemlje koje je ta britanska kolonija nasilno pripojila. [5] To je dovelo do Basuto rata 1881, kad su mnoge građevine u gradu stradale u požarima. [3] Zbog tog je 1884., Basutolandu obnovljen status Krunske kolonije, s Maseruom kao glavnim gradom. Nakon što se Basutoland osamostalio i postao Kraljevina Lesoto - 1966., Maseru je ostao prijestolnica zemlje. [4]

Prije nego što je Lesoto proglasio nezavisnost - Maseru je bio relativno mali grad, u koji Britanci nisu imali interesa investirati. Nakon 1966. grad je doživio pravu eksploziju rasta,- površina mu se sedmerostruko povećala, od oko 20 km² na današnjih 138 km², nakon spajanja sa periferijskim naseljima. [4]

Nakon provedenih parlamentarnih izbora u zemlji 1998., izbile su sumnje u izbornu prijevaru, nakon čega je uslijedila intervencija južnoafričke vojske. U neredima i zbrci koja je zavladala u gradu, došlo je do pljački i paleža, koji su teško oštetili grad, posljedice se vide još i danas.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Trgovina suvenira u centru grada

Maseru u svom historijskom centru iz 19. vijeka ima par zgrada iz kolonijalnog perioda, od kojih su najpoznatija katolička katedrala Gospe od pobjede i anglikanska crkva sv. Ivan. Ostale znamenitosti uključuju Kraljevsku palaču, zgradu parlamenta i Državnu palaču.

Privreda, trasport školstvo[uredi - уреди]

Privreda grada podijeljena je na dva područja, na sjeveru se nalaze mlin]]ovi i drugi veliki pogoni. Na jugu se nalaze manja poduzeća koja se bave tekstilom i obućom. Sve do 2004 kineski]] investitori su ulagali u razvoj tekstilnih pogona u Maseru, ali je nakon isteka povoljnog sporazuma o trgovini tekstilom (1974. - 2004.) koji je zemljama u razvoju poput Lesota omogućavao izvoz, po povoljnim uvjetima - taj val presahnuo. Nakon tog je snažnija tekstilna industrija iz Južne Afrike potpuno potisnula proizvođače iz Lesota.

Maseru je još 1905. povezan željezničkom prugom sa južnoafričkim gradom Marseilles i preko njega sa glavnom prugom Bloemfontein - Bethlehem, čime je osiguran prijevoz poljoprivrednih proizvoda, radnika i dostava trgovačke robe. [2]Relativno dobrim cestama je povezan sa drugim gradovima i područjima u planinskom Lesotu i južnoafričkim gradovima.

Pored grada, u 24 km udaljenom gradiću Roma, nalazi se Nacionalni univerzitet Lesoto, osnovan 1975. [2]

Klimatske karakteristike[uredi - уреди]

Maseru ima umjerenu suptropsku planinsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa toplim kišnim ljetima, i hladnim suhim zimama. Prosječna temperatura tokom ljetnog perioda (decembar - mart) je oko 22 °C [6], dok je prosječna temperatura zimi, od juna do septembra oko 9 °C. [6]Najtopliji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom između 15 - 33 °C, a najhladniji juli sa temperaturama između -3 °C - 17 °C. Prosječna količina oborina je od 7 mm u junu pa sve do 141 mm u februaru.

Klimatološki medijani za Maseru
mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
srednji maksimum, °C 28 27 24 21 18 16 16 19 23 24 26 27 22.4
srednji minimum, °C 15 14 12 8 4 1 1 2 6 9 11 13 8.0
oborine, mm 111 100 92 70 29 17 12 19 27 61 87 88 713
Izvor: [6]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "Lesotho: Regions & Towns" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Lesotho.html. pristupljeno 17. 5. 2011. 
  2. 2.0 2.1 2.2 "Maseru" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/367824/Maseru. pristupljeno 26. 01. 2012. 
  3. 3.0 3.1 Sam Romaya, Alison Brown (April 1999). "City profile: Maseru, Lesotho". Cities 16 (2): 123–133. doi:10.1016/S0264-2751(98)00046-8. 
  4. 4.0 4.1 4.2 4.3 Karen Tranberg Hansen, Mariken Vaa (2004). Reconsidering Informality: Perspectives from Urban Africa. Nordic African Institute. str. 180. ISBN 9171065180. 
  5. James S. Olson, Robert S. Shadle (ed.) (1996). Historical Dictionary of the British Empire. Greenwood Press. str. 118. ISBN 0-313-27917-9. 
  6. 6.0 6.1 6.2 "Maseru Climate Guide". World Climate Guide. http://www.worldclimateguide.co.uk/climateguides/lesotho/maseru.php. pristupljeno 17. 1. 2012. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди]