Džuba

Izvor: Wikipedia
Džuba
جوبا
Juba Sudan aerial view.jpg
Koordinate: 04°51′N 31°36′E / 4.85, 31.6
Država  Sudan
Vilajet Centralna Ekvatorija
Visina 453
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 250,000
Karta
Džuba na karti Sudan
Džuba
Džuba

Džuba (engleski: Juba) je glavni grad najmlađe afričke države Južnog Sudana, smešten u najmanjoj od deset južnosudanskih država Centralnoj Ekvatoriji.

Grad je udaljen 1200 kilometara od Kartuma, glavnoga grada Sudana od kojega se Južni Sudan odvojio 2011. godine. Leži na zapadnim obalama Bijelog Nila (Bar al Jabal), ima oko 250, 000 stanovnika (po procjeni) i trgovačko je, kulturno i političko središte zemlje.

Historija[uredi - уреди]

Pored današnje Džube, postojala je misija u 19. vijeku - Gondokor. To je bio najužniji turski garnizon na području oba Sudana, oko kojeg se razvilo trgovište i naselje istraživača i misonara koji su od tamo išli u istraživanje dubokih prašuma Mračne Afrike.

Prve solidne kuće u Džubi na zapadnoj obali Bijelog Nila, izgradili su 1922, malobrojni grčki trgovci, kojih je inače bilo dosta po čitavom otomanskom Sudanu. Grci su imali odlične odnose s lokalnim plemenom Bari, i razvili živu trgovačku aktivnost sa njima, sve do ranih 1940-ih oni su bili praktički jedini nosioci poslovnih aktivnosti.

Od 1899. do 1956., Džuba je bila u sastavu britanske kolonije Sudan, kojom su formalno zajednički upravljali egipatski paša i britanska vlada. Britanski i ostali evropski misionari radili su na evangelizaciji sudanskog juga, i zemalja južno od Sudana ( Uganda, Kenija, Burundi) - koji su za razliku od islamskog sjevera bili još većinom paganski. Britanci su upravljali Sudanom, - kao sa dvije različite zemlje, Južni Sudan su čak više vezali uz Ugandu. Zbog tog su 1947 organizirali konferenciju u Džubi, sa sudanskim plemenskim i vjerskim liderima - koja je trebala poraditi na čvršćem ujedinjenju Sudana (kršćanskog i animističkog Juga i islamskog Sjevera).

Juba bridge.

Konferencija baš nije uspjela jer se 1955. pobunio garnizon u obližnjem južnom gradu Toritu, što je izazvalo Prvi sudanski građanski rat, koji je trajao do kraja 1972. Za vrijeme Drugog sudanskog građanskog rata (1983 - 2005.), Džuba se našla u središtu mnogih bitaka.

Od prekida sukoba 2005. Džuba je postala privremeno sjedište polu-autonomne vlade Južnog Sudana, da bi nakon proglašenja neovisnosti juga 2011. postala glavni grad nove države. Od kad su prestali oružani sukobi, Ujedinjeni narodi povećali su svoju prisutnost u Džubi, prije tog su brojne humanitarne operacije po Južnom Sudanu vodili iz Kenije. Pored međunarodnog aerodroma u Džubi (IATA kod: JUB, ICAO kod: HSSJ) Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu ima veliku bazu.

Promet[uredi - уреди]

Džuba je najužnija riječna luka na Bijelom Nilu, prije građanskih ratova ta luka bila je prometno čvorište preko kojeg su cestama bili povezani Kenija, Uganda i Demokratska Republika Kongo. Zbog dugotrajnih ratova, to danas više nije, jer su mnoge ceste - uništene ili minirane. Radove na razminiranju i popravku puteva pomaže međunarodna zajednica.

Aerodrom Džuba je vrlo prometan, osobito nakon dolaska Ujedinjenih naroda, iz njega postoje 3 leta dnevno za Nairobi, i po jedan let dnevo za Kartum i Entebe, a jednom tjedno za Adis Abebu.

Vlada Ugande i Privremena južno sudanska vlada, dogovorile su izgradnju željezničke pruge od Ugande do Džube u bliskoj budućnosti.[1]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Vlada iz Kartuma provela je prije odvajanja juga službeni popis stanovništva u aprilu/maju 2008. (5 popis stanovnika Sudana), ali je rezultat tog popisa Privremena vlada južnog Sudana odbacila, kao neobjektivan,[2] pritom je vjerojatno mislila na procjenu napravljenu 2006. godine, temeljenu na analizama avio snimaka. Tad je procjeno da bi Džuba mogla imati oko 250, 000 stanovnika. Džuba je jedan od najbrže rastućih gradova na svijetu i razvija se jako brzo zbog istraživanja nafte i kineskih ulaganja vezanih uz tu aktivnost.

Rast stanovništva Džube:

Godina Stanovništvo
1973 (popis) 56,737
1983 (popis) 83,787
1993 (popis) 114,980
2005 (procjena) 163,442
2008 (procjena) 250,000[3]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]