Brazzaville
|
|
|
|---|---|
| Brazavil (transliteracija) | |
| Panorama grada s neboderom Namemba | |
| Koordinate: | |
| Država | |
| Departman | Departman Brazavil |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Hugues Ngouélondélé |
| Površina | |
| - Područje utjecaja | 100 km² |
| Visina | 320 |
| Stanovništvo (2007.) | |
| - Grad | 1 373 382 [1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+1) |
| Karta | |
Brazzaville je najveći i glavni grad Republike Kongo od 1 373 382 stanovnika, [1] a to je skoro jedna trećina svih stanovnika zemlje.
Sadržaj/Садржај |
Geografske karakteristike [uredi - уреди]
Brazzaville leži na sjevernoj obali rijeke Kongo, preko puta Kinshase, odmah ispod Bazena Malebo na relativno ravnom zemljištu oruženom savanom. Brazzaville je udaljen oko 506 km od Atlanskog oceana i luke Pointe-Noire. [2]
Administrativna podjela [uredi - уреди]
Grad je administrativno podjeljen na 7 okruga arondismana, a to su;
- Makélékélé (1)
- Bacongo (2)
- Poto-Poto (3)
- Moungali (4)
- Ouenzé (5)
- Talangaï (6)
- Mfilou (7)
Historija [uredi - уреди]
Brazzaville je osnovan 1883., kad je selo Ntamo kupio od lokalnih domorodaca francuski istraživač talijanskih korijena Pierre Savorgnan de Brazza [2](po njemu je grad kasnije dobio ime). On je u ime Francuske sklopio sporazum sa lokalnim plemenima o zaštiti (protektoratu). Nakon četiri godine Francuzi su izgradili grad koji je trebao osigurati Francuzima prisutnost, nasuprot susjednom belgijskom Léopoldvillu. Nakon Berlinske konferencije 1884. Francuska je i službeno potvrdila svoj suverenitet nad tim dijelom Konga, tako da je Brazzaville postao glavni grad kolonije Francuski Kongo, a zatim njihove federacije Francuske Ekvatorijalne Afrike (Gabon, Centralnoafrička Republika, Čad i Kongo). [2]Francuzi su 1924 izgradili željezničku prugu do atlanske luke Pointe-Noire.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je bio pod kontrolom vlade iz Vichya, nakon njenog sloma u gradu je 1944., održan susret predstavnika de Gaullea i predstavnika francuskih afričkih kolonija, rezultat tog susreta bila je poznata Brazavilska deklaracija, koja je trasirala buduće odnose između kolonija i Francuske, nakon rata.
Sve do ranih 1960-ih i stjecanja nezavisnosti, centar grada (sa upravom i tgovinama) bio je čisto evropski, s afričkim kvartovima na sjeveroistoku (Poto-Poto) i jugozapadu (Bacongo i Makélékélé). [2]
Od stjecanja nezavisnosti Brazzaville je često pozornica krvavih sukoba i razaranja, od samog starta tu je bilo više sukoba između pobunjeničkih i vladinih snaga, ali i međunarodnih sukoba, sa vojskom susjednog Demokratska Republika Kongo, i Angole. Grad je bio poprište krvavih građanskih ratova 1990-ih, koji su rezultirali sa hiljadama civilnih žrtava i brojnim izbjeglicama.
Privreda i transport [uredi - уреди]
Brazzaville je primarno grad državne administracije, ali i najveći privredni centar te nerazvijene zemlje. Luka na rijeci Kongo (glavna prometnica tog dijela Afrike), značajno je proširena nakon Drugog svjetskog rata, jer je preko polovice njenog prometa u tranzitu za uzvodne zemlje. [2] Grad ima i nešto prehrambene tekstilne i metalske industrije uz pogone za štavljenje koža.
Grad je željezničkom prugom spojen s lukom Pointe-Noire na Atlantskom oceanu, a ima i međunarodni aerodrom Maya-Maya.[2]
Obrazovanje [uredi - уреди]
Teološka škola osnovana 1961. uz katoličku katedralu, bila je jezgra Nacionalnog univerziteta koji je osnovan 1972. Danas na njemu pored domaćih, studiraju i studenti iz susjednih zemalja; Gabona, Čada i Centralnoafričke Republika. Grad ima i brojne stručne i tehničke institute, i školu afričke umjetnosti Poto-Poto. Brazzaville je i regionalni centar Svjetske zdravstvene organizacije. [2]
Klimatske karakteristike [uredi - уреди]
Brazzaville ima tipičnu Tropsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa dužom sezonom kiša, koja traje od oktobra do maja, i kraćim zimskim sušnim periodom koji kulminaciju ima od jula do augusta. Temperaturne oscilacije su male, tako da ima relativno konstantnu temperaturu tokom cijele godine koja se kreće od 26 - 30 ° C.
| Klimatološki srednjaci za Brazzavilla | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 31 | 32 | 33 | 33 | 32 | 29 | 28 | 29 | 31 | 32 | 31 | 31 | 31 |
| srednji minimum, °C | 21 | 21 | 21 | 22 | 21 | 18 | 17 | 18 | 20 | 21 | 21 | 21 | 20 |
| oborine, mm | 135 | 145 | 196 | 196 | 159 | 8 | 3 | 3 | 30 | 119 | 222 | 142 | 1 358 |
| Izvor: | |||||||||||||
Gradovi prijatelji [uredi - уреди]
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 "Kongo: Regions & Towns" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Congo.html. pristupljeno na 16. 1. 2012.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 "Brazzaville" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/78379/Brazzaville. pristupljeno na 16. 01. 2012.
- ↑ "Average Conditions Brazzaville". BBC Weather. http://www.bbc.co.uk/weather/2260535. pristupljeno na 16. 1. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Biografija osnivača grada Savorgnana de Brazze, od Marije Petringe (engleski)
- Brazzaville na portalu Encyclopædia Britannica (engleski)