1884
From Wikipedia
< | 18. vijek | 19. stoljeće | 20. stoljeće | >
< | 1850e | 1860e | 1870e | 1880e | 1890e | 1900e | 1910e | >
<< | < | 1880. | 1881. | 1882. | 1883. | 1884. | 1885. | 1886. | 1887. | 1888. | > | >>
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Događaji
- 4.1. - U Londonu osnovano Fabijansko društvo.
- 30.1. - Marko T. Leko postaje član Srpskog učenog društva.
- 13.3. - Počela Opsada Khartouma.
- 21.3. - U Francuskoj legalizovani sindikati.
- 5.7. - Njemačka preuzima Kamerun.
- 3.8. - Završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, a narednog meseca puštena je u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Most je razaran u oba svetska rata i potom obnavljan.
- 30.8. -
- Završio se mandat Jovanu Radanoviću a počeo Stevanu Peci Popoviću kao gradonačelniku Novog Sada
- Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je u narednim danima krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.
- 3.9. - Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje 21. juna 1881. obeležio je srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8:30, a u Niš je stigao u 18:23.
- 15.9. - Prvi voz prošao kroz Smederevsku Palanku
- 13.10. - Londonska četvrt Grinič ustanovljena kao univerzalan, nulti meridijan, od kog se računaju geografske dužine i vremenske zone na Zemlji.
- 2.11. - Temišvar postaje prvi evropski grad s električnom uličnom rasvjetom.
- 4.11. - Grover Cleveland izabran za predsjednika SAD kao prvi demokrat nakon građanskog rata.
- 8.11. - Patrijarh srpski Dimitrije izabran za episkopa niškog.
- 25.11. - U Saint Louisu u američkoj državi Missouri John Meyenberg patentirao mlijeko u prahu.
- U Francuskoj je osnovano Centralno društvo za poboljšanje rasa pasa.
- Svante Arenijus opisao u doktorskoj disertaciji na Univerzitetu u Upsali mehanizam kretanja čestica prema katodi ili anodi.
- Stevan Stojanović Mokranjac nastavlja svoje studije u Rimu koje je privremeno prekinuo godinu dana ranije.
- Episkop Nikodim Milaš izdaje jedno od svojih važnijih dela Krmčija Savinska.
[uredi - уреди] Rođenja
- 13.3. - Đuro Basariček, hrvatski političar († 1928.)
- 8.5. - Harry Truman, američki političar i državnik
- 12.7. - Amedeo Modigliani, talijanski slikar židovskog podrijekla († 1920.)
- 11.10. - Eleanor Roosevelt, bivša First Lady SAD-a
[uredi - уреди] Smrti
- 6.1. - Gregor Mendel, začetnik klasične genetike
- 6.4. - Emanuel Geibel, njemački književnik
- 12.5. - Bedřich Smetana, češki skladatelj (* 1824.)

