Strossmayerova galerija starih majstora
| Strossmayerova galerija starih majstora | |
|---|---|
| |
| Osnovan | 9. novembar 1884. |
| Lokacija | Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb |
| Tip muzeja | slike, skulpture |
| Izlošci | 4000 (256) u stalnom postavu |
| Direktor | Đuro Vanđura |
| Galerija starih majstora | |
Strossmayerova galerija starih majstora, zove se po svom osnivaču biskupu Josipu Juraju Strossmayeru. Galerija se nalazi u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, na Zrinjevcu
Historija galerije[uredi | uredi kod]
Biskup Strossmayer uvidio je da će njegov projekt izgradnje Zagreba kao nove Atene južnoslavenskih prostora, ostati manjkav ako neće imati jednu ozbiljnu galeriju starih majstora.
Kako je i inače bio i dotada strastveni kolekcionar slika i umjetnina, osobito je cijenio talijansko renesansno slikarstvo 15. vijeka, zbog tog je slao brojne emisare po Italiji, koji su kupovali u njegovo ime sve što se kupiti dalo. Od njegove odluke o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1860., kad je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog od 50.000 forinti za osnutak akademije[1] , do odluke da svoju cjelokupnu zbirku od 284 djela preda kao donaciju nije dugo prošlo - 1868. darovao je zbirku novoosnovanoj Akademiji.[1] Strossmayer se i osobno angažirao na izgradnji akademijine neorenesansne palače u Zagrebu, kao projektanta odabrao je bečkoga arhitekta Friedricha Schmidta[1], koji je već bio angažiran na dovršetku Đakovačke katedrale od 1970.
Palača Akademije i galerija otvorene su 9. novembra 1884. godine[1] s fundusom od 256 umjetničkih djela. J. J. Strossmayer do kraja svog života 1905. upotpunjavao je svoju zbirku. Uz njega, pojavili su se i drugi donatori, koji su Galeriji poklanjali - pojedina djela, ali i čitave zbirke, tako da je cjelokupni inventar od početnih 284 djela narastao još za njegova života na 714 djela.[1]
Galerija danas[uredi | uredi kod]
Galerija je kroz protekla razdoblja svog postojanja rasla i obogaćivana daljim otkupima i novim donacijama tako da danas broji više od 4.000 djela[1], od kojih je 256 djela izloženo u stalnoj zbirci, a ostala djela su pohranjena u depoima i ostalim muzejima.
Galerija ima više zbirki, od kojih se osobito ističu zbirka; Ružić, Etienne de Piennes, Mimara i Baloković.
Današnja Strossmayerova galerija je sjajan pregled evropske umjetnosti od 14. do 19. vijeka. Strossmayerova galerija - nije osobito velika, ali se u evropskim stručnim krugovima posebno ističe zbog svog posjedovanja - malih majstora talijanske renesanse, i ponekog velikog imena poput: Beata Angelica, Vittorea Carpaccia, Andrea Schiavoneja, Jacopa Palma il Giovaneja, Federika Benkovića, El Greca, majstora slike Virgo inter virgines, Joachima Pateniera, Jana Wellensza de Cocka, Jacoba van Ruisdaela i Jean-Antoinea Grosa.
Strossmayerova galerija starih majstora smještena je u deset dvorana na posljednjem katu Akademije. Postav je podijeljen u tri veće skupine - u prvih šest dvorana predstavljene su kronološkim redom talijanske slikarske škole, u daljnje tri majstori sjeverne Evrope - Nijemci, Flamanci, Nizozemci, a posljednja, deseta dvorana, je namjenjena francuskom slikarstvu.
U ovom bogatom opusu galerija ima i domaće autore, riječ je o slikarima zvanima Schiavoni (to je bio stari talijanski naziv za ljude sa istočne obale Jadrana, od riječi schiavo što znači slaven), njih je bilo osobito puno u Mletačkoj republici u kojoj su ostavili značajnog traga.