1948
Izvor: Wikipedia
< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | >
<< | < | 1944. | 1945. | 1946. | 1947. | 1948. | 1949. | 1950. | 1951. | 1952. | > | >>
| Gregorijanski | 1948 MCMXLVIII |
| Ab urbe condita | 2701 |
| Islamski | 1367 – 1368 |
| Iranski | 1326 – 1327 |
| Hebrejski | 5708 – 5709 |
| Bizantski | 7456 – 7457 |
| Koptski | 1664 – 1665 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2003 – 2004 |
| - Shaka Samvat | 1870 – 1871 |
| - Kali Yuga | 5049 – 5050 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4584 – 4585 |
| - 60 godina | Yang Zemlja Miš (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11948 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1948 (MCMXLVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak.
Godina raskida Tita i Staljina (v. Informbiro).
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 1. 1. - Stupio na snagu italijanski republikanski ustav.
- + Stvorena carinska unija Beneluks (Belgija, Holandija, Luksemburg).
- 4. 1. -
Burma nezavisna od UK. - 7. 1. - Demarš britanske i američke vlade da FNRJ i Bugarska ne priznaju vladu koju su u Grčkoj proglasili komunisti (Markos Vafijadis).
- 8. 1. - Đilasova delegacija odlazi za Moskvu (sa Kočom Popovićem i Mijalkom Todorovićem) - u vezi odnosa sa Albanijom, naoružanja i opreme za Jugoslovensku armiju.
- 12. 1. - Mahatma Gandhi počeo "post do smrti" protestujući protiv nasilne Podele Indije.
- 17. 1. - Primirje između nacionalističkih Indonežana i holandske vojske.
- ca. 21. 1. - Svečani ispraćaj posmrtnih ostataka američkih avijatičara iz Beograda.
- 22. 1. - Britanski ino. ministar Ernest Bevin predlaže stvaranje Zapadne Unije (UK, Francuska, zemlje Beneluksa), u otpor SSSR-u. (vidi #Mart/Ožujak).
- ca. 25. 1. - Drugi kongres AFŽ.
- 27. 1. - Smith–Mundtov zakon reguliše obraćanje vlade SAD stranoj publici.
- 29. 1. - Moskovska "Pravda" daje saopštenje kojim dezavuiše izjavu G. Dimitrova o potrebi federacije balkanskih i podunavskih zemalja.
- 30. 1. - Mahatma Gandhi ubijen od ekstremnog hinduiste.
- 30. 1. - 8. 2. - Zimske olimpijske igre u Sen Moricu, Švajcarska.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 4. 2. -
Cejlon ima status dominiona UK (republika proglašena 1972). - 8. 2. - Kardelj i Bakarić stigli u Moskvu (Đilas je još uvek tu, Tito se izgovorio bolešću) - razgovor sa bugarskom delegacijom, Sovjeti kritikuju bugarsko-jugoslovenski ugovor i izjavu Dimitrova o (širokoj) federaciji.
- 10. 2. - Na trojnom sastanku u Kremlju, Staljin naređuje manju verziju Balkanske federacije, sa Jugoslavijom i Bugarskom.
- 11/12. 2. - Na zahtev Molotova, Kardelj potpisuje tekst ugovora o uzajamnom konsultovanju o spoljnopolitičkim pitanjima.
- 12. 2. - Francuski Le Figaro izveštava da su u Rumuniji iz izloga uklonjene Titove slike.
- 16. 2. - Otkriven Uranov satelit Miranda.
- 17. 2. - U Beogradu kreću "Književne novine", list za književnost i društvena pitanja.
- 18. 2. - Irski šef vlade Éamon de Valera (od 1932) gubi vlast u korist opozicije - novi "tišoh" je John A. Costello.
- 20. 2. - Nekomunistički ministri u čehoslovačkoj vladi dali ostavke, u pokušaju da obore vladu.
- + Prva predstava u BDP - "Mladost otaca" Borisa Gorbatova (danas Dan Beogradskog dramskog).
- 21. 2. - U SAD osnovano trkačko udruženje NASCAR.
- 25. 2. - Pod pritiskom mase, predsednik Edvard Beneš prihvata ostavke ministara u Čehoslovačkoj; upražnjena mesta popunjena ljudima naklonjenim komunistima - koji time preuzimaju svu vlast (ove događaje će zvati "Pobednički februar").
- veljača - Suđenje Tomiju Jančikoviću, lideru HSS (osuđen na 10 godina zbog "suradnje s neprijateljem").
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 1. 3. - Sednica proširenog Politbiroa u Titovoj vili u Užičkoj - obaveštava Centralni komitet o strahu da bi Bugari bili trojanski konj u novoj federaciji i apatiji Sovjeta prema industrijalizaciji Jugoslavije (privredni ugovori sa SSSR neravnopravni).
- 8. 3. - Presuda američkog Vrhovnog suda u slučaju McCollum v. Board of Education - podučavanje veronauke u državnim školama je protivno Ustavu SAD.
- 12. 3. - 24. 4. - Kostarikanski građanski rat, izbio nakon što je parlament poništio pobedu opozicionog kandidata na februarskim predsedničkim izborima.
- 17. 3. - Potpisan Briselski ugovor - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Holandija, Belgija i Luksemburg) sklopile odbrambeni pakt protiv komunizma (prekursor NATO-a i Zapadnoevropske unije).
- + U Kaliforniji osnovani Hells Angels ("Anđeli pakla").
- 18-19. 3. - SSSR povlači vojne i civilne savetnike iz Jugoslavije.
- 19. 3. - Predsednik Hari Truman posmrtno odlikovao Dražu Mihailovića Legijom za zasluge I stepena.
- 20. 3. - Tripartitna deklaracija: SAD, V.Britanija i Francuska predlažu da se Trst vrati pod italijanski suverenitet (u kontekstu italijanske predizborne kampanje).
- 27. 3. - Pismo upozorenja Titu od Staljina i Molotova, kritikuje se položaj KPJ u društvu ("utopljenost" u Narodni front) i njena politika ("nedemokratičnost" u partiji itd.), optužuju se Đilas, Ranković, Kidrič i Tempo (još uvek ne Tito i Kardelj) - početak formalnog rascepa.
- 28. 3. - Izbori u Rumuniji, zvanično sa ogromnom većinom pobeđuje Demokratski narodni front (komunisti i dr.).
- 29. 3. - Osnovano Zagrebačko Kazalište Mladih
- mart - Varnava Nastić, administrator mitropolije dabro-bosanske, osuđen na 11 godina teškog rada (politička krivica).
April/Travanj [uredi - уреди]
- 1. 4. - Počela gradnja auto-puta Beograd-Zagreb, prve deonice autoputa Bratstva i jedinstva.
- 3. 4. - Predsjednik SAD Harry Truman potpisao "Maršalov plan" ekonomske pomoći poslijeratnoj Evropi - biće potrošeno oko 12,7 milijardi dolara za 17 zemalja.
- + Izbio ustanak na južnokorejskom ostrvu Jeju, koji će biti ugušen u krvi.
- 5 - 20. 4. - Jevrejska Haganah u Operaciji Nahšon nakratko deblokira Jerusalim (deo Građanskog rata u mandatnoj Palestini).
- 7. 4. - Osnovana Svetska zdravstvena organizacija.
- 9. 4. - U Bogoti, Kolumbija, ubijen liberalni političar Jorge Eliécer Gaitán, što izaziva neverovatno krvave i razorne nemire (Bogotazo) i inicira desetogodišnji period sukoba u zemlji zvani La Violencia.
- + Masakr u Deir Jasinu - jevrejske paravojske ubile 107 seljana u selu kod Jerusalima.
- 11. 4. - Počela izgradnja Novog Beograda.
- 13. 4. - Pismo CK KPJ Staljinu i Molotovu, koje odbacuje optužbe od 27.3.: vlada SSSR dobija netačne informacije (pomenuti Žujović i Hebrang), neslaganje sa stvaranjem sovjetske obaveštajne mreže u Jugoslaviji ("ma kako neko od nas volio... SSSR, on ne smije ni u kom slučaju manje voljeti svoju zemlju...").
- + Masakr medicinskog konvoja za Hadasu - ubijeno 79 Jevreja u mandatnoj Palestini, uglavnom lekara i medicinskih sestara.
- + Novi ustav Rumunije, kao narodne republike.
- 16. 4. - Osnovana Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju i razvoj (kasnije OECD).
- 18. 4. - Izbori u Italiji, pobeda demohrišćana nad Narodnim frontom (komunisti i socijalisti) sa 48,5 prema 31% (uz pomoć CIA-e).
- 24. 4. - Završen 44-dnevni Građanski rat u Kostariki - pobeda opozicije pod komandom José Figueres Ferrer-a.
- 28. 4. - Savezna narodna skupština jednoglasno odlučila o dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća - nacionalizovana su i preduzeća lokalnog značaja i sitnotrgovinska mreža.
- 30. 4. - Osnovan Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije - danas Zavod za zaštitu prirode.
- + Osnovana Organizacija Američkih Država.
- + Land Rover prvi put prikazan na Amsterdamskoj auto-izložbi.
- april - Uhapšena grupa slovenačkih komunista ("Dahauski procesi" - neki su osuđeni na smrt).
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 4. 5. - Novo pismo CK SKP(b)(Staljin i Molotov) za CK KPJ, oštrije od prethodnog, optuženi direktno Tito i Kardelj, potcenjen partizanski ratni napor - tvrdi se da KPJ nema većih zasluga od drugih partija i da ih je Crvena armija dovela na vlast (pismo poslato i ostalim partijama iz Informacionog biroa).
- 6. 5. - Smenjena dvojica ministara: Sreten Žujović (finansije) i Andrija Hebrang (laka industrija, bivši šef planske komisije), u vezi sukoba sa Informbiroom (sutradan uhapšeni).
- 14. 5. -
Izrael proglašava nezavisnost. - 15. 5. - Napadom arapskih armija počinje Arapsko-izraelski rat.
- + Počeo s radom Ansambl narodnih pesama i igara Srbije "Kolo".
- 17. 5. - Pismo CK KPJ Staljinu i Molotovu: zbog neravnopravnosti je nemoguće pristati da se stvar rešava pred Informbiroom.
- 20. 5. - Zakazan Peti kongres KPJ (prvi posle 1928, u Drezdenu).
- 22. 5. - Suslovljevo pismo Titu, kojim je pozvan u Bukurešt na sastanak Informbiroa, što Tito odbija; podsećanje da je KPJ u septembru 1947. kritikovala KP Italije i KP Francuske, a sada ne želi da primi kritiku.
- 26. 5. - Pobedom Nacionalne partije (Daniel François Malan) nad Ujedinjenom partijom (Jan Christiaan Smuts) na izborima u Južnoj Africi, započinje era Apartheida (do 1994).
- 27. 5. - U Beogradu osnovano Pozorište lutaka Srbije.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 3. 6. - Raspisan Narodni zajam Petogodišnjeg plana, u iznosu 3,5 milijarde dinara.
- 10. 6. - Osnovano preduzeće "Sloboda" Čačak.
- 16. 6. - Komunisti ubili trojicu plantažera na Malaji.
- 18. 6. - U Maleziji proglašeno vanredno stanje (Emergency) zbog komunističke aktivnosti, Malajska kriza će trajati do 1960.
- 20 - 22. 6. - Sastanak Komunističkog informacionog biroa u dvorcu kod Bukurešta, u odsustvu Jugoslavije donesena Rezolucija, koja će biti objavljena 28.6..
- 20. 6. - Valutna reforma u tri, zapadne, okupacione zone: uvedena nemačka marka; sovjetske vlasti to smatraju pretnjom.
- 24. 6. - Sovjeti blokirali zapadni deo Berlina, počinje Berlinska blokada (do maja 1949).
- 24.6. - 24.7. - Prva svetska zdravstvena skupština - Andrija Štampar jednoglasno izabran za prvog predsednika skupštine Svetske zdravstvene organizacije (WHO).
- 28. 6. - Rezolucija Informacionog biroa komunističkih partija o stanju u KPJ, optužbe: odstupanje od marksizma-lenjinizma, neprijateljska politika prema SSSR, napuštanje pozicija radničke klase i teorije klasne borbe ("nepravilna politika na selu"), Narodni front vodeća snaga u zemlji (umesto KPJ), birokratski režim u partiji ("nema unutrašnje partijske demokratije") - poziv "zdravim elementima" da prisile rukovodstvo da se vrate inernacionalizmu ili da ih smene. Otvoreni sukob Jugoslavije i SSSR-a.
- + Osnovan Stomatološki fakultet na Beogradskom univerzitetu.
- + Zemljotres u Fukuiju, Japan, poginulo preko 3700 ljudi.
- 29. 6. - Osnovano slavističko društvo Srbije.
- 30. 6. - "Borba" objavila Rezoluciju Informbiroa, uz odgovor CK KPJ (tiraž 500.000).
- + Izveštaj Specijalnog komiteta Ujedinjenih nacija za Balkan (UNSCOB) - "čini se" da Albanija, Jugoslavija i Grčka pomažu komunističku gerilu u Grčkoj, nisu nađeni dokazi o otmici grčke dece.
- lipanj - Ivo Tartaglia, bivši splitski gradonačelnik i primorski ban, osuđen na sedam godina teškog rada.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 1. 7. - Enver Hodža osudio sve ekonomske sporazume sa Jugoslavijom, naredio jugoslovenskom osoblju da napusti Albaniju u roku od 48 časova.
- 2. 7. - Ofanziva grčkih vladinih trupa protiv prokomunističke DAG, uz zapadnu pomoć - završna faza Grčkog građanskog rata.
- 4. 7. - Operacija Gvardijan: uhvaćena poslednja grupa ustaša ubačenih u Jugoslaviju (Akcija 10. travnja, od prošle godine, organizator Božidar Kavran), ukupno 96 uhvaćenih.
- 5. 7. - Donesen zakon o Nacionalnoj zdravstvenoj službi (National Health Service) u UK.
- 13. 7. - Etiopska crkva postigla autokefalnost sporazumom sa Koptskom crkvom.
- 14. 7. - Palmiro Togliatti teško ranjen u atentatu, što izaziva političku krizu u Italiji.
- 19. 7. - Potpisan sporazum sa SAD u vezi ratnog Lend-Lease programa (o "zajmu i najmu"), vrednom 17 miliona dolara, odmrznuta jugoslovenska imovina u SAD.
- 20. 7. - Hladni rat: predsednik Truman raspisao mirnodopsku regrutaciju usled tenzija sa Sovjetima (drugi put u istoriji, posle Ruzveltove iz 1940).
- 21 - 28. 7. - Peti kongres KPJ u Beogradu - podrška vrhu partije i osuda napada Informbiroa, ali ne i Staljina. Titov politički izveštaj: "...da budemo nepomirljivi prema svim pokušajima razbijanja jedinstva naše partije i jedinstva naših naroda", doneti Program i Statut KPJ (kopije odgovarajućih sovjetskih dokumenata), reizabran CK (osim Hebranga i Žujovića).
- 22. 7. - Dominion Newfoundland izglasao priključenje Kanadi.
- 26. 7. - Trumanovim izvršnim naređenjem okončana segregacija u oružanim snagama SAD.
- 29. 7. - Prvi plenum CK KPJ - izabrano 9 članova Politbiroa (izvršno telo partije) i 4 kandidata.
- 30. 7. - Mađarski predsednik Tildy (iz Sitnoposedničke stranke) daje ostavku, zamenjuje ga komunista.
- jul - Hapšenje preostalih neposlušnih socijaldemokrata u Bugarskoj.
- 29. 7. - 14. 8. -
Olimpijske igre 1948. u Londonu, prve od Berlina 1936; Jugosloveni osvojili dve srebrne medalje (Ivan Gubijan i fudbaleri). - 30. 7. - 18. 8. - Dunavska konferencija u Beogradu.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 3. 8. - Objavljena smena četvorice crnogorskih ministara, među kojima i Boža Ljumovića (sekretar pokrajinskog komiteta i potpredsednik republičke vlade) - zbog IB-a.
- 11/12. 8. - Kod Vršca, pri pokušaju prelaza granice ubijen gen. Arso Jovanović, gen. Branko Petričević i puk. Vlado Dapčević uspeli da se vrate u Beograd.
- 15. 8. -
Južna Koreja nastaje proglašenjem vlade. - 18. 8. - U Beogradu potpisana Dunavska konvencija - regulisana uprava i pravo plovidbe, osnovana Dunavska komisija.
- 22. 8. - Prva noćna fudbalska utakmica u Jugoslaviji: "Drvodeljac" (Zabrežje kod Obrenovca) - Partizan (Beograd).
- 23. 8. - Osnovan Svetski savet crkava.
- 25. 8. - Komitet Predstavničkog doma za neameričke aktivnosti prvi put prenosi preko televizije jedno saslušanje (Whittaker Chambers protiv Alger Hissa).
- 28. 8. - Obnovljen rad Fudbalskog saveza Srbije.
- 31. 8. - Edvard Kardelj ministar inostranih poslova um. Stanoja Simića. ca.: Aleksandar Ranković potpredsednik vlade.
- avgust - Smenjena četiri člana PK KPJ za Crnu Goru (u vezi Informbiroa).
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 3. 9. - Državni sekretar Dean Acheson i Hector McNeil iz Forin Ofisa poručili Moskvi: napad na Jugoslaviju bi imao "ozbiljne" posledice.
- + Vladislav Gomulka, prvi sekretar poljske Radničke partije, smenjen pod optužbom za desničarenje.
- 4. 9. - Holandska kraljica Wilhelmina abdicirala posle nepunih 58 godina vladavine - dva dana kasnije nasleđuje je kćerka Juliana.
- 9. 9. -
Proglašena Demokratska Narodna Republika Koreja, premijer Kim Il-sung. - 11. 9. - Umro Muhammad Ali Jinnah, osnivač Pakistana.
- 13. 9. - Počinje Operacija Polo: indijska vojska ulazi u Državu Hajderabad i priključuje je Indiji.
- 17. 9. - Militantni cionisti ubili grofa Bernadota, posrednika UN u arapsko-izraelskom konfliktu.
- 27. 9. - U Bernu postignut sporazum o naknadi za švajcarske interese u Jugoslaviji (75 miliona franaka u roku od 10 godina).
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 6. 10. - Ašhabadski zemljotres u Turkmenskoj SSR - 110.000 mrtvih.
- 10. 10. - Sovjetska raketa R-1 (kopija V-2) ušla u svemir.
- 12 - 14. 10. - Četvrti Kongres SKOJ i zajednički kongres sa Narodnom omladinom Jugoslavije.
- oktobar - Koçi Xoxe i njegovi pro-titovski saradnici lišeni državnih funkcija u Albaniji (sledećeg meseca isključeni iz partije).
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
Datoteka:Deweytruman12.jpg
Truman pokazuje novine koje tvrde da je njegov protivnik pobednik izbora
- 2. 11. - Uprkos svim predviđanjima, američki predsednik Hari Truman osvojio reizbor, pobedivši republikanca Thomas E. Dewey-a.
- 6. 11. - Ante Pavelić stigao u Peronovu Argentinu.
- 12. 11. - U Tokiju završen Tokijski proces na kojem je 28 osoba osuđeno za ratne zločine pred Međunarodnim kaznenim sudom za Daleki istok - sedmorica na smrt, među kojima i gen. Hideki Tojo.
- 26. 11. - Na kongresu KP Hrvatske Tito izjavio da zbog embargo zemalja Informbiroa Jugoslavija mora revidirati petogodišnji plan. Istog dana otkriveno da Jugoslavija po prvi put pokušava kupiti koks u zapadnoj Evropi.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - José Figueres Ferrer ukinuo armiju u Kostarici - prva zemlja u istoriji koja je to uradila.
- 10. 12. - Usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.
- 11. 12. - Pod imenom Akademija za pozorišnu umetnost osnovan Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu (ime od 1973; Visoka filmska škola joj pripojena 1950.).
- 21. 12. - Predsednik Irske potpisao Akt o Republici Irskoj (stupio na snagu dogodine), kojim će biti ostvarena puna nezavisnost od UK.
- 25. 12. - Prvi svečani voz između Bihaća i Knina (Unska pruga).
- 26. 12. - Uhapšen mađarski kardinal József Mindszenty.
- + Pripadnik Muslimanskog bratstva ubio egipatskog premijera Mahmud an-Nukraši Pašu.
- decembar - Jednogodišnji trgovinski ugovor Jugoslavije i Velike Britanije (120 mil. dolara), nakon što je prva pristala platiti 18 miliona dolara bivšim britanskim vlasnicima nacionalizovanih industrija.
- + U šumu se odmetnulo 18 članova Bjelopoljskog sreskog komiteta KP (pristalice IB).
Tokom/tijekom godine [uredi - уреди]
- Arapsko-izraelski rat 1948. (maj '48 - januar '49).
- Prvi Kinzijev izveštaj: "Seksualno ponašanje muškarca".
- Osnovan Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu.
1948. u temama [uredi - уреди]
Rukovodstvo FNRJ:
-
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
- Nove države (Burma i Cejlon [Sri Lanka] su menjali zastave):
Rođenja [uredi - уреди]
- 1.1. - Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup
- 1.1. - Petar Lukić, paroh, starešina Saborne crkve u Beogradu
- 10.1. - Nikola Plećaš, košarkaš
- 13.1. - Radivoje-Vican Vicanović, srpski fotoreporter († 2003)
- 19.1. - Admiral Mahić, bosanskohercegovački književnik
- 20.1. - Kosta Bunuševac, slikar i multimedijalni umetnik
- 29.1. - Zoran Redžić, bosanskohercegovački muzičar i član grupe Bijelo dugme
- 23.2. - Zvonimir Kostić Palanski, srpski književnik i prevodilac
- 15.3. - David Albahari, književnik
- 31.3. - Al Gore, bivši potpredsednik SAD, nobelovac za mir
- 9.4. - Radojka Šverko, hrvatska pjevačica
- 13.4. - Raša Livada, književnik i prevodilac († 2007)
- 22.4. - Zoran Modli, novinar, voditelj, pilot
- 25.4. - Enver Marić, bosanskohercegovački nogometaš
- 28.4. - Terry Pratchet, engleski pisac znanstvene fantastike
- 9.5. - Milan Oklobdžić - Mika Oklop, književnik dramaturg, scenarista († 2007)
- 19.5. - Grace Jones, američka pjevačica
- 29.5. - Branka Cvitković, hrvatska glumica
- 7.6. - Ratko Rudić, hrvatski vaterpolski trener
- 16.6. - Ivo Komšić, bosanskohercegovački političar
- 28.6. - Radoslav Bratić, književnik i urednik
- 12.7. - Dušan Kovačević, književnik, scenarista, režiser
- 26.7. - Andrija Đukić, filmski i TV reditelj
- 7.8. - Dragan Kapičić, košarkaš, sportski radnik, preds. KSS
- 13.9. - Nell Carter, američka glumica
- 14.9. - Ivana Stefanović, kompozitor
- 20.9. - Chuck Panozzo, američki muzičar (Styx)
- 20.9. - Julienne Bušić prozna spisateljica, esejistica i prevoditeljica
- 23.9. - Vera Nikolić, atletičarka, svetska rekorderka
- 26.9. - Bratislav Braca Petković, pozorišni reditelj, osnivač "Moderne garaže"
- 4.10. - Jovan Kolundžija, violinista
- 8.10. - Claude Jade, francuska filmska glumica
- 26.10. - Mario Rosi, dramaturg, novinar Radio Beograda († 1992)
- 3.11. - Saša Hadži-Tančić, književnik
- 11.11. - Dušan Prelević Prele, muzičar, književnik, scenarista († 2007)
- 14.11. - Čarls, princ od Velsa, prestolonaslednik UK-a
- 22.11. - Radomir Antić, fudbaler i trener
- 25.11. - Ivanka Lukateli, balerina, koreograf, pedagog
- 26.11. - Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener
- 10.12. - Dušan Bajević, fudbaler i trener
- 28.12. - Husein Dervišević, bosanskohercegovački književnik
- 31.12. - Joe Dallesandro, američki glumac
- ? - Đorđe Bosanac, hrvatski glumac († 2006.)
Smrti [uredi - уреди]
- 13.1. - Milan Begović, hrvatski književnik (* 1876.)
- 30.1. - Mahatma Gandhi, indijski političar (* 1869.)
- 11.2. - Sergej Eisenstein, sovjetski filmski režiser (* 1898.)
- 4.3. - Antonin Artaud, francuski dramatičar, pesnik, glumac (* 1896)
- 10.3. - Jan Masaryk, čehoslovački političar i državnik (* 1886.)
- 13.5. - Milan Begović, književnik (* 1876)
- 1.6. - Jaša Prodanović, srpski političar i pisac (*1867)
- 23.7. - D.W. Griffith, američki filmski režiser (*1875)
- 4.8. - Mileva Marić-Ajnštajn, srpska matematičarka (* 1875)
- 16.8. - Babe Ruth, pravim imenom George Herman Ruth, američki igrač baseballa i nacionalna ikona SAD (* 1895.)
- 3.9. - Edvard Beneš, predsednik Čehoslovačke (* 1884)
- 10.9. - Ferdinand I od Bugarske, knez i kralj Bugarske
- 24.10. - Franz Lehar, austrijski kompozitor (* 1870.)
- 12.11. - Umberto Giordano, talijanski skladatelj (* 1867.)
- 23.11. - Aleksa Ivić, srpski istoričar (* 1881)
- 12.12. - Franjo Dugan, hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pisac (* 1874.)
Nobelova nagrada za 1948. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Patrick Maynard Stuart Blackett
- Kemija: Arne Wilhelm Kaurin Tiselius
- Fiziologija i medicina: Paul Hermann Müller
- Književnost: Thomas Stearns Eliot
- Mir: nije dodijeljena
Reference [uredi - уреди]
- Collier's Year Book za 1948. (Microsoft Encarta 2004)
- Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973) (učesnici sastanka u Bukureštu itd.).
- Kardelj Describes Clashes with Stalin Over Federation with Bulgaria, Zdenko Antić, OSA-RFE Research (1980)
- Staljinov pritisak na rukovodstvo KPJ, odbrana nezavisnosti, Branko Petranović, Momčilo Zečević: Jugoslavija 1918-1988. Tematska zbirka dokumenata.
- Rezolucija Informbiroa i odgovor CK KPJ, ... zbirka dokumenata.
- Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II, Joseph Rothschild & Nancy M. Wingfield