1938

Izvor: Wikipedia

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1934. | 1935. | 1936. | 1937. | 1938. | 1939. | 1940. | 1941. | 1942. | > | >>


1938 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1938
MCMXXXVIII
Ab urbe condita 2691
Islamski 1356 – 1357
Iranski 1316 – 1317
Hebrejski 5698 – 5699
Bizantski 7446 – 7447
Koptski 1654 – 1655
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1993 – 1994
 - Shaka Samvat 1860 – 1861
 - Kali Yuga 5039 – 5040
Kineski
 - Kontinualno 4574 – 4575
 - 60 godina Yang Zemlja Tigar
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11938
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1938 (MCMXXXVIII) po gregorijanskom kalendaru bila je redovna godina koja počinje u subotu (link pokazuje godišnji kalendar).


Događaji [uredi - уреди]

Januar/Siječanj [uredi - уреди]

Februar/Veljača [uredi - уреди]

Mart/Ožujak [uredi - уреди]

+ Tajanstveni nestanak italijanskog fizičara Majorane.

April/Travanj [uredi - уреди]

  • 10. 4. - Édouard Daladier novi francuski premijer.
  • 15. 4. - Tokom Aragonske ofanzive, španski Nacionalisti izbili na Sredozemno more, čime je Katalonija odsečena od ostatka Republike.
  • 16. 4. - Sporazum Britanije i Italije u Rimu - priznata italijanska okupacija Etiopije u zamenu za povlačenje Italijana iz Španije nakon rata.
  • 23. 4. - Sudetski Nemci traže punu autonomiju u Čehoslovačkoj.

Maj/Svibanj [uredi - уреди]

  • poč. maja - Josip Broz u Sloveniji formirao Privremeno rukovodstvo KPJ.
  • tokom meseca - "Majska provala" na Tehničkom fakultetu u Beogradu, zaplenjeno mnogo komunističkog štampanog materijala, uhapšeno mnogo studenata (među kojima Rifat Burdžević).
  • 21. 5. - Delimična mobilizacija u Čehoslovačkoj (ovo i međunarodno diplomatsko jedinstvo, teraju Hitlera da zasad odstupi).
+ Jedan Japanac ubio 30 svojih suseljana (do 1982. najgore masovno ubistvo koje je počinio pojedinac).
  • 22. 5. - U Beogradu prvi put priređene automobilske i motociklističke trke (ul. Dušanova i Strahinića bana).
  • 25. 5. - Sovjetski ambasador u SAD Trojanovski izjavljuje da je SSSR spreman da brani Čehoslovačku (SAD i Britanija ignorišu).
  • 28. 5. - Na Beogradskom sajmištu počela prva međunarodna vazduhoplovna izložba.

Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]

Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]

Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]

Septembar/Rujan [uredi - уреди]

  • septembar - Evropska kriza oko nemačkih zahteva u češkim Sudetima.
  • 6 - 12. 9. - Poslednji Nirnberški sabor (Reichsparteitag), u centru pažnje je situacija sa Čehoslovačkom.
  • 7. 9. - Od sirijskog sandžaka Aleksandreta napravljena Država Hataj - sledeće godine priključena Turskoj.
  • 10. 9. - Otvoren Beogradski jesenji sajam, na kome je firma "Filips" prvi put na Balkanu predstavila televiziju (prva proba odrađena dan ranije).
  • 12. 9. - Hitlerov govor u Nirnbergu - napad na Čehe, pribaviće "prava" Sudetskim Nemcima ako ih sami ne dobiju.
  • 13. 9. - Pristalice Konrada Henleina dižu pobunu u Sudetima, proglašeno vanredno stanje.
  • 14. 9. - Železnička nesreća u stanici Ovčar Banja kod Čačka, šest mrtvih na mestu.
  • 15. 9. - Neville Chamberlain počinje pregovore sa Hitlerom u Berchtesgadenu.
  • 18. 9. - Britanija i Francuska neće ratovati zbog Čehoslovačke, SSSR će ispuniti svoje obaveze ako to učini i Francuska.
  • 21. 9. - Suočena sa britanskim i francuskim stavom, Čehoslovačka kapitulira nemačkim zahtevima; Poljska i Mađarska takođe traže deo teritorije.
  • 22. 9. - General Jan Syrovy čehoslovački premijer um. Milana Hodže. U razgovoru sa Čemberlenom, Hitler traži okupaciju Sudeta do 1. oktobra; Čemberlen se privremeno predomislio, Česima savetuje mobilizaciju.
  • 23. 9. - Mobilizacija Čehoslovačke armije; Poljska gomila vojsku na čehoslovačkoj granici - SSSR ih upozorava da ne napadaju.
  • 24. 9. - U 01:30 Čemberlen i Hitler završavaju razgovore o Sudetima, prihvatanjem Hitlerovih zahteva (Godesberg Memorandum), što u početku svi ostali odbijaju.
  • 29. 9. - Minhenski sporazum - bez učešća Čehoslovačke odlučeno da Sudeti pripadnu Nemačkoj.

Oktobar/Listopad [uredi - уреди]

Početak rasturanja Čehoslovačke
+ Raspuštena jugoslovenska skupština, izbori u decembru.

Novembar/Studeni [uredi - уреди]

+ Zasedanje fašističkog parlamenta u Italiji, u "spontanim" manifestacijama se zahtevaju "Tunis, Džibuti, Korzika!" - dolazi do zategnutosti sa Francuskom.
+ Emil Hácha novi čehoslovački predsednik.

Decembar/Prosinac [uredi - уреди]

Tokom godine [uredi - уреди]

Rođenja [uredi - уреди]

Smrti [uredi - уреди]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1938.

Nobelova nagrada za 1938. godinu [uredi - уреди]

Spoljne veze [uredi - уреди]

Izvori [uredi - уреди]

  1. Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...