Beatrix od Nizozemske

Izvor: Wikipedia
Beatrix
Kraljica Nizozemske
Vladavina 30. april 1980 –
(&0000000000000034.00000034 godina, &0000000000000092.00000092 dana)
Prethodnik Juliana
Heir apparent Willem-Alexander, princ od Oranja
Suprug/a Claus von Amsberg
vj. 1966; prem. 2002
Potomstvo
Willem-Alexander, princ od Oranja
Princ Johan-Friso
Princ Constantijn
Puno ime
Beatrix Wilhelmina Armgard van Oranje-Nassau
Kuća Kuća Oranje-Nassau
Otac Princ Bernhard od Lippe-Biesterfelda
Majka Juliana od Nizozemske
Religija Nizozemska reformirana crkva

Beatrix, kraljica Nizozemske (rođena kao Beatrix Wilhelmina Armgard van Oranje-Nassau, Prinses der Nederlanden, Prinses van Oranje-Nassau, Prinses van Lippe-Biesterfeld) (31. siječnja 1938.), vladarica Nizozemske od 30. travnja 1980. godine.

Djetinstvo[uredi - уреди]

Kći kraljice Juliane i princa Bernharda. Njeni su kršteni kumovi kralj Leopold III. od Belgije, vojvoda Adolphe od Mecklenbug-Schwerina (brat njenog djeda po majci, princa Hendrika), princeza Alice, grofica od Athlone i Allene, grofica od Kotzebuea.

Kao vrlo mlada djevojčica bila je prisiljena, zajedno s obitelji pobjeći iz domovine koju je okupirala nacistička Njemačka. Prvo je odredište bila Velika Britanija, a poslije Kanada gdje je pohađala javnu školu. U Kanadi je završila vrtić i osnovnu školu. Nakon što se vratila kući, nastavila je osnovno obrazovanje u naprednoj školi u Bilthovenu.

Školovanje[uredi - уреди]

U srednjoj je školi maturirala umjetnost i klasiku. Nakon što je proslavila 18. rođendan, prema Nizozemskom ustavu, mogla je stupiti na prijestolje, no majka ju je postavila u Državno vijeće.

Iste godine, 1956. počinje studirati na sveučilištu Leiden, gdje pohađa predavanja iz sociologije, prava, ekonomije, parlamentarne povijesti i ustavnog prava. Tijekom studija, slušala je i predavanja o temama kao što su: kultura Surinama i Nizozemskih Antila, povelja Kraljevine Nizozemske, međunarodni odnosi, međunarodno pravo, povijesti i europsko pravo.

Puno je putovala, a mjesta koja je posjetila su Ženeva, Strasbourg, Pariz i Bruxelles. Bila je i aktivni član udruge studentkinja sveučilišta Leiden. U srpnju 1961. diplomirala je pravo.

Politika[uredi - уреди]

Beatrix, kraljica Nizozemske

Njeno pojavljivanje na političkoj sceni obilježeno je kontroverzom. 1965. zaručila se za njemačkog diplomata i aristokrata Clausa von Amsberga. Vjenčali su se 10. ožujka 1966. Tog dana izbili su masovni prosvjedi jer se ta odluka nije nimalo svidjela njenim podanicima. Naime, problem je bio u tome što je princ Claus bio pripadnik organizacije Hitlerova mladež i vojnik Wehrmachta pa ga je dio Nizozemaca povezivao s nacizmom. Tijekom vjenčanja nošeni su slogani kao na primjer: "Želim natrag svoj bicikl", koji se odnosio na zapljenu dobara koju su nacisti provodili tijekom okupacije Nizozemske. Na povorku je bačena i dimna bomba, što je dovelo do nasilnih sukoba s policijom. No, kako je vrijeme prolazilo, Claus je postao jedan od najpopularnijih pripadnika monarhije, a kada je 2002. godine umro, cijela je zemlja tugovala za njim.

Još nasilniji događaj dogodio se 30. travnja 1980., kada je Beatrix postala kraljica Nizozemske. Izbili su prosvjedi protiv monarhije i loših uvjeta stanovanja u Nizozemskoj. Sukobi su s policijom postali nasilni i brutalni. Zbog problema nakon izbora 1977., oko stvaranja koalicije, kraljica je poslala trojicu vođa i nakon nekoliko sati donešena je jednoglasna odluka. Majka je abdicirala u njenu korist. Kako su nizozemski mediji objavili niz tabloidnih priča, njena je zadaća bila da održi monarhiju modernom, učinkovitom i u skladu sa željama nizozemskog naroda. Ima više ovlasti nego većina europskih monarha. Nema puno utjecaja u unutarnjoj politici, ali u vanjskoj ima veliki utjecaj. Govori se da je čak prijetila otpustiti ministra ako se u Jordanu ne otvori veleposlanstvo Nizozemske.

2005. proslavila je 25 godina na prijestolju, te dobila počasni doktorat. Voli umjetnost, glazbu i jedna je od najbogatijih ljudi na svijetu. Ima tri sina. Naslijedit će je, najvjerojatnije, najstariji sin princ Willem - Alexander.

Vanjske veze[uredi - уреди]