Treći rajh

Veliki Njemački Reich Großdeutsches Reich ↓ 1933.–1945. ↓ Zastava Grb Geslo "Ein Volk, ein Reich, ein Führer." "Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa" Himna "Das Lied der Deutschen" "Horst-Wessel-Lied" Treći Reich 1941. Glavni grad Berlin Jezik/ci njemački Vlada Diktatura Führer  - 1934. – 1945. Adolf Hitler Predsjednik  - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg  - 1945. Karl Dönitz Kancelar  - 1933. – 1945. Adolf Hitler  - 1945. Joseph Goebbels  - 1945. Ludwig von Krosigk Povijest Međuratni period i Drugi svjetski rat  - Izbori 30. januar 1933.  - Osnivanje 27. februar 1933.  - Ermächtigungsgesetz 31. mart 1933.  - Anschluss 10. april 1938.  - De facto poraz 2. maj 1945.  - Ukinuta 5. jul 1945. Površina  - 1939 633,786 km² (244,706 mi² ) Stanovništvo  - 1939 69314000       Gustoća 109.4 /km²  (283.3 /mi² ) Valuta Reichsmarka Prethodnice Nasljednice Weimarska Republika Saar (Liga narodas) Prva Austrijska Republika Prva Čehoslovačka Republika Druga Poljska Republika Veliko Vojvodstvo Luksemburg Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Austrija pod Savezničkom upravom Treća Čehoslovačka Republika NR Poljska Luksemburg

Treći rajh ili Treći Reich (njemački: Drittes Reich) ili Nacistička Njemačka nazivi su za Njemačku u razdoblju između 1933. i 1945. Treći Reich predvodio je Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka. Treći Reich nasljednica je srednjovjekovnog njemačkog Svetoga Rimskog Carstva (Prvi Reich) Njemačkoga Carstva (Drugi Reich) (1871–1918). U njemačkom jeziku razdoblje Njemačke od 1933. do 1943. naziva se Deutsches Reich (Njemačko Carstvo), a od 1943. službeno se naziva Großdeutsches Reich (Velikonjemačko Carstvo).

30. januara 1933., Adolf Hitler postavljen je na položaj kancelara. Iako je vodio koalicijsku vladu, ubrzo je eliminirao svoje partnere. U to vrijeme njemačke su granice i dalje bile određene Versajskim ugovorom. Na sjeveru, Njemačka je graničila sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem; na istoku, rascjepana je na dva dijela, tako da je graničila s Litvom, Slobodnim gradom Danzigom, Poljskom i Čehoslovačkom; na jugu, graničila je s Austrijom i Švicarskom, te na zapadu, s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom, te, tada razoružanom Rajnskom Oblašću. Te su se granice promijenile kada je Njemačka ponovno preuzela upravu nad Rajnskom Oblašću (1936.), anektirala Austriju (1938.), Sudete (1938.), te stvorila protektorat nad Češkom i Moravskom (1939.), te anektirala Memel u Litvi (1939.). Njemačka prerasta u Veliku Njemačku u tijeku Drugog svjetskog rata, koji počinje u rujnu 1939., kada Njemačka pokreće invaziju na Poljsku, te time potiče Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da Njemačkoj objave rat.

Njemačka je osvojila ili okupirala veći dio Europe i Sjeverne Afrike u ratu. Milijuni Židova i drugih manjina su zatvoreni ili ubijeni, pretežito u vrijeme Drugog svjetskog rata. Unatoč jačim saveznicima koje je imala, Japan i Kraljevinu Italiju, Njemačka je izgubila rat. 1945. podijeljena je na okupacijske zone između pobjedničkih država, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sovjetskog Saveza.

Hronologija

1. 30. januar 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
2. 28. februar 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
3. 5. mart 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
4. 23. mart 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
5. 10. maj 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
6. 22. jun 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
7. 26. januar 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
8. 30. jun 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
9. 2. avgust 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

Vojna hijerarhija

Wehrmacht - Vojska

OKW - Vrhovno zapovjednštvo pješaštva

Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel

Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Pješaštvo

OKH - Vrhovno zapovjedništvo vojske

Vojni vođe u službi

general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)

feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)

Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)

feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovno zapovjedništvo mornarice

Mornarički vođe u službi

Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)

Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)

General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovno zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva

Reichsluftschutzbund

Zrakoplovno vođe u službi

Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)

feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)

vice admiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen SS

Reichsführer-SS Heinrich Himmler

Popis važnijih zvaničnika Trećeg Reicha

Šablon:Povijest Njemačke (ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter (namjesnik) u Austriji

Vanjske poveznice

• (engleski) Axis History Factbook — Third Reich
• (engleski) Third Reich in Ruins - Photos taken during the Nazi regime compared to present-day locations
• (engleski) Hitler's Third Reich in the News - Daily edited review of Third Reich-related news and articles.
• (engleski) The High Cost of Vengeance, by Freda Utley (1949; PDF, size - 20 MB)
• ((njem.)) NS-Archiv - Large collection of original scanned Nazi documents
• ((njem.)) The German Resistance and the USA
• ((njem.)) WWW-Virtual Library Contemporary History - Germany - Catalog with online resources
• ((njem.)) The Third Reich and National Socialism in Color - a video documentary by Spiegel TV
• ((ru)) Weapons of the Third Reich

U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Treći rajh