Paragvaj
| Republika Paragvaj
República del Paraguay
Tetã Paraguái |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Geslo: "Paz y justicia" "Mir i pravda" |
||||||
| Himna: Paraguayos, República o Muerte Paragvajci, republika ili smrt |
||||||
.svg) |
||||||
| Glavni grad (i najveći grad) |
Asunción |
|||||
| Službeni jezik/ci | ||||||
| Etničke grupe (2000) |
|
|||||
| Demonim | Paragvajci | |||||
| Vlada | ||||||
| - | predsjednik | Federico Franco | ||||
| - | potpredsjednik | Óscar Denis | ||||
| - | Gornji dom | Komora senatora | ||||
| - | Donji dom | Komora zastupnika | ||||
| nezavisnost od Španije | ||||||
| - | objavljena | 14. maj 1811 | ||||
| - | priznata | 15. maj 1811 | ||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 406,752 km2 157,048 sq mi |
||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | procjena 2011 | 6,561.748[1] (104.) | ||||
| - | Gustina | 14.2/km2 (204.) 39/sq mi |
||||
| GDP (PPP) | proc. 2012 | |||||
| - | Ukupno | 48.643 mrld. $[2] | ||||
| - | Per capita | 5.827 $[2] | ||||
| GDP (nominalni) | proc. 2012 | |||||
| - | Ukupno | 38.584 mrld. $[2] | ||||
| - | Per capita | 5.358 $[2] | ||||
| Gini (2008) | 42.0 | |||||
| HDI (2011) | 0.669 (100.) | |||||
| Valuta | Guaraní (PY) |
|||||
| Vremenska zona | (UTC-4) | |||||
| - | Ljeti (Ljetno računanje vremena) | (UTC-3) | ||||
| Strana puta kojom se vozi | desno | |||||
| Internetska domena | .py | |||||
| Pozivni broj | +595 | |||||
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis [uredi - уреди]
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
Povijest [uredi - уреди]
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
Gospodarstvo [uredi - уреди]
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Gradovi [uredi - уреди]
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ Department of Economic and Social Affairs Population Division (2011). "World Population Prospects, Table A.1" (PDF) (United Nations). Retrieved on 12. III 2009.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 "Paraguay". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=59&pr.y=6&sy=2009&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=288&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=. pristupljeno na 20. IV 2012.
|
