Paragvaj

Izvor: Wikipedia
Republika Paragvaj
República del Paraguay
Tetã Paraguái
Zastava Grb
Geslo"Paz y justicia"
"Mir i pravda"
Državna himna: "
Paraguayos, República o Muerte
Paragvajci, republika ili smrt"
Flag of Paraguay (reverse).svg
Glavni grad
i najveći grad
Asunción
25°16′0″S57°40′0″W
Službeni jezici
Etničke grupe (2000)
Demonim Paragvajci
Vlada
 -  predsjednik Federico Franco
 -  potpredsjednik Óscar Denis
 -  Gornji dom Komora senatora
 -  Donji dom Komora zastupnika
nezavisnost od Španije
 -  objavljena 14. maj 1811 
 -  priznata 15. maj 1811 
Površina
 -  Ukupno 406,752 km2
Stanovništvo
 -  Procjena za 2011  6,561.748[1] (104..)
 -  Gustoća 14.2/km2 (204..)
BDP (PPP) procjena za 2012
 -  Ukupno 48.643 mrld. $[2]
 -  Per capita 5.827 $[2]
BDP (nominalni) procjena za 2012
 -  Ukupno 38.584 mrld. $[2] 
 -  Per capita 5.358 $[2] 
Gini (2008) 42.0
srednji
HDI (2011) 0.669[3]
srednji  100..
Valuta Guaraní (PY)
Vremenska zona (UTC-4)
 -  Ljeti (DST)  (UTC-3)
Pozivni broj +595
Web domena .py
a. miješano evropsko i amerindijansko.

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

Povijest[uredi - уреди]

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Paragvaju

Izvori[uredi - уреди]

  1. Department of Economic and Social Affairs Population Division (2011). World Population Prospects, Table A.1 (PDF). 2011 revision. United Nations. Retrieved 12. III 2009. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Paraguay". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=59&pr.y=6&sy=2009&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=288&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=. pristupljeno 20. IV 2012. 
  3. "Human Development Report 2012". United Nations. 2012. http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2012_EN_Table1.pdf. pristupljeno 9. XI 2012.