1910
Izvor: Wikipedia
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vijekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
| Decenija: | 1880-e 1890-e 1900-e – 1910-e – 1920-e 1930-e 1940-e |
| Godine: | 1907 1908 1909 – 1910 – 1911 1912 1913 |
| Gregorijanski | 1910 MCMX |
| Ab urbe condita | 2663 |
| Islamski | 1327 – 1329 |
| Iranski | 1288 – 1289 |
| Hebrejski | 5670 – 5671 |
| Bizantski | 7418 – 7419 |
| Koptski | 1626 – 1627 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1965 – 1966 |
| - Shaka Samvat | 1832 – 1833 |
| - Kali Yuga | 5011 – 5012 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4546 – 4547 |
| - 60 godina | Yang Metal Pas (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11910 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1910 (MCMX) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u petak po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).
Sadržaj/Садржај |
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- januar - Prvi zvanični popis stanovništva u Crnoj Gori - 222.015 stanovnika.
- 1. 1. - Radnici u BiH dobili zdravstveno osiguranje.
- 7 - 9. 1. - U Beogradu prva konferencija socijaldemokratskih partija Balkana, protive se nacionalizmu i militarizmu.
- 13. 1. - Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške „Metropoliten opere“, Leonkavalovi „Pajaci“ i Mascagnijeva „Kavalerija rustikana“.
- 15. 1. - Francuski Kongo je postao dio Francuske Ekvatorijalne Afrike.
- 16. 1. - Otvoren "Apolo", prvi bioskop u Novom Sadu.
- 17. 1. - Károly Khuen-Héderváry ponovo na čelu mađarske vlade (do 1912).
- siječanj? - Nikola Tomašić novi hrvatski ban (do 1912).
- 25. 1. - Sporazum bana Tomašića i Hrvatsko-srpske koalicije (objavljen pola godine kasnije).
- 31. 1. - Muslimanska napredna stranka Ademage Mešića menja ime u Muslimanska samostalna stranka i privremeno se udaljava od hrvatstva.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 3. 2. - Lav Tolstoj izabran za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije.
- 20. 2. - Proglašen Zemaljski statut - ustav Bosne i Hercegovine - ustanovljen Bosanski sabor ograničenih prava, koji je na konfesionalnoj i socijalnoj osnovi bio organizovan na po tri kurije; vrhovna uprava i dalje Zajedničko ministarstvo finansija AU i činovnička Zemaljska vlada.
- 23. 2. - Nekoliko oficira osnovalo Srpski olimpijski klub u beogradskoj "Moskvi".
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 3. 3. - BiH: carevo pismo zajedničkom ministru finansija Burijanu - rešavanju agrarnog pitanja da se pristupi dobrovoljnim otkupom.
- 8. 3. - U Kopenhagenu održana Druga konferencija žena-socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin. Na toj konferenciji ustanovljen praznik, Dan žena, u znak sećanja na demonstracije žena u Čikagu 8. marta 1909.
- mart - Srpski kralj Petar I u poseti Rusiji, praćen predsednikom vlade Pašićem i ministrom ino. poslova Milovanovićem (oslonac na Rusiju u stvaranju Balkanskog saveza).
- 18. 3. - Nakon dvije godine otvoren Hrvatski sabor, sutradan za predsjednika izabran Bogdan Medaković, vođa Srpske samostalne stranke.
- 31. 3. (18. 3. po j.k.) - Vaseljenska patrijaršija izabrala jeromonaha Varnavu Rosića za veleško-debarskog vladiku.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 2. 4. - Kralj Petar u Sofiji, dva dana kasnije u Carigradu.
- 6. 4. - Osnovano Srpsko geografsko društvo u Beogradu.
- 10. 4. (28. 3. po j.k.) - Opštinski izbori u Srbiji; uveče u Rožini kod Prokuplja učitelj i pandur bacili bombu u krčmu u kojoj su se veselili pobednici, trojica mrtvih (pandur osuđen na smrt 7/20. 12.).
- 11. 4. (29. 3. po j.k.) - Kralj Petar, premijer Pašić i ministar Milovanović posetili Hilandar.
- 19. 4. - Poplave u Srbiji, najviše pogođen Kragujevac.
- 22. 4. - Mile Starčević, vođa Stranke prava, na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora razotkrio političku pozadinu Veleizdajničkog procesa, učešće bivšeg načelnika vlade Izidora Kršnjavog u sastavljanju optužnice.
- april-jun - Albanski ustanak na Kosovu.
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 2. 5. - Održan prvi maraton od Obrenovca do Beograda, daleka preteča Beogradskog maratona.
- 18 - 28. 5. - Izbori za Bosanski sabor.
- 19. 5. - Planeta Zemlja prošla kroz rep Halejeve komete.
- 22. 5. - Objavljeno zatvaranje srpskih škola na prostoru Raško-prizrenske mitropolije, jer mitropolit Nićifor ne želi podnositi učiteljske diplome vlastima na overu (srpska vlada se ne slaže s njim).
- maj - Izbori za Srpski narodno-crkveni sabor u Hrvatskoj, pobedili samostalci (prekinuta radikalska prevlast).
- svibanj - Na naknadnim izborima za Hrvatski sabor izabran Antun Radić, treći zastupnik HPSS.
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 1 - 10. 6. - Izbori za Ugarski sabor, pobeda vladine liste (na njoj je izabrano i devet Srba, nijedan opozicioni).
- 13. 6. - Nikola Pašić podnosio ostavku, dobija novi mandat.
- 15. 6. - Otvaranje Bosanskog Sabora; Bogdan Žerajić pokušao atentat na gen. Marijana Varešanina, poglavara austrougarske BiH, nakon čega je izvršio samoubistvo.
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 12. 7. (29. 6. po j.k.) - Objavljen Zakon o radnjama, koji predstavlja prvo radničko zakonodavstvo u Srbiji - ukinut esnafski sistem, radno vreme ograničeno na 10 sati (+2 po potrebi).
- 15. 7. - Sastanak delegacije Hrvatskog sabora u Pešti - ban Tomašić odbija neke njihove zahteve i podnosi ostavku (Franjo Josip je nije prihvatio - kraj pakta sa hs. koalicijom).
- 27. 7. - Zaključen novi srpsko-austrougarski trgovinski ugovor - manje svežeg mesa iz Srbije, veće carine za AU industrijsku robu (stupa na snagu 24. 1. 1911.).
- jul - Nemiri kmetova oko Bosanske Gradiške zbog plaćanja trećine, šire se u Posavinu i Bosansku krajinu.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 8. 8. - U Grbavcima kod B. Gradiške se obavezali da neće davati hak, trećinu, posednicima.
- 13. 8. (31. 7. po j.k.) - Crnogorski emigrant major Nikola Mitrović smrtno ranjen u Skoplju.
- 22. 8. - Ban Tomašić raspustio Hrvatski sabor zbog sukoba sa Hs. koalicijom, izbori u listopadu.
- 27. 8. (ili u listopadu?) - Hrvatska stranka prava i Napredna stranka se ujedinile u Hrvatsku samostalnu stranku (ostaje u koaliciji sa Srpskom samostalnom strankom).
- 28. 8. (15. 8. po j.k., Velika Gospojina) - Nikola I. Petrović Njegoš proglasio Crnu Goru kraljevinom.
- avgust - Car Franjo Josif sprečio sedmi reizbor ljubljanskog gradonačelnika Ivana Hribara (krive ga zbog antinemačkih demonstracija 1908).
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- septembar - Seljački "štrajk" se proširio Bosanskom krajinom.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 1. 10.? - Sukob vojske i kmetova kod Rudanke, blizu Doboja (gušenje pokreta silom do kraja meseca).
- oktobar - Prestolonaslednik Aleksandar boluje od teškog trbušnog tifusa.
- 5. 10. - Revolucija u Portugalu, zbačen kralj Manuel II, početak Prve Portugalske republike.
- 6. 10. - Eleftherios Venizelos prvi put postao predsednik grčke vlade.
- 16. 10. - Ivan Sarić leteo avionom "Sarić 1" u Subotici - prvi na teritoriji današnje Srbije.
- 23. 10. - U listu "Branik", Žarko Ognjanović objavio prvu filmsku kritiku kod nas.
- 28. 10. - Izbori za hrvatski Sabor: Hrvatsko-srpska koalicija 35, vlada (ban Nikola Tomašić) 18, frankovci 15, starčevićevci 9, seljačka stranka (Radić) 9, srpski radikali 1 i Frano Supilo (nezavisan) 1.
- oktobar? - Tomáš Masaryk u Beogradu, gde otkriva da su falsifikati iz Fridjungovog procesa stvoreni u tamošnjem austrougarskom poslanstvu (sekretar poslanstva, kap. Viktor fon Sventohovski; umešani i "Vladimir Vasić" - Mladen Sergijan i grof Forgač)[1].
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 10. 11. - Osnovano Društvo za srpski jezik i književnost.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 25. 12. (12. 12. po j.k.) - Demonstracije socijalista u Beogradu protiv zakona o štampi.
- decembar - Vojni ugovor Crne Gore i Rusije.
Datum nepoznat [uredi - уреди]
- Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.: 1.898.044 stanovnika, 43,49 % pravoslavaca, 32,25 % muslimana.
- U Srbiji završene pruge Stalać-Vrnjci i Vrnjci-Kraljevo.
- Osnovana Francusko-srpska banka a.d. Beograd.
- Dimitrije Branković na čelu Eparhije dalmatinske nakon Nikodima Milaša (do 1920).
- Crnogorski perper: zlatni od 10 i 20 i srebrni od 2.
Rođenja [uredi - уреди]
- 23.1. - Jean Baptiste Reinhardt, belgijski jazz muzičar
- 27.1. - Edvard Kardelj, slovenski i jugoslavenski političar.
- 24.2. - Henrik Fingerhut, spiker AD Radio Beograd († 1941)
- 9.3. - Samuel Barber, američki kompozitor
- 23.3. - Akira Kurosawa, veliki japanski filmski režiser († 1998)
- 26.4. - Mehmed Meša Selimović, bosanski književnik († 1982)
- 27.4. - Šukrija Pandžo, bosanskohercegovački književnik († 1984)
- 12.5. - Karlo Bulić, hrvatski glumac († 1986)
- 11.6. - Jacques-Yves Cousteau, francuski istraživač mora († 1997)
- 4.7. - Gloria Stuart, američka glumica († 2010)
- 14.7. - William Hanna, svjetski poznati animator
- 30.7. - Edgar de Evia, meksičko-američki fotograf.
- 1.8. - Bojan Stupica, reditelj, arhitekta, dramaturg... († 1970)
- 4.8. - Žorž Skrigin, filmski reditelj i snimatelj († 1997)
- 26.8. - Majka Tereza, čuvena časna sestra i humanitarka († 1997)
- 2.9. - Skender Kulenović, bosanski književnik († 1978)
- 19.9. - Margaret Lindsay, američka glumica
- 22.9. - György Faludy, mađarski pisac, pesnik i prevodilac
- 18.10. - Vojislav Vučković, kompozitor, muzikolog i dirigent († 1942)
- 2.11. - Bogdan Čiplić, književnik i dramaturg († 1989)
- 19.11. - Adrian Conan Doyle, engleski književnik
- 16.12. - Stanojlo Rajičić, kompozitor, srpski akademik († 2000)
- 24.12. - Fritz Leiber, američki pisac
Smrti [uredi - уреди]
- 24.3. - Šimun Milinović, barski nadbiskup (* 1835)
- 21.4. - Mark Twain, pravo ime Samuel Langhorne Clemens, američki književnik
- 30.6.. - Ivan Trnski, hrvatski književnik (* 1819.)
- 12.7. - Čarls Stjuart Rols, engleski proizvođač automobila i pilot.
- 30. 8. - Gligor Sokolović, četnički vojvoda (* 1872)
- 8.8. - Janko Polić Kamov, hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar
- 13.8. - Florence Nightingale, britanska bolničarka i humanitarna radnica
- 11. 10. - Dositej Jović, bokokotorski vladika
- 20. novembar - Lav Tolstoj, ruski književnik
- 9.12. - Laza Kostić, srpski pesnik († 1841)
- ? - Ali-beg Firdus, bosanskohercegovački političar
Dani sećanja [uredi - уреди]
Nobelove nagrade [uredi - уреди]
- Fizika - Johannes Diderik van der Waals, Holandija
- Hemija - Otto Wallach, Njemačka
- Medicina - Albrecht Kossel, Njemačka
- Književnost - Paul Heyse, Njemačka
- Mir - Permanent International Peace Bureau
Literatura [uredi - уреди]
- ↑ Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 1, str. 476
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: