Bogdan Žerajić

Izvor: Wikipedia
Bogdan Žerajić
Rođen/a februar 1886.
Umro/la 15. jun 1910 (starost: 24 godine)
Sarajevo, Austrougarska
Uzrok smrti samoubistvo
Etnicitet Srbin
Poznat/a po pokušaju atentata na austro-ugarskog vojnog namjesnika

Bogdan Žerajić (Nevesinje, februar 1886Sarajevo, 15. juni 1910) je bio student iz Hercegovine koji je došao u Sarajevo na dan otvaranja Bosanskog sabora 1910. godine, ispalio pet hitaca u vojnog namjesnika, ali je promašio svih pet puta a onda se šestim metkom samoubio.[1]

Rođen je u Nevesinju, u selu Miljevac, gimnaziju je završio u Mostaru, a pravo studirao u Zagrebu. Jedno vreme je služio kao učitelj u Srbiji u kruševačkom okrugu. Njegov brat od strica, general dr Milan Žerajić je bio lični lekar kralja Petra prvog, a Milanov brat Risto lični lekar kralja Aleksandra.

Bio je nezadovoljan politikom srpskog građanstva u Bosni i Hercegovini, koje je po njegovom uverenju, napustilo svaku stvarnu borbu protiv tuđinske vlasti u zemlji i krenulo putevima političkog oportunizma. Žerajić je zastupao potrebu bezkompromisne borbe protiv Austrougarske. Svoj stav u politici potvrdio je pokušajem atentata na poglavara zemlje generala Marijana Varešanina, koji je on smatrao demonstracojom i aktom protesta protiv stanja nastalog donošenjem ustava (Zemaljski statut) za BiH i otvaranjem bosanskog Sabora.

Žerajićev atentat nije uspeo, a on je izvršio samoubistvo na mestu atentata, kako bi presekao svaku mogućnost istrage. Žerajićev akt imao je snažnog uticaja na dalji razvoj revolucionarnog pokreta bosansko-hercegovačke okmadine, za koju je Žerajić postao simbol idealnog borca za slobodu.

Literatura[uredi - уреди]

  • Tekst Slavka Mićanovića profesora iz Sarajeva u Enciklopediji Jugoslavije JLZ Zagreb 1971. knjiga 8 str.642

Izvori[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]