1988
Izvor: Wikipedia
| Godini: 1984 1985 1986 1987 - 1988 - 1989 1990 1991 1992 |
|
| Desetljeća: 1850e 1860e 1870e - 1980e - 1990e 2000e 2010e |
|
| Stoljeća: 19. stoljeće - 20. stoljeće - 21. stoljeće |
|
| Gregorijanski | 1988 MCMLXXXVIII |
| Ab urbe condita | 2741 |
| Islamski | 1408 – 1409 |
| Iranski | 1366 – 1367 |
| Hebrejski | 5748 – 5749 |
| Bizantski | 7496 – 7497 |
| Koptski | 1704 – 1705 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2043 – 2044 |
| - Shaka Samvat | 1910 – 1911 |
| - Kali Yuga | 5089 – 5090 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4624 – 4625 |
| - 60 godina | Yang Zemlja Zmaj (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11988 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1988 (MCMLXXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (link pokazuje kalendar).
Događaji [uredi - уреди]
Januar/Siječanj [uredi - уреди]
- 7. 1. - Predsedništvo SR Srbije pokrenulo inicijativu za promenu ustava Srbije.
- 9. 1. - Jak zemljotres kod Tirane, osetio se u delovima Jugoslavije.
- 13. 1. - Potpredsednik Lee Teng-hui postaje predsednik Tajvana nakon smrti prethodnika.
- 16. 1. - Prva slaninijada u Kačarevu.
- krajem januara - Nedeljnik "Špigel" objavljuje tekst telegrama koji bi doveo u vezu austrijskog predsednika Kurta Waldheima sa ratnim zločinima u Jugoslaviji, ali komisija istoričara koja se bavi njegovim slučajem ne može naći original telegrama.
Februar/Veljača [uredi - уреди]
- 12. 2. i 19. 2. - Brojevi 8 i 9 "Mladine": uvodnik "Mamula Go Home" kritikuje prodaju oružja gladnoj Etiopiji, a sledeći broj izveštava o upotrebi regruta za gradnju [[Mamuline vile u Opatiji (sekretar narodne odbrane).
- 13 - 28. 2. - Zimska olimpijada u Kalgariju, medalje za Jugoslaviju: Mateja Svet srebrna (alpsko skijanje), Muški tim u skijaškim skokovima - srebrna, Matjaž Debelak bronzana (pojedinačno skijaški skokovi).
- 21. 2. i 23. 2. - Dva Samijeva spektakularna bekstva iz beogradskog zoo-vrta.
- 22. 2. - Sukob u Askeranu, u Nagorno-Karabahu, ubijena dva Azera - začetak rata u Nagorno-Karabahu između Jermena i Azerbejdžanaca; sledi mu Sumgaitski pogrom nad Jermenima 27. 2..
- 24. 2. - Slučaj Hustler Magazine v. Falwell - Vrhovni sud SAD staje na stranu časopisa.
- 26. 2. - U Beogradu završen prvi skup ministara inostranih poslova balkanskih zemalja (Jugoslavija, Albanija, Bugarska, Grčka, Rumunija, Turska), prvi takav susret od početka 2. svetskog rata. Inicijativa za zabranu nuklearnog i hemijskog oružja na Balkanu.
- 27. 2. - JAT-ov avion Boeing 727-200 iznajmljen turskoj avio-kompaniji udario u planinu na Kipru - poginulo 7 članova jugoslovenske posade i 15 putnika.
- + Izraelac Mordechai Vanunu osuđen na 18 godina zatvora zbog otkrivanja nuklearnog programa te zemlje.
Mart/Ožujak [uredi - уреди]
- 6. 3. - SAS-ovci ubili trojicu pripadnika IRA-e na Gibraltaru - trebalo je da ih uhapse jer su pripremali bombu.
- 14. 3. - Mihail Gorbačov stigao u petodnevnu posetu Jugoslaviji (Beograd, Ljubljana, Dubrovnik), potpisan dokument o poštovanju "jednakih prava i jednake sigurnosti" svih država (nemešanje u unutrašnje stvari drugih država), poziva na ujedinjenu Evropu s manje naoružanja.
- 16. 3. - Hapad otrovnim gasom na Halabdžu, Sadamov genocidni napad na domaće Kurde.
- + Afera Iran-Contra: optuženi potpukovnik Oliver North i kontraadmiral John Poindexter.
- + Tokom sahrane ubijenih IRA-ša, unionista ubio troje i ranio još šezdeset okupljenih.
- 19. 3. - "Ubistvo kaplara": dvojica britanskih kaplara ubijena nakon što su se uvezli u pogrebnu povorku ubijenih tri dana ranije.
- 20. 3. - Eritrejski rat za nezavisnost: Eritrejci odneli važnu pobedu kod Afabeta.
- 24. 3. - Otvoren restoran Mekdonalds na beogradskoj Slaviji, prvi u Jugoslaviji i nekoj socijalističkoj zemlji.
- 25. 3. - Demonstracija svećama u Bratislavi - prva javna demonstracija u Čehoslovačkoj od 1969.
April/Travanj [uredi - уреди]
- 7. 4. - Umro Hamdija Pozderac, bivši potpredsednik Jugoslavije.
- 11. 4. - 60. dodela Oskara, najbolji film je "Posljednji kineski car" (dobija još osam nagrada).
- 14. 4. - Rat u Avganistanu: Ženevski sporazum između DR Afganistana i Pakistana, uz SAD i SSSR kao garantore - određeno povlačenje sovjetskih trupa do februara 1989.
- + Američki USS Samuel B. Roberts (FFG-58) naleteo na minu u Persijskom zalivu.
- 16. 4. - U Tunisu ubijen Abu Džihad, komandant vojnog krila Fataha - Izrael ga optuživao za eskalaciju nasilja u Prvoj Intifadi.
- + Crvene brigade u Italiji ubile senatora Ruffillija, savetnika premijera de Mite.
- 18. 4. - Operacija Bogomoljka: američka mornarica bombarduje iranske naftne platforme i brodove.
- 21. 4. - Izvešteno da je smenjen Jegor Ligačov, sekretar za ideologiju sovjetskog politbiroa ("broj 2 u partiji") - protivio se Gorbačovljevoj politici perestrojke.
- 22. 4. - Sporazum Jugoslavije i komiteta banaka-kreditora kojim je obuhvaćeno 6,5 milijardi dolara dugova bankama (reprogram u vidu 18-godišnjeg kredita sa grejs periodom od 6 godina na glavnicu).
- 25. 4. - Ivan Demjanjuk prvi put osuđen za holokaust (na smrt, ali Izraelski vrhovni sud kasnije ukinuo presudu).
- 26. 4. - Ustanovljena književna nagrada "Meša Selimović".
- 28. 4. - Aloha Airlines Flight 243 uspeo da sleti nakon što mu je otpalo nekoliko metara trupa.
- 30. 4. - Pesma Evrovizije - pobeđuje Celine Dion za Švajcarsku, Srebrna krila ("Mangup") šesti.
- april - SIV Branka Mikulića preživeo glasanje o poverenju (bez presedana).
- april - Militanti na čelu sa Vojislavom Šešeljom prekinuli beogradsko predavanje ekonomiste Branka Horvata, zbog njegovih stavova o kosovskom pitanju[1].
Maj/Svibanj [uredi - уреди]
- 4. 5. - Katastrofa PEPCON - ogromna eksplozija u fabrici raketnog goriva u Hendersonu, Nevada.
- 5. 5. - Počelo suđenje Fikretu Abdiću i još 24-ici zbog afere Agrokomerc - menice bez pokrića u vrednosti od milijarde dolara (?!) - pominje se mogućnost smrtne kazne.
- 7. 5. (ili 8.5.?) - Održan prvi Beogradski maraton - pobednici Rifat Zilkić i Radisavka Račić (23 km).
- 10. 5. - Zaplenjen ceo tiraž "Mladine" zbog članka "Noć dugih noževa", koji je najavljivao hapšenja u Sloveniji.
- 11. 5. - FK Borac Banja Luka osvojio Kup Maršala Tita (jedini drugoligaš koji je to uspeo).
- 14. 5. - Predsednik SIV-a Branko Mikulić odbacuje pozive za ostavku iz Slovenije i Hrvatske, zbog loše ekonomske situacije.
- 15. 5. - Raif Dizdarević dolazi na čelo Predsedništva SFR Jugoslavije. Veljko Kadijević postaje savezni sekretar za narodnu odbranu.
- + Počinje povlačenje Sovjeta iz Afganistana.
- 16. 5. - Savezno izvršno veće uvodi ograničenje uvećanja plata, u skladu sa sporazumom sa MMF (stand-by kredit od 430 mil. dolara); prethodnog dana Skupština donela i zakon kojim se smanjuje javna potrošnja.
- 25. 5. - U Beogradu održan poslednji Slet mladosti (poslednja štafeta nošena prethodne godine).
- 25. 5. - Dinar devalviran sa 1297,8 (16. 11. '87.) na 1536,4 za dolar (proveriti).
- + Skupština SR Srbije donela Zakon o zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama.
- 28. 5. - SIV najavljuje ostatak paketa mera: kontrola plata, uklanjanje kontrole sa nekih uvoznih artikala i većine cena (što izaziva nezadovoljstvo radnika) - ovo je uslov da MMF reprogramira dugove i dâ nove kredite.
- 29 - 31. 5. - Konferencija SKJ, kritika rukovodstva jer ekonomska kriza podriva autoritet partije (zaduženost 21 mlrd. dolara, inflacija 170%, nezaposlenost 15%).
- 31. 5. - Predsednik Ronald Regan se obraća studentima tokom posete Moskvi.
- 31. 5. - 4. 6. Zbog "odavanja vojne tajne" u Ljubljani pritvoren Janša, pet dana kasnije David Tasić (novinar Mladine kao i Janša) i Ivan Borštner (zastavnik JNA).
Jun/Juni/Lipanj [uredi - уреди]
- 1. 6. - SIV podneo Skupštini paket "radikalnih" protržišnih mera (slobodne cene, profitni motiv, akcije, likvidiranje preduzeća u stečaju).
- 11. 6. - Skovan izraz "Pevajuća revolucija" dan nakon masovnih pevačkih demonstracija u Estoniji.
- 12. 6. - Parlamentarni izbori u Francuskoj 1988 na kojima pobjedu odnosi lijevi blok na čelu sa socijalistima i preuzima vladu od desnice, okončavši tako kohabitaciju predsjednika Mitteranda i premijera Chiraca.
- 14. 6. - Počinje mali požar u Yellowstone-u koji će do jeseni sagoreti 3.000 kv. km (36%) parka.
- 17. 6. - Demonstracije radnika "Zmaja" pred zgradom Skupštine SFRJ. Taj prvobitno socijalni protest, kao i mnogi masovni protesti koji su usledili, predstavljao je uvod u "događanje naroda".
- 20. 6. - Festival Ilidža - najuspešniji debitant Svetlana Veličković (pesma "Ja sam cvetak zanovetak").
- 22. 6. - U Ljubljani veliki miting podrške uhapšenoj četvorici (Janša, Borštner, Tasić, Zavrl).
- 25. 6. - Okončan UEFA Euro 1988 u Zapadnoj Nemačkoj: SSSR - Holandija 0:2.
- 30. 6. - Stipe Šuvar novi predsjednik Predsjedništva CK SKJ nakon Boška Krunića (protukandidat bio Ivica Račan).
- jun - U intervjuu NIN-u Milošević poziva na slogu svih nacionalnih snaga (početak nacionalističke retorike).
Jul/Juli/Srpanj [uredi - уреди]
- 3. 7. - Iran Air Flight 655: Američka krstarica USS Vincennes (CG-49) oborila iranski putnički avion, nakon što je identifikovan kao lovac - poginulo 290 ljudi.
- + Završen drugi most preko Bosfora, Fatih Sultan Mehmet.
- 6. 7. - Eksplozija gasne platforme Piper Alpha u Severnom moru, poginulo 165 radnika i dvojica na spasilačkom brodu.
- 9. 7. - U Novom Sadu održan prvi miting u znak podrške srpskom državnom rukovodstvu (više desetina hiljada Novosađana i oko 1000 Srba sa Kosmeta). U toku naredna tri meseca u svim većim mestima Srbije se pod pokroviteljstvom Socijalističkog saveza organizuju mitinzi podrške Srbima i Crnogorcima sa Kosova (kao i predsedniku CK SK Srbije Slobodanu Miloševiću). Ova događanja nazvana su "mitinzi istine" ili "mitinzi solidarnosti".
- 20. 7. - Michael Dukakis imenovan za kandidata Demokrata na predsedničkim izborima (pobedio Jesse Jacksona).
- 25. 7. - Skupština Srbije usvojila Nacrt amandmana na Ustav SR Srbije. Iste večeri, CK SK Srbije oštro osudio "autonomaško ponašanje vojvođanskih komunista" i pozvao narod da masovno izađe na ulice i dâ podršku "ugroženim Srbima sa Kosova".
- + Zvanično zabranjeno pušenje u javnim i radnim prostorijama kod nas.
- 28. 7. - Mošti kneza Lazara krenule u njegovu zadužbinu Ravanicu kod Ćuprije, iz Nove Ravanice kod Vrdnika, (stići će 9. septembra 1989).
- 30. 7. - CK SKJ preti oštrijim merama na Kosovu, poziva na zaustavljanje iseljavanja Srba i Crnogoraca sa Kosova, neki traže smenu Boška Krunića i dr.
- jul - U "Politici" uvedena rubrika "Odjeci i reagovanja".
- + Radnici "Borova" u štrajku, upali u Saveznu skupštinu.
- + Dejan Savićević i Darko Pančev potpisali za "Zvezdu".
- + Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja izneo Predlog za kritičko preispitivanje istorijske uloge Josipa Broza Tita.
Avgust/August/Kolovoz [uredi - уреди]
- 4. 8. - SFRJ: struja skuplja 40%, železnica 70, ulje 66%.
- 8. 8. - Ustanak 8888 u Burmi protiv burmanske socijalističko-vojne hunte u kome će stradati hiljade ljudi.
- 10. 8. - Jugoslovenski general-major Slavko Jović za komandanta vojnih posmatrača u Iraku i Iranu (misija UNIIMOG).
- 17. 8. - U avionskom udesu poginuo vojni predsednik Pakistana Muhammad Zia-ul-Haq, kao i načelnik generalštaba i američki ambasador u toj zemlji.
- 20. 8. - Okončan Iračko-iranski rat - odneo milion života.
- 20 - 21. 8. - U Titogradu i Kolašinu masovni mitinzi solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu - prvi takvi van Srbije, u Titogradu se skandira "Hoćemo oružje".
- ca. 23. 8. - Stampedo u redu za hleb u Titovom Velesu, povređeno 20 osoba.
- 26. 8. - Aung San Suu Kyi se obraća masi pred pagodom Shwedagon i postaje simbol borbe protiv režima.
- + Iranski izbeglica Mehran Karimi Nasseri se "zaglavio" na aerodromu De Gaulle u Parizu do 2006.
- 28. 8. - Nesreća na aero-mitingu u bazi Ramstein u Nemačkoj - avion iz akro-grupe Frecce Tricolori pao u masu, poginulo 75 ljudi.
- 31. 8. - Saobraćajna nesreća kod Jablanice, poginula 32 putnika autobusa iz Paraćina.
Septembar/Rujan [uredi - уреди]
- 3. 9. - Veliki miting u Smederevu, traži se ujedinjena Srbija.
- 12 - 14. 9. - Uragan Gilbert razara Jamajku i meksički Jukatan.
- 16. 9. - Otkriven spomenik braniocima Beograda u Prvom svetskom ratu.
- 17. 9. - 2. 10. -
Održane XXIV. Olimpijske igre u Seulu. Poslednje učešče SFR Jugoslavije na letnjim igrama, osvojeno 12 medalja: 3 zlatne (Jasna Šekarić i Goran Maksimović u streljaštvu i vaterpolisti), 4 srebrne i 5 bronzanih. - 18. 9. - Mitinzi solidarnosti na Cetinju i Nikšiću (gde je izvikivano "Hoćemo Ruse" ili možda "Hoćemo gusle").
- 22. 9. - Veliki miting u Kraljevu - protiv "socijalističke buržoazije", za solidarnost sa Srbima na Kosovu.
- 24. 9. - Bogoljub Karić, privatni preduzetnik iz Peći, odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vencem.
- 24 - 26. 9. - Veliki protesti oko sastanka Svetske banke i MMF-a u Zapadnom Berlinu.
- 26. 9. - Franc Šetinc i Boško Krunić, članovi politbiroa SKJ, dali ostavku; Šetinc napada srpski nacionalizam i "bezumlje koje nas... gura u katastrofu...".
- 29. 9. - NASA nastavlja sa letovima Space Shuttle-a, prekinutim 1986. zbog tragedije "Čelendžera".
- 30. 9. - Dr. Josip Sokolić izveo prvu transplantaciju srca u Zagrebu.
Oktobar/Listopad [uredi - уреди]
- 4. 10. - Ispred savezne skupštine u Beogradu se okupili radnici iz Rakovice, nezadovoljni platama - Slobodan Milošević im obećao ispunjenje zahteva, kao i izmene ustava Srbije te "zaustavljanje kontrarevolucije na Kosovu" ("A sad svako na svoj radni zadatak!").
- 5. 10. - U Novom Sadu, nekoliko desetina hiljada građana kamenicama i flašama jogurta gađalo zgradu rukovodstva tadašnje SAP Vojvodine.
- + Brazil dobija demokratski Ustav.
- + Augusto Pinochet poražen na referendumu za još jedan mandat.
- + Krvavi neredi u Alžiru protiv vladajuće Fronte narodnog oslobođenja isprovocirani skokom cena; Chadli Bendjedid sutradan proglasio vanredno stanje; uvertira za reforme.
- 6. 10. - "Jogurt revolucija": vojvođansko državno i partijsko rukovodstvo podnosi ostavku (protesti se nastavljaju i sutradan).
- 7. 10. - Antibirokratska revolucija u Crnoj Gori započinje s demonstracijama čiji je cilj srušiti rukovodstvo SK Crne Gore.
- 8. 10. - Milicija razbija demonstracije oko crnogorske skupštine, kod Žute Grede bačen suzavac na radnike koji su dolazili iz Nikšića; savezna partija osuđuje "nacionalističke snage" koje koriste proteste za "podrivanje ustavnog položaja" ove republike.
- 9. 10. - Radnici i studenti u Titogradu i Nikšiću štrajkuju zbog upotrebe sile prethodnog dana.
- + Predsednik predsedništva Raif Dizdarević se obratio naciji preko televizije, upozorava na mogućnost vanrednog stanja usred krize u kojoj se zemlja nalazi.
- 11. 10. - CK SK Srbije osuđuje podršku koju je slovenački CK dao intervenciji milicije u Titogradu i odbacuje optužbe za nacionalizam.
- 14. 10. - Intervju predsednika predsedništva Slovenije Janeza Stanovnika, u kome optužuje svog srbijanskog pandana Miloševića za staljinističke tendencije i nameru prevlasti u federaciji.
- + SIV najavljuje olakšavanje programa štednje.
- 16. 10. - Milanko Renovica i Kolj Široka, članovi politbiroa CK SKJ dali ostavke (prvi se dovodi u vezu sa "nezakonitim dozvolama za građenje").
- 17 - 19. 10. - XVII (vanredna) sednica CK SKJ koja se trebala baviti krizom u zemlji, ali bez rezultata; na glasanju o poverenju predstavnik Srbije Dušan Čkrebić nije dobio dovoljan broj glasova (ponudio ostavku, ali Milošević to nije dozvolio); Vasil Tupurkovski prvi put koristi izraz "neprincipijelna koalicija"; Vinko Hafner preti prstom Miloševiću.
- 19. 10. - U Ujedinjenoj Kraljevini zabranjeno prenošenje intervjua sa pripadnicima IRA-e - BBC ovo zaobilazi angažovanjem glumaca.
- 20. 10. - U škotskom gradu Kirkcaldyju hrvatski politički emigrant Nikola Štedul preživljava atentat nakon koga je uhapšen njegov počinitelj, agent SDB Vinko Sindičić.
- 22. 10. - Savezna skupština odobrila ustavne amandmane - više tržišnih mehanizama, Srbija ima veću kontrolu na Kosovu.
- 27. 10. - Predsednik Regan odlučio da se zbog ugrađenih prislušnih uređaja sruši skoro završena nova ambasada u Moskvi.
- oktobar - Inflacija u Jugoslaviji 217%.
Novembar/Studeni [uredi - уреди]
- 2. 11. - Morisov crv se smatra prvim kompjuterskim crvom.
- 3. 11. - Sri Lankanski Tamili pokušali puč na Maldivima ali sprečila ih indijska vojska.
- 8. 11. - Predsjednički izbori u SAD 1988 na kojima pobjeđuje republikanski kandidat i tadašnji potpredsjednik George H. W. Bush (protivnik Michael Dukakis).
- 15. 11. - PLO u Alžiru proglasio Državu Palestinu.
- + Prvi i poslednji let sovjetskog "šatla" Buran.
- 16. 11. - Na prvim slobodnim izborima u 10 godina, glasači u Pakistanu izabiru Benazir Bhutto za premijera. Time je postala prva žena u modernoj historiji muslimanskih zemalja koja je izabrana za ovako visoku funkciju.
- + Vrhovni Sovjet Estonske SSR usvojio Deklaraciju suverenosti, po kojoj su zakoni Estonske SSR iznad zakona SSSR.
- 17. 11. - Na sednici PK SK Kosova sa dužnosti predsednika Predsedništva PK SKK smenjena Kaćuša Jašari, a Azem Vlasi razrešen članstva u tom telu.
- 17 - 21. 11. - Masovne demonstracije Albanaca u Prištini zbog smene Jašari i Vlasija, došli i rudari iz Trepče.
- 18. 11. - Američki predsjednik Ronald Reagan potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge.
- 19. 11. - Masovni miting na beogradskom Ušću, milion ljudi iskazalo podršku tadašnjem srpskom rukovodstvu na čelu sa Slobodanom Miloševićem.
- 22. 11. - Javnosti predstavljen prototip stelt bombardera B-2 Spirit.
- 23. 11. - Zabranjena javna okupljanja na Kosovu.
- 24. 11. - Prva epizoda Mystery Science Theater 3000.
- 25. 11. - Amandmani IX-XLVIII na Ustav SFRJ. Nema više predstavnika SKJ u Predsedništvu SFRJ, koje tako ima 8 članova. Ozvaničena himna "Hej Sloveni".
- 27. 11. - Demonstracije Hrvata ispred jugoslovenskog konzulata u Sidneju, pogođen u vrat jedan od tinejdžera koji su pokušali da preskoče ogradu.
Decembar/Prosinac [uredi - уреди]
- 1. 12. - Bahrudin Bijedić, generalni konzul SFRJ u Čikagu, Vinko Mir, šef njujorškog ogranka Ljubljanske banke, i još trojica optuženi u SAD za pranje novca (Bijedić i Mir oslobođeni optužbi sledećeg septembra).
- 2. 12. - Australska vlada zatvorila jugoslovenski konzulat u Sidneju, jer nisu želeli predati policiji čuvara koji je ranio hrvatskog demonstranta pre pet dana.
- + Benazir Buto postala premijer Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.
- 5. 12. - Kosovski CK odbio povratak Kaćuše Jašari i Azema Vlasija na položaje i ocenio da su novembarske demonstracije u Prištini bile spontane i nisu bile antijugoslovenske (podele između Albanaca i Srba u tom telu).
- 5 - 6. 12. - Štrajk u rudniku uglja u Labinu (traže bonus jer su ispunili godišnju kvotu), radnici iz obućarske industrije pred Saveznom skupštinom u Beogradu.
- 7. 12. - U zemljotresu u Jermeniji poginulo više od 25.000 ljudi, 12.000 je povrijeđeno, a pola miliona ostalo bez domova. Uništeno je deset odsto jermenske industrije.
- 11. 12. - Pao jugoslovenski vojni transportni avion koji je dopremao pomoć u Jermeniju, posada nastradala.
- 12. 12. - Otvoren Muzej zvuka u Beogradu.
- 21. 12. - Eksplodirao Pan Am-ov avion iznad Lokerbija u Škotskoj - 259 mrtvih iz aviona i 11 iz naselja (teroristički akt).
- 28. 12. - Savezna skupština odbila prihvatiti zakon potreban za nastavak podrške MMF-a Jugoslaviji - povod za ostavku vlade.
- 30. 12. - Predsednik SIV-a Branko Mikulić dao ostavku, ne želeći da prihvata odgovornost za nagomilane ekonomske probleme (inflacija 250% itd.) - prvi pad jugoslovenske vlade od 1939.
Tokom godine [uredi - уреди]
- Perestrojka u SSSR.
- SFRJ članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1988-89.
- Prosečna radnička plata u Jugoslaviji 116 dolara[2] (ekvivalent 226 dolara iz 2012. prema CPI Inflation Calculator u SAD).
- Alija Izetbegović pušten iz zatvora (bio uhapšen i osuđen 1983).
- Fudbaler Miodrag Belodedić prebegao iz Rumunije, igra za Zvezdu (u početku bez ugovora).
- Pokret imama u BiH (povodom odnosa u Islamskoj zajednici).
- Filmovi Život sa stricem i Sokol ga nije volio.
- Krajem leta u Jugoslaviji uveden "narodni hleb/kruh"
- Otkriven Gigantski magnetootpornički efekat.
- početkom godine - Halid Abdel Naser, sin bivšeg predsednika Nasera, pobegao u Jugoslaviju pred optužbama za umešanost u pokušaj zbacivanja egipatske vlade i niz ubistava Amerikanaca i Izraelaca.
- TAT-8 je prvi transatlantski telefonski kabl koji koristi optička vlakna.
1988. u temama [uredi - уреди]
- Televizija. TV serije: "Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo" (TV Titograd); "Ranjenik", "Tragom ptice dodo", "Zagubljen govor" (TV Sarajevo); "Četrdeset osma - Zavera i izdaja", "Mala Nada", "Portret Ilije Pevca", "Roman o Londonu", "Večernja zvona" (TV Beograd).
Rođenja [uredi - уреди]
- 17.2. - Natasha Kampusch, austrijska djevojka, poznata po bijegu nakon osam godina zatočeništva
- 27.3. - Ermin Zec , bosansko-hercegovački nogometaš
- 9.4. - Mate Selak, hrvatski nogometaš
- 1.6. - Domagoj Duvnjak, hrvatski rukometni reprezentativac
- 23.8. - Niki Leinso, hrvatska glazbenica
- 28.9. - Danijela Grgić, hrvatska atletičarka
- 28.9. - Marin Čilić, hrvatski tenisač
- 23.9. - Juan Martin del Potro, argentinski tenisač
- 20.2. - Robyn Rihanna Fenty, kraljica r'n'b glazbe
Smrti [uredi - уреди]
- 7.1. - Venko Markovski, makedonski pisac. (*1915.)
- 7.1. - Milan Srdoč, glumac (* 1920)
- 16.1. - Andrija Artuković, ministar u. p. NDH, ratni zločinac (r.1899)
- 31.1. - Nedeljko Gvozdenović, srpski slikar (* 1902)
- 6.2. - Zvonimir Rogoz, hrvatski glumac i redatelj (r. 1887.)
- 15.2. - Ričard Fejnman, američki fizičar. (r.1918).
- 7.3. - Divine, američki glumac/ca
- 9.3. - Kurt Georg Kiesinger, njemački političar i državnik
- 13.3. - John C. Holmes, američki pornografski glumac (r. 1944.)
- 22.3. - Rudolf Matz, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1901.)
- 8.4. - Hamdija Pozderac, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine
- 8.5. - Robert A. Heinlein, američki SF pisac
- 11.5. - Kim Filbi, britanski obaveštajac, špijun za Sovjete (* 1912)
- 30.7. - Raško Dimitrijević, književnik, kritičar, prevodilac (* 1898)
- 2.8. - Nada Klaić, hrvatska povjesničarka (* 1920.)
- 10.8. - Arnulfo Arias, bivši predsednik Paname. (r.1901).
- 11.8. - En Remzi, američka glumica (rođ. 1929)
- 22.8. - Rejhan Demirdžić, bosanskohercegovački glumac
- 23.9. - Tibor Sekelj, geograf, istraživač i putopisac (* 1912)
- 26.9. - Branko Zebec, hrvatski nogometaš i trener (* 1929.)
- 1.10. - Pavle Vujisić, srpski glumac (r.1926)
- 1.10. - Aleksa Benigar, slovensko-hrvatski svećenik (* 1893.)
- 4.10. - Zlatko Grgić, hrvatski autor crtanih filmova i karikatura
- 12.11. - Janika Balaž, romski muzičar iz Novog Sada (r.1925)
- 20.11. - Ante Gabrić, hrvatski katolički svećenik (* 1915.)
- 28.11. - Dragutin Dobričanin - Guta, srpski glumac (* 1922)
- 30.11. - Aleksandar Deroko, srpski arhitekta (r.1894)
Nobelova nagrada za 1988. godinu [uredi - уреди]
- Fizika: Leon Max Lederman, Melvin Schwartz i Jack Steinberger
- Kemija: Johann Deisenhofer, Robert Huber i Hartmut Michel
- Fiziologija i medicina: James W. Black, Gertrude B. Elion i George H. Hitchings
- Književnost: Naguib Mahfouz
- Mir: Mirovne snage UN-a
- Ekonomija: Maurice Allais
Literatura [uredi - уреди]
Takođe pogledati [uredi - уреди]
Reference [uredi - уреди]
- ↑ Saviours of the Nation: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism, by Jasna Dragović-Soso, page 158
- ↑ Irate Yugoslavs March on Parliament, New York Times, Oct. 4, 1988
Spoljne veze [uredi - уреди]
- Yugoslavia's "Serbian Question", Patrick Moore, Radio Free Europe (Open Society Archives)
- What Went Wrong in Yugoslavia: the Failure of the Self-Management Model, Vladimir Sobell and Ljubo Siro, RFE-OSA
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: