Who Framed Roger Rabbit

Izvor: Wikipedia
Who Framed Roger Rabbit?

Poster filma
Režija Robert Zemeckis
Producent Frank Marshall
Robert Watts
Scenario Jeffrey Price
Peter S. Seaman

Predložak Roman
Gary K. Wolf
Tko je cenzurirao Roggera Rabbita?
Uloge Bob Hoskins
Christopher Lloyd
Charles Fleischer
Stubby Kaye
Joanna Cassidy
Muzika Alan Silvestri
Fotografija Dean Cundey
Montaža Arthur Schmidt
Studio Touchstone Pictures
Amblin Entertainment
Distribucija Buena Vista Pictures Distribution
Datum(i) premijere jun 22, 1988 (1988-06-22)
Trajanje 104 min.
Zemlja Flag of the United States.svg SAD
Jezik engleski
Budžet 70.000.000 $[1]
Who Framed Roger Rabbit? na Internet Movie Database

Tko je smjestio Zeki Rogeru? (engleski Who Framed Roger Rabbit) je američka film noir komedija iz 1988.[2] koju je režirao Robert Zemeckis a objavio Touchstone Pictures. Film je spoj igranog i animiranog filma, te se temelji na romanu Garyja K. Wolfea Tko je cenzurirao Rogera Rabbita?, koji opisuje svijet u kojem animirani likovi imaju izravnu interakciju sa ljudima.

Glavne uloge tumače Bob Hoskins kao privatni detektiv Eddie Valiant, koji istražuje ubojstvo u koje je navodno umiješan slavni animirani lik, Roger Rabbit. Charles Fleischer je podario svoj glas naslovnom junaku, Christopher Lloyd je Sudac Doom, glavni zlikovac, Kathleen Turner je podarila glas Rogerovoj supruzi a Joanna Cassidy tumači Delores, prijateljicu detektiva.

Studio Walt Disney je još 1981. kupio filmska prava na ekranizaciju romana. Jeffrey Price i Peter S. Seaman su napisali dvije verzije scenarija prije nego što je Disney doveo izvršnog producenta Stevena Spielberga i Amblin Entertainment kako bi pomogli financirati ostvarenje.

Zemeckis je režirao igrane dijelove filma dok je Richard Williams nadzirao animacijske sekvence. Produkcija je prebačena iz Los Angelesa u Elstree Studios u Engleskoj kako bi to Williams i njegova skupina animatora našli smještaj. Tijekom snimanja, budžet je počeo munjevito rasti a plan snimanja se odužio. Ipak, film je doživio komercijalni i kritičarski uspjeh, te je doveo do ponovnog zanimanja za zlatno doba američke animacije, a pomogao je i u Disneyjevoj renesansi.

Radnja[uredi - уреди]

1947., animirani likovi, zvani "crtići" ("toons"), žive i u stvarnom svijetu, te poput pravih glumaca nastupaju u filmovima. Žive u Crtićgradu (Toontown), u blizini Hollywooda, u Kaliforniji. R. K. Maroon je ljudski vlasnik studija Maroon Cartoon; Roger Rabbit je animirani zec koji glumi u njegovim filmovima, a Rogerova supruga Jessica Rabbit je lijepa crtić žena; Baby Herman je Rogerov partner u filmovima, 50-godišnji crtić lik koji i dalje nastupa kao beba. Marvin Acme je vlasnik Crtićgrada i Acme korporacije.

Maroon unajmi privatnog detektiva, Eddieja Valianta, kako bi ovaj istražio glasine o tome da Jessica ima vanbračnu aferu. Eddie i njegov brat Teddy su prije bili prijatelji crtić zajednice, ali otkada je jedan crtić lik ubio Teddyja prije par godina, Eddie ih prezire te je postao alkoholičar. Kada Eddie snimi Jessicu kako igra jednu igru sa Acmeom, Roger se iznenađujuće uvrijedi i nestane. To ga učini glavnim sumnjivcem idućeg dana, kada Acme biva pronađen mrtav. Na mjestu zločina, Eddie upoznaje suca Dooma i njegovu crtić ophodnju sastavljenu od lasica. Doom je otkrio "umak", posebnu tekućinu koja može ubiti crtiće.

Prema glasinama, Acme je u svojoj oporuci ostavio Crtićgrad crtićima, no oporuka je nestala te, ako se ne pronađe do ponoći, će Crtićgrad pripasti poduzeću Cloverleaf, koja je nedavno kupila sustav tramvaja. Kada se Roger pojavi u Eddijevom uredu te se zaklinje da nema veze s ubojstvom, detektiv počne istraživati slučaj te zeca sakrije kod svoje prijateljice Dolores. Jessica ispriča Eddieju da ju je Maroon ucijenio kako kompromitirala Acmea, dok se ispostavi da Maroon prodaje svoj studio Cloverleafu. Maroon je pak sa fotografijama samo htio ucijeniti Acmea kako bi prodao. Upravo tada, netko ubija Maroona, a Eddie slijedi trag ubojice do Crtićgrada. Ispostavlja se da je Doom ubio Acmea i Maroona kako bi kupio Crtićgrad. Njegove lasice uhvate Eddieja te namjeravaju ubiti Jessicu i Rogera u "umaku". Doom planira razrušiti Crtićgrad kako bi na tom mjestu napravio vrlo isplativu autocestu nakon što ukine tramvajski prijevoz. Eddie uspijeva nasmijati lasice do smrti te krene u obračun s Doomom, koji razotkriva da je i sam crtić te da je ubio njegovog brata, Teddyja. Eddie prolije kotao sa "umakom" te tako spasi Rogera i Jessicu, dok tekućina rastopi Dooma. Kada stižu crtići i policija, Eddie oktriva i oporuku kojom crtići nasljeđuju Crtićgrad.

Glumci[uredi - уреди]

Bob Hoskins glumi detektiva Eddieja Valianta, koja je postala jedna od njegovih najznačajnijih uloga.
  • Bob Hoskins kao Eddie Valiant, privatni istražitelj i ovisnik o alkoholu, koji zamjera crtićima smrt svojeg brata. Producent Spielberg je htio da tu ulogu tumači Harrison Ford, ali je Ford zahtjevao previše novca. Bill Murray je također spomenut kao potencijalni kandidat, ali je propustio ulogu zbog svoje metode primanja ponuda (nema agenta nego osobno prima scenarije, ali katkad traje predugo dok se javi).[3]
  • Charles Fleischer kao glas Rogera Rabbita. Roger je slavna crtić zvijezda i radi za Maroon Cartoons. Nakon namještanja u kojem je Roger optužen za ubojstvo Acema, Roger zatraži pomoć Eddieja. Kako bi pomogao Hoskinsu, Fleischer je znao obući se u kostim zeca te stajati iza kamera u većini scena.[4] redatelj animacije Richard Williams je objasnio kako Roger Rabbit ima "glavu oblika lješnjaka po uzoru na Texa Averyja, crvene hlače Droopyja i Goofyja, leptir-kravatu Porkyja Piga, rukavice Mickeyja Mousea te obraze i uši Zekoslava Mrkve."[5] Fleischer također daruje glas i Bennyju, taksi autu, te dvojici članova Doomove patrole lasica, Psycho i Greasy. Lou Hirsch, koji je podario glas Baby Hermanu, je bio prvotni izbor za Bennyja, ali ga je zamijenio Fleischer.[4]
  • Christopher Lloyd kao Sudac Doom, iznimno bezdušan sudac vrhovnog suda Crtićgrada. Lloyd je dobio ulogu jer je prije radio sa Zemeckisom u filmu Back to the Future. Lloyd je usporedio Dooma sa svojom prijašnjom ulogom, klingonskog zapovjednika Krugea iz filma Star Trek III: The Search for Spock, jer su oboje bili "vrlo zli likove koje je bilo zabavno igrati".[6] Lloyd je izbjegavao trepnuti očima kada ga je snimala kamera kako bi bolje dočarao lik.[7]
  • Kathleen Turner je dala glas Jessici Rabbit, lijepoj supruzi Rogera Rabbita.[8] Ona kaže da voli Rogera jer "ju nasmijava." Amy Irving joj daje glas kada pjeva. Betsy Brantley je povremeno uskočila kako bi glumci znali gdje se nalazi njen lik.
  • Joanna Cassidy kao Dolores, Eddiejeva prijateljica koja radi kao konobarica.
  • Alan Tilvern kao R. K. Maroon, manipulativni vlasnik "Maroon Cartoon" studija. ovo je bio posljednji nastup Tilverna na velikim ekranima.
  • Stubby Kaye kao Marvin Acme, veseli vlasnik korporacije Acme.
  • Lou Hirsch kao glas Baby Hermana, filmski partner Rogera. Williams je rekao da je Baby Herman spoj "Elmera Fudda i Tweetyja".[5] April Winchell podaruje glas gđe. Herman te proizvodi neke "glasove bebe".

Glas Mela Blanca kao Zekoslav Mrkva, Daffy Duck, ptica Tweety, Porky Pig i mačak Sylvester. Ovo je bio jedan od Blancovih zadnjih nastupa prije njegove smrti 1989. Redatelj animacije Williams dao je glas Droopyju. Joe Alaskey je dao glas Yosemitu Samu i Foghornu Leghornu. Wayne Allwine je dao glas Mickeyju Mouseu, Russi Taylor Minnie Mouse, Cherry Davis je podario glas Woodyju Woodpeckeru, Tony Anselmo je bio Donald Duck, Frank Welker je bio Dumbo a Mae Questel je podarila glas Betty Boop.

Produkcija[uredi - уреди]

Razvoj[uredi - уреди]

Walt Disney je kupio filmska prava na roman Garyja K. Wolfa, Tko je cenzurirao Rogera Rabbita? ubrzo nakon objavljivanja 1981. Ron W. Miller, tadašnji predsjednik poduzeća Disney je priču vidio kao savršenu priliku za stvaranje velikog filmskog hita.[9] Jeffrey Price i Peter S. Seaman su unajmljeni da napišu scenarij, te su sastavili dvije verzije. Robert Zemeckis se ponudio kao redatelj 1982.,[5] ali Disney je uočio da su njegova prva dva filma (I Wanna Hold Your Hand i Used Cars) bili komercijalni neuspjesi, te su ga odbili.[7] Projekt je ponovno oživio 1985. Michael Eisner, novi upravitelj Disneyja. Amblin Entertainment, sastavljen od Stevena Spielberga, Franka Marshalla i Kathleen Kennedy, je pozvan u pomoć radi financiranja filma uz Disney. Izvorni je budžet trebao biti 50 millijuna $, što je Disney smatrao preskupim.[3]

Roger Rabbit je napokon odobren kada je budžet smanjen na 29,9 millijuna $, što ga je ipak činilo jednim od najskupljih animiranih filmova ikada odobrenih.[3] Disneyjev izvršni producent Jeffrey Katzenberg je smatrao da će hibrid igranog i animiranog filma "spasiti" Disneyev odjel za animaciju. Spielbergov ugovor je uključivao veliku količinu kreativne kontrole te udjela u profitima. Disney je pak zadržao sva prava na trgovinu robom.[3] Spielberg je nagovorio Warner Bros., Fleischer Studios, King Features Syndicate, Felix the Cat Productions, Turner Entertainment i Universal Pictures/Walter Lantz Productions na "posuđivanje" svojih likova kako bi zajedno nastupili u filmu, uz fusnotu kako će ti likovi morati biti prikazani: primjerice, Disneyjev Donald Duck i Warnerov Daffy Duck se pojavljuju kao jednako talentirani pijanisti, dok Mickey Mouse i Zekoslav Mrkva također imaju zajedničku scenu. Izuzev tog ugovora, Warner Bros. i ostala poduzeća nisu bile uključene u produkciju Rogera Rabbita. Međutim, Spielberg nije uspio pribaviti prava za Popaja, Toma i Jerryja, Caspera ili Terrytoonse (izuzev Mighty Mousea).[5][7] Terry Gilliam je dobio priliku režirati, ali je smatrao da je projekt bio tehnički prezahtjevan. ("Čista lijenost s moje strane," kasnije je priznao, "Potpuno žalim tu odluku.")[10] Robert Zemeckis je ponovno unajmljen za redatelja 1985., nakon uspjeha s filmovima Romancing the Stone i Back to the Future. Richard Williams je unajmljen za redatelja animacije.[3]

Scenarij[uredi - уреди]

Snjeguljica i sedam patuljaka su trebali nastupiti na sceni pogreba Marvina Acmea, ali je ta scena izbačena. Ipak, Snjeguljica se javlja na kraju filma

Uništenje tramvaja radi izgradnje autoceste u priči se zasniva na stvarnom slučaju u Los Angelesu iz 1940-ih. Scenaristi Price i Seaman su isprva u jednoj verziji scenarija postavili Jessicu kao glavnu negativku, pa zatim Hermana, da bi to na kraju postao novi lik, Sudac Doom. On je isprva trebao biti lovac koji je ubio Bambinu majku, ali je Disney stavio veto na tu ideju.[11] Postojala je cijela sekvenca pogreba Marvina Acmea (na kojem je bio i Eddie) a među ožalošćenima su bili Foghorn Leghorn, Mickey Mouse, Minnie Mouse, Tom i Jerry, Heckle i Jeckle, Chip n' Dale, Mighty Mouse, Superman, Popaj, Oliva, Clarabelle Cow i Snjeguljica i sedam patuljaka. Međutim, scena je izrezana zbog ritma te nikada nije uspijela proći fazu storyboarda.[11] Prije konačnog naslova, film je imao i druge tijekom produkcije: Ubojstvo u crtićgradu, Crtići, Mrtvi crtići ne plaćaju račune, Suđenje Crtićgradu, Nevolje u Crtićgradu i Eddie ide u Crtićgrad.[12]

Snimanje[uredi - уреди]

Richard Williams je priznao da je gajio "otvoreni prezir prema Disneyjevoj birokraciji"[13] te je odbio raditi u Los Angelesu. Produkcija je stoga njega i animatore prebacila u Elstree Studios, u Hertfordshire, Engleska. Disney i Spielberg su mu rekli da će zauzvrat njegovim uslugama za Rogera Rabbita pomoći distribuirati njegov nedovršeni film, The Thief and the Cobbler.[13] Među animatorima su bili i Dale Baer, James Baxter, David Bowers, Andreas Deja, Chris Jenkins, Phil Nibbelink, Nik Ranieri i Simon Wells.[14] Proračun filma je, međutim, počeo eskalirati dok je snimanje trajalo duže od očekivanog. Kada je proračun dosegnuo 40 millijuna $, Disneyjev predsjednik Michael Eisner je razmatrao prekidanje i obustavu produkcije, ali Jeffrey Katzenberg ga je odgovorio od tog nauma.[13] Disney je nastavio sa produkcijom jer je htio surađivati sa Spielbergom.[3]

VistaVision kamere opremljene sa tehnologijom kontrole pokreta su upotrijebljene za fotografiju igranih sekvenci koje će biti spojene sa animacijom. Gumene lutke Rogera Rabbita, Baby Herman i lasica su predstavljale animirane likove tijekom probi kako bi glumci dobili dojam njihovog izgleda.[4] Povremeno su roboti ili konci upotrijebljeni kako bi se micali predmeti koje uzimaju animirani likovi.[7] Snimanje je počelo 2. prosinca 1986., trajalo 7 mjeseci u studiju Elstree, uz dodatna četiri tjedna u Los Angelesu u studiju Industrial Light & Magic (ILM) radi snimaka "plavog ekrana" koje će biti upotrijebljene za specijalne efekte.

Animacija[uredi - уреди]

Post-produkcija je trajala 14 mjeseci.[7] Animatori su isprva rotografirali igrane akcijske scene. Rotografija je proces u kojem animatori dobivaju crno-bijele skice igranih akcijskih scena, onda stavljaju animirane papire na njih, dok umjetnici crtaju paralelno sa pokretima igranih glumaca. Zbog Zemeckisovih dinamičnih pokreta kamere, animatori su imali izazov izbjegavanja da im animacija "ne odskliže na sva mjesta."[4][7] Nakon grube animacije, snimke su potom poslane ILM-u gdje su ih tehničari animirali sa tri sloja (sjene, siva svjetla i ton) odvojeno, koje su optički ispisali na animirane likove, što ih je učinilo trodimenzionalnim te stvorilo iluziju da likove obasjava svjetlo u filmu.[4] Napokon, animirani likovi su spojeni sa igranim scenama. Jedan od najtežih animiranih zadaća bila je Jessicina haljina u sceni noćnog kluba, zbog blještavila.[5]

Premijera[uredi - уреди]

Zahvaljujući naporu Stevena Spielberga, u filmu su po prvi i zasad jedini put zajedno nastupili Mickey Mouse i Zekoslav Mrkva, iako su autorskim pravom pripadali suparničkim poduzećima (Disney i Warner Bros.) Zahvaljujući naporu Stevena Spielberga, u filmu su po prvi i zasad jedini put zajedno nastupili Mickey Mouse i Zekoslav Mrkva, iako su autorskim pravom pripadali suparničkim poduzećima (Disney i Warner Bros.)
Zahvaljujući naporu Stevena Spielberga, u filmu su po prvi i zasad jedini put zajedno nastupili Mickey Mouse i Zekoslav Mrkva, iako su autorskim pravom pripadali suparničkim poduzećima (Disney i Warner Bros.)

Michael Eisner i Roy E. Disney, glavni ravnatelji poduzeća Walt Disney, su smatrali da je film previše riskantan jer posjeduje seksualne aluzije.[15] Eisner i Zemeckis se nisu slagali s tim, no pošto je Zemckis imao pravo na završni rez filma, odbio je mijenjati sadržaj.[4] Roy E. Disney i Jeffrey Katzenberg su smatrali da je film najbolje objaviti pod transparentom Touchstone Pictures umjesto Disneyjevog transparenta.[15] Tko je smjestio zeki Rogeru? je pušten u kino distribuciju 22. lipnja 1988. u Americi, te je zaradio 11.226.239 $ u 1.045 kino dvorana u prvom tjednu. Film je zaradio sveukupno 156,45 millijuna $ u Sjevernoj Americi i 173,35 millijuna $ u inozemstvu, čime je svjetska zarada bila 329,8 millijuna $. To ga je tada svrstavalo među dvadeset najkomercijalnijih filmova svih vremena.[16] Roger Rabbit je bio drugi najkomercijalniji film godine - jedino je Rain Man zaradio više.[17]

Odjek kritičara[uredi - уреди]

Kritičari su uglavnom hvalili film. Roger Ebert je dao pozitivnu recenziju, predviđajući da će film "nositi vrstu pozitivnih glasina koje novac ne može kupiti. Ovaj film nije samo vrhunska zabava već prijelomna vještina."[18] Janet Maslin je za New York Times komentirala kako "iako ovo nije prvi put da su crtani likovi dijelili ekran sa stvarnim glumcima, ovo je prvi put da su to napravili u svojim vlastitim uvjetima a uspjeli to učiniti uvjerljivim."[19] Desson Thomson je za Washington Post zapisao kako je film "definitivna suradnja čistog talenta" te hvalio Hoskinsov "komični nastup kao najčupaviji detektiv."[20] Arsen Oremović je filmu dao dva od četiri 'kritičarska prsta', komentirajući kako u njemu "ima više kemije između igranih i animiranih likova nego u nekim filmovima sa stvarnim glumcima" te hvalio priču koja je "puna maštovitih dosjetki".

Richard Corliss je za Time pak dao podvojeno mišljenje. "Uvodni crtić funkcionira dobro, čak predobro. Uvodna scena nadmašuje film koji ju slijedi", te je izrazio kako je bio iritiran posvetama zlatnom dobu Američke animacije.[21] Legenda animcijskog svijeta Chuck Jones je dao pomalo naprasit napad filma u svojoj knjizi Razgovori Chucka Jonesa. Među njegovim zamjerkama je i kritika Zemeckisa koji je "opljačkao Richarda Williamsa od bilo kakve kreativne energije" i upropaštavanja dvoboja na glasoviru kojeg su Jones i Williams izmislili.

Do 2012., Rotten Tomatoes je sakupio 46 recenzija koje su dale 98% pozitivnih kritika filma, sa srednjom ocjenom od 8.3/10. Suglasnost je da se radi o "inovativnom i zabavnom filmu sa prijelomnim spojem igranog i animikranog filma, sa dodirom originalne priče."[22] Metacritic je izračunao ocjenu od 83, na temelju 15 recenzija.[23]

Nagrade[uredi - уреди]

Tko je smjestio Zeki Rogeru? je prvi i zasad jedini igrano-animirani dugometražni film koji je osvojio četiri Oscara, te postao prvi animirani film koji je osvojio nekoliko Oscara nakon Mary Poppins 1964. Osvojio je nagrade za najbolju montažu, vizualne efekte i montažu zvuka. Nominiran je i u kategoriji scenografije, fotografije i zvuka.[24] Richard Williams je nagrađen posebnim Oscarom "za režiju animacije i stvaranje animiranih likova".[25]

Roger Rabbit je osvojio i Nagradu Saturn za najbolji fantasy film i najbolju režiju za Zemeckisa, te najbolje vizualne efekte. Bob Hoskins, Christopher Lloyd i Joanna Cassidy su nominirani za svoje uloge, Alan Silvestri za glazbu te Price i Seaman za scenarij.[26]

Film je nominiran i za četiri BAFTA nagrade te je osvojio jednu za vizualne efekte.[27] Zlatni globus nominirao je film u dvije kategorije: za najbolji film - komedija ili mjuzikl i najboljeg glumca u komediji ili mjuziklu (Bob Hoskins).[28]

Izvori[uredi - уреди]

  1. John J. Miller. "Who Framed Roger Rabbit". TCM. http://www.tcm.com/this-month/article/115783%7C0/Who-Framed-Roger-Rabbit-.html. pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  2. Erickson, Hal. "Who Framed Roger Rabbit?". Allmovie. http://www.allmovie.com/movie/who-framed-roger-rabbit-v54379. pristupljeno November 19, 2012. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 James B. Stewart (2005). DisneyWar. New York City: Simon & Schuster. str. 86. ISBN 0-684-80993-1. 
  4. 4.0 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 Robert Zemeckis, Richard Williams, Bob Hoskins, Charles Fleischer, Frank Marshall, Alan Silvestri, Ken Ralston, Behind the Ears: The True Story of Roger Rabbit, 2003, Walt Disney Studios Home Entertainment
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 Norman Kagan (May 2003). "Who Framed Roger Rabbit". The Cinema of Robert Zemeckis. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. str. 93–117. ISBN 0-87833-293-6. 
  6. Harris, Will (October 12, 2012). "Christopher Lloyd on playing a vampire, a taxi driver, a toon, and more". A.V. Club. http://www.avclub.com/articles/random-roles-christopher-lloyd,86582/. pristupljeno October 17, 2012. 
  7. 7.0 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 Robert Zemeckis, Jeffrey Price and Peter S. Seaman, Ken Ralston, Frank Marshall, Steve Starkey, DVD audio commentary, 2003, Walt Disney Studios Home Entertainment
  8. Rabin, Nathan (May 4, 2012). "Kathleen Turner talks The Perfect Family, Body Heat, and her return to cinema". The A.V. Club. The Onion. http://www.avclub.com/articles/kathleen-turner-talks-the-perfect-family-body-heat,73499/. pristupljeno November 24, 2012. 
  9. Stewart, str. 72
  10. Ian Nathan. "Dreams: Terry Gilliam's Unresolved Projects", Empire, May 1996, pp. 37–40.
  11. 11.0 11.1 Who Shot Roger Rabbit, 1986 script by Jeffrey Price and Peter S. Seaman
  12. DVD production notes
  13. 13.0 13.1 13.2 Stewart, str. 87
  14. Wolf, Scott (2008). "DON HAHN talks about 'Who Framed Roger Rabbit?'". Mouseclubhouse.com. Retrieved 2009-12-31.
  15. 15.0 15.1 Stewart, str. 88
  16. "Who Framed Roger Rabbit". Box Office Mojo. http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=whoframedrogerrabbit.htm. pristupljeno 2008-11-01. 
  17. "1988 Domestic Totals". Box Office Mojo. http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?yr=1988&p=.htm. pristupljeno 2008-11-01. 
  18. Roger Ebert. "Who Framed Roger Rabbit", Chicago Sun-Times, 1988-06-22, pristupljeno 2008-11-01.
  19. Janet Maslin. "Who Framed Roger Rabbit", The New York Times, 1988-06-22, pristupljeno 2012-06-07.
  20. Desson Thomson. "Who Framed Roger Rabbit", The Washington Post, 1988-06-24, pristupljeno 2008-11-01.
  21. Richard Corliss. "Creatures of A Subhuman Species" (Registration required to read article), Time, 1988-06-27, pristupljeno 2008-11-01.
  22. "Who Framed Roger Rabbit". Rotten Tomatoes. Flixster. http://www.rottentomatoes.com/m/who_framed_roger_rabbit/. pristupljeno 2008-11-01. 
  23. "Who Framed Roger Rabbit (1988): Reviews". Metacritic. CBS Interactive. Arhivirano iz originala 2004-03-11. http://www.metacritic.com/movie/who-framed-roger-rabbit/critic-reviews. pristupljeno 2008-11-01. 
  24. "The 61st Academy Awards (1989) Nominees and Winners". oscars.org. http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/61st-winners.html. pristupljeno 2011-10-16. 
  25. "Who Framed Roger Rabbit". Academy of Motion Picture Arts and Sciences. http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1225839542913. pristupljeno 2008-11-01. 
  26. "Past Saturn Awards". Saturn Awards Organization. http://www.saturnawards.org/past.html. pristupljeno 2008-11-01. 
  27. "Who Framed Roger Rabbit". British Academy of Film and Television Arts. http://www.bafta.org/awards-database.html?sq=Who+Framed+Roger+Rabbit. pristupljeno 2008-11-01. 
  28. "Who Framed Roger Rabbit". Hollywood Foreign Press Association. http://www.goldenglobes.org/browse/film/25793. pristupljeno 2008-11-01. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]