Butan (država)

Izvor: Wikipedia


Wiki Nedovršeni članak Butan (država) je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

འབྲུག་རྒྱལ་ཁབ་

'Brug Rgyal-khab (Wylie)
Dru Gäkhap
Zastava Grb
Državna himna: "Druk Tsendhen"
Glavni grad Thimphu
Službeni jezici dzongha
Uspostava 17. prosinca 1907.
Površina
 -  Ukupno 38,816 km2 km2
Valuta ngultrum (BTN)
Vremenska zona UTC+6
Pozivni broj 975
Web domena .bt

Butan, službeno Kraljevina Butan (dzongha : Druk Yul, Zemlja Zmaja) je država u južnoj Aziji bez izlaza na more. Nalazi se u planinskom lancu Himalaja (najviši vrh je Kula Kangri, 7.554 m). Na sjeveru graniči s Kinom, na jugu s Indijom s kojom je povezan gospodarski i politički.

Budizam je državna religija i pripada mu većina stanovništva. Butan je još uvijek prilično izoliran od vanjskog svijeta i strancima je dopušten pristup samo u pojedina područja zemlje.

Zemljopis[uredi - уреди]

thumb|left|Topografija Butana Oblik površine Butana obilježen je Himalajom. Više od 80 posto zemlje leži na visini iznad 2.000 m nadmorske visine.

U zemlji postoje tri različita krajolika. Na jugu, uz granicu sa Indijom proteže se dolina Duar, uski pojas koji je zapravo ogranak ogromne nizine Gangesa i Bramaputre .Od 2.000 do 3.000m visoki obronci Himalaja su glavno područje naseljavanja u Butanu. Uz granicu sa Kinom proteže se regija visokih planina Lunana. Vrh Gangkhar Puensum visok je 7.541 m i najveći vrh na svijetu je na koji još nikada nije stupila ljudska noga. Više od dvije trećine kraljevine pokriveno je šumama.

Klima[uredi - уреди]

Klima je u Butanu po pojedinim područjima vrlo različita. Dok na jugu vlada subtropska odnosno tropska klima, u dolinama središnjeg Butana vlada umjerena klima sa hladnim zimama i vrućim ljetima. U planinama su zime ekstremno oštre a ljeta hladna. Za vrijeme kišnog razdoblja posebno u južnim područjima skoro redovno dolazi do poplava.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Stanovništvo Butana sastoji se od tri grupe: u zapadnom planinskom dijelu živi narod Ngalong koji je došao u srednjem vijeku iz Tbeta i toj etniji pripada i kraljevska obitelj. U istočnim planinskim predjelima živi narod Sarchop koji je etnički blizak brdskim plemenima sjeveroistočne Indije . Te dvije grupe stanovništva su međusobno bliske zbog svoje pripadnosti budizmu . Treća grupa živi u dolini uz indijsku granicu, a pretežno su nepalski Butanci ili Lhotshamp . Oni su sa sobom donijeli i svoju religiju, hinduizam .

Nepalci su se počeli naseljavati na jugu Butana od kraja 19. stoljeća, i to u početku sa pristankom vlade koja je trebala dodatnu radnu snagu. 1958 godine su granice zatvorene. Zakon o državljanstvu iz iste godine otvorio je Nepalcima stalno nastanjenim u južnom Butanu mogućnost da dobiju formalno državljanstvo Butana.Međutim, i nakon 1958 se nastavilo doseljavanje posebno iz gusto naseljenog Nepala ali i iz Indije, što je izmaklo svakoj kontroli.

Samostan Taktsang

Popis stanovništva proveden 1980 pokazao je, da se udio nepalskog stanovništva povećao na više od 50 posto. To je u vladajućim slojevima Butanaca izazvalo strah od tradicionalnog tibetansko-budističkog identiteta i kulture Butana, a osim toga i bojazan, da bi monarhija mogla biti ugrožena grupama nepalskog stanovništva koje su sa sobom donijele i neke demokratske tradicije.

Promjenom zakona o državljanstvu sa retroaktivnim djelovanjem, 1985 godine su svi stanovnici Butana porijeklom iz Nepala morali dokazati da su imali stalni boravak u Butanu prije 1959 godine. Tko to nije mogao, našao se u položaju da bude proglašen ilegalnim useljenikom.

Od 1988 Vlada provodi izraženu politiku kulturne asimilacije . Ta politika nazvana i "butanizacija" sastoji se u pojačanom insistiranju na osnovama na kojima počiva država prema "tsa wa sum" (jedinstvo tri elementa, kralj , vlada i kraljevina ) i nametanja obaveze kulturne asimilacije naslonjene na tradiciju Ngalonga , a sastoji se u naredbi preuzimanja kodeksa ponašanja vladajuće grupe, nošenja tradicionalne odjeće Butanaca kao i proglašenje jezika Ngalong službenim jezikom.

Iza toga je došlo do značajnih nemira u južnom Butanu na koje je vlada reagirala pojačanim djelovanjem vojske i policije. Od polovine 1991 je počela kampanja zastrašivanja i izgona uz tvrdnju da se radi o ljudima koji nisu državljani odnosno ne mogu dokazati državljanstvo Butana, ili iznudom izjave o "dobrovoljnom" iseljenju. Veliki dio pripadnika nepalske etničke skupine - njih oko 100.000 - je pobjegao u Nepal gdje žive u izbjegličkim logorima .

Najveći gradovi[uredi - уреди]

Najveći gradovi su (stanje 1.siječanj 2005): Thimphu (69.083 stanovnika) i Phuntsholing (17.043 stanovnika)

Religija[uredi - уреди]

Državna religija (75%) je Vajrayana-Budizam . Pored budističke filozofije, u Butanu se udomaćio i Hinduizam, prije svega preko nepalskih imigranata (25%).

Osnivanje države Butan u 17. stoljeću je usko povezano sa Budizmom. Osnivač je bio jedan redovnik ( Shadbrung Nawang Namyal ) iz samostanskog reda Drukpa-Kagyü u Tibetu . Gradnja samostanskih utvrda u Butanu služila je obrani od rivalizirajućeg samostanskog reda Gelupka koji je opetovano pokušavao svoju političku moć proširiti i na Butan.

U okviru samostanske reforme Drukpa-samostani su izgubili svoje zemljišne posjede, koji su podijeljeni seljacima-bezzemljašima. Egzistencija samostana osigurana je iz državnog budžeta. U Narodnoj skupštini osigurano je 15 mjesta za predstavnike klera koje određuje budistički gremium. Duhovni vođa samostanskog reda Drukpa je Je Khenpo koji uz kralja uživa visoki položaj u političkom sistemu Butana.

"Kotač života"-Budistička slika iz Butana

Povijest[uredi - уреди]

O povijesti prvobitnih stanovnika Butana, Thepu, nema pisanih tragova. Poznato je, da su u 8. stoljeću indijski misionari donijeli budizam u do tada hinduističku feudalnu kneževinu koja je u sljedećem stoljeću dospjela pod tibetansku vlast. Indijsko-hinduistički utjecaj je nasilno uklonjen, a budizam u obliku tibetanskog lamaizma proglašen u 12. stoljeću državnom religijom. Tada su sagrađeni brojni samostani koji su postali osloncem feudalnog društva. Iz mješavine starosjedilačkog naroda Thepu i Tibetanaca razvio se narod Bhotija.

1557 je Pema Karpo (1527-1592)(plemenski knez Bhotija) prigrabio vlast i dokazao se u žestokim borbama sa Tibetancima. Nakon njegove smrti podijeljena je vlast u državi formalnu između duhovnog i svjetovnog poglavara, ali je praktično bila u rukama lama . Oni su postavljali činovnike (Pönlop) koji su se brinuli za utjerivanje poreza od seljaka i provodili sudbenu vlast. Između različitih feudalnih močnika dolazilo je neprekidno do borbi i rivaliteta u koje su se iz Tibeta miješali kako Dalaj Lama tako i Pančen Lama.

Shabdung Nawang Namgyal (1594-1651) je za vrijeme svoje vladavine uspio 1616 ujediniti do tada nezavisne kneževine u teokratsku državu. Taj religiozni dostojanstvenik rođen u Tibetu smatra se osnivačem Butanske države i ocem njenog identiteta. Uspio je objediniti sve regije zemlje i organiziranjem pismom upravljane države položio temeljni kamen današnjeg butanskog društva. Država je dobila ime koje i danas koristi Druk Yul (Zemlja Zmaja) . Poslije smrti Shabdung Nawang Namgyal-a niz lokalnih vladara je pokušalo dočepati se centralne vlasti, i izbio je niz građanskih ratova .

Kako bi ojačao svoju vlast, 1767 je Deb Radža Judhur priznao kineski suverenitet. 1772 je počeo gotovo stogodišnji granični konflikt između britanske Istočnoindijske Kompanije i Butana. Nakon osvajanja Asama (jedna od indijskih saveznih država koja graniči sa Butanom) 1826 godine, britanska kolonijalna sila htjela je uzeti pod svoju kontrolu granične planinske prijevoje pa je 1864 i 1865 okupirala odgovarajuća područja Butana. Uz britansku podršku Ugyen Wangchuk preuzima vlast 1895 a 1910 je izabran za kralja i uvodi nasljedno dinastičko pravo (osnivač dinastije Wangchuk). Ugovorom iz 1910 Velika Britanija formalno priznaje Butanu nezavisnost, ali zadržava kontrolu nad vanjskom politikom.

8.kolovoza 1949 Butan i Indija sklapaju ugovor o prijateljstvu prema kojem Indija brine o vanjskim poslovima Butana, i pruža Butanu pomoć u razvoju (gradnja cesta i elekrtičnih centrala). Nezadovoljni umjerenim reformama kralja Jigme Dorje Wangchuka(Vladao 1952-1972) grupa oficira i činovnika skovala je urotu i ubila predsjednika 5. travnja 1964 i pokušala atentat na kralja 1. kolovoza 1965 godine.

U studenom 1964 kralj je preuzeo svu vlast u zemlji. Parlament koji postoji od 1953 godine dobiva 1968 , kad je Butan postao ustavna monarhija , određene zakonodavne ovlasti. Kraljevski Savjet i Savjet ministara čine izvršnu vlast . Političke stranke su zabranjene. Za vrijeme kralja Jigme Dorje Wangchuka ograničuju se pravalama i počinju mjere za ukidanje feudalizma (ukidanje kmetstva, pripreme za zemljišnu reformu ograničavanjem veličine posjeda veleposjednika na 120 hektara, petogodišnje planiranje, razvijanje obrazovnog sistema, davanje građanskih prava stanovništvu nepalskog porijekla). Potpuno državno priznanje Butan dobija primanjem u UN 12. veljače 1971 uprkos tome što je već puno ranije imao potpunu vlastitu državnost.

Nakon smrti Jigme Dorje Wangchuks novi je kralj postao prijestolonasljednik Jigme Singye Wangchuk Krunidbeno slavlje zasjenio je pokušaj atentata na kralja od strane Tibetanaca koji žive u egzilu u Butanu. 1981 uslijedio je izgon Tibetanaca koji odbili uzeti butansko državljanstvo. Politički otpor protiv zakona o državljanstvu iz 1984 doveo je 1990 do ozbiljnih nemira na jugu zemlje i protjerivanja više od 100.000 nepalskih Butanaca sa juga Butana u Nepal. U kolovozu 1998 kralj Jigme Singye Wangchuk protiv volje parlamenta ograničava svoje ovlasti i stavlja se pod autoritet Parlamenta.

Gradovi[uredi - уреди]

Veći gradovi: Popis gradova u Butanu