Sudan

Izvor: Wikipedia
Republika Sudan
جمهورية السودان
Džumhūrīyât as-Sūdān
Zastava Grb
GesloAl-nasr lana
(arapski: Pobjeda je naša)
Državna himna: "Nahnu Jund Allah Jund Al-watan"
Glavni grad Kartum
Službeni jezici arapski
Vođe
 -  Predsjednik Omar al-Bashir
Uspostava Od Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva 1. siječnja 1956.
Površina
 -  Ukupno 1.886.068 km2 (16.)
 -  Voda (%) 5
Stanovništvo
 -  Popis iz 2008  31.894.000 (40.)
 -  Gustoća 16.4/km2
Valuta sudanska funta
Vremenska zona +3
Pozivni broj 249
Web domena .sd
Sudan in its region (claimed).svg

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, koja je do odvajanja Južnog Sudana 2011. bila površinom prva na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:

Napomena[uredi - уреди]

Podaci u ovome dijelu teksta mogu biti zastarjeli i ne odražavati stanje stvari koje je nastalo odvajanjem Južnog Sudana.

Zemljopis[uredi - уреди]

Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke Nil koja nastaje kod Kartuma spajanjem Bijelog i Plavog Nila. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrova. Na jugu se prostiru savane i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša točka zemlje je 3187 m visoki Kinyeti.

Klima je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su erozija tla i opustinjavanje.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Sudana

U starom su vijeku u dolini gornjeg Nila, na području zvanom Nubija, postojala tri kušitska i meroetska kraljevstva. Na njih je velik utjecaj izvršila civilizacija Starog Egipta s kojom su se često sukobljavali, ali i trgovali i preuzimali njene kulturne stečevine.

U trećem ili četvrtom vijeku na područje Sudana proširilo se kršćanstvo, ali sredinom 7. vijeka sa sjevera dolazi islam koji tijekom sljedećih 1000 godina postaje dominatna vjera. Važna kraljevstva srednjovjekovnog Sudana bila su Makurija i Senar.

Godine 1820. Sudanom je zavladao susjedni Egipat. Egipatska vlast, a osobito pokušaj ukidanja ropstva u drugoj polovici 19. vijeka, koji su podupirale zapadne kolonijalne sile, izazvali su veliko nezadovoljstvo Sudanaca pa je 1885 izbila pobuna pod vodstvom Muhameda Ahmeda - Mahdija koja je nakon početnih velikih uspjeha okrunjenih osvajanjem Kartuma 1885. i uspostavom države ipak ugušena pobjedom britanske vojske 1898. Formalno kondominij Velike Britanije i Egipta, Sudan je de facto bio pod upravom Britanaca koji su ga podijelili na napredniji arapski sjever i afrički jug koji je prepušten kršćanskim misionarima.

Godinu dana prije stjecanja nezavisnosti 1956. na jugu je izbio građanski rat zbog nezadovoljstva tamošnjih kršćana hegemonijom muslimana u političkom i privrednom životu zemlje. Mirovni je sporazum postignut 1972. poslije 17 godina borbi, ali se rat ponovno rasplamsao 1983. nakon ukidanja dogovorene autonomije juga i uvođenja elemenata šerijata u sudanske zakone. Od neovisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni oficiri koji su na vlast dolazili državnim udarima. General Omar el Bašir je došao na vlast državnim udarom 1989, a pobedio na izborima 1995. Omar el Bašir je bio drugi put izabran za predsednika 30.12. 2000 Sudana i obećao da će nastaviti napore za uspostavljenje mira u zemlji u kojoj je oko dva miliona ljudi poginulo u sukobima u građanskom ratu ili umrlo od gladi. Tokom 1990-ih ovdje je svoju bazu imao Osama bin Laden. Godine 2003. sukobile su se provladine paravojne postrojbe Janjaweed i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini Darfur. 2011. južni dio države nakon referenduma proglašava nezavisnost kao Južni Sudan

Stanovništvo[uredi - уреди]

Популациона пирамида Судана

Prema popisu iz 1981. broj stanovnika iznosio je 21 milijun. Zbog građanskog rata popisi od tada nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 milijuna stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada Kartuma (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 milijuna ljudi, uključujući i 2 milijuna izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih skupina što iznimno otežava učinkovitu međusobnu suradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta.Stanovnici sjevernog Sudana vecinom su Arapi oko 50%,na istoku zive Bedzaji oko 6%,uz Nil na sjeveru zive Nubijci oko 8% a na zapadu zive Furi oko 2%Stanovništvo govori arapski atakodjer govore se i mnogi domaći jezici.Arapi su prodrli u Suda iz Egipta od sedmog vijeka i polako etnicki i jezicki asimilirali domoroce.

Juzno od desete paralele ova velika zemlja naseljena je uglavnom narodima negroidne rase Nilske grupe naroda to su Dinke 11%,Neur 5%,Azande 3%,Siluh 2% i Bari 2%.Ove grupe su karakteristicne po veoma visokom rastu,bave se uglavnom stoccarstvom i ribolovom.Religija:Vrecina stanovnistva oko 70% su sunitski muslimanai,islam preovladava u sjevernim i centralnim krajevima zemlje,ostatak populacije su animisti brojni na jugu,oko 10% su hriscani(rimokatolici 2 miliona,anglikanci 1,2 miliona,protestanti 400 000, kopti 20 000) takodjer na jugu zemlje.

Veći dio stanovništva koncentriran je u dolini Nila i njegovih pritoka. Osobito je velika gustoća naseljenosti u glavnom pamučnom području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i Port Sudan na obali Crvenog mora.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Sudansko se gospodarstvo još uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi (80% zaposlenih i 40% BDP-a), ali se u posljednjih nekoliko godina bilježi rast lake industrije, a pozitivim gospodarskim trendovima doprinosi i nedavno započeta proizvodnja nafte zahvaljujući kojoj je zemlja 1999. prvi put zabilježila višak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. Glavni čimbenici koji ograničavaju rast gospodarstva su česte suše i nestabilnost zbog građanskog rata.

BDP je za 2004. procijenjen na 1900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Sudanu

V. također[uredi - уреди]