Mauritanija

Izvor: Wikipedia
Islamska Republika Mauritanija
الجمهورية الإسلامية الموريتانية
(Al-Džumhūrīyâ l-Islāmīyâ l-Mūrītānīyâ)
Zastava Grb
Gesloشرف إخاء عدل; Honneur, Fraternité, Justice (arapski i francuski: Čast, bratstvo, pravda)
Državna himna: "Himna Mauritanije"
Glavni grad Nouakchott
Službeni jezici arapski
Vođe
 -  Predsjednik Vojnog vijeća Ely Ould Mohamed Vall
Uspostava Od Francuske 28. studenog 1960.
Površina
 -  Ukupno 1.030.700 km2 (28.)
 -  Voda (%) ~0
Stanovništvo
 -  Popis iz 2005  3.086.859 (129.)
 -  Gustoća 2,6/km2
Valuta ouguiya
Pozivni broj 222
Web domena .mr
1 izvan upotrebe

Mauritanija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana. Graniči na sjeveru s teritorijem Zapadna Sahara, na sjeveroistoku s Alžirom, na istoku i jugu s Malijem te na jugozapadu sa Senegalom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Sjeverni i većinu središnjeg dijela zemlje zauzima pustinja Sahara u kojoj je život ograničen na oaze. Na jugu zemlje prostire se stepski Sahel gdje nešto veća količina oborina omogućuje razvoj nomadskog stočarstva i ograničenog ratarstva. Sjedilačka poljoprivreda moguća je samo na krajnjem jugozapadu uz obale granične rijeke Senegal. Reljef Mauritanije sastoji se od nizina i niskih uzvisina, a najviši vrh je Kediet Ijill (915 m) na sjeveru uz zapadnosaharsku granicu.

Historija[uredi - уреди]

Od 3. do 7. stoljeća na područje Mauritanije sa sjevera su se doselili Berberi zauzevši prostore koje je napustio ratarski narod Bafura nakon što su zbog sve sušnije klime postali nepogodni za sjedilačku poljoprivredu. U ovoj se regiji u 11. stoljeću rodio islamski vjersko-politički pokret Almoravida koji je u sljedećih stotinu godina uspostavio državu u zapadnom Magrebu i većem dijelu Iberskog poluotoka. Tijekom prve polovice drugog tisućljeća područje Mauritanije uglavnom je islamizirano, a arapsko-berberska kultura postala je dominantna.

Europska kolonizacija regije, isprva u priobalju, započela je u 15. stoljeću. Uskoro su se Francuzi izborili za poziciju glavne kolonijalne sile u cijeloj zapadnoj Africi, ali njihov prodor u unutrašnjost zemlje i pokoravanje arapskih plemena završeni su tek na prijelazu 19. u 20. stoljeće, kada je Mauritanija je uključena u sastav Francuske Zapadne Afrike.

Poslije Drugog svjetskog rata u Mauritaniji jača političko organiziranje domaćeg stanovništva, osnivaju se prve stranke, godine 1958. zemlja dobiva široku autonomiju u okviru Francuske zajednice, a 1960. potpunu neovisnost. Vladavina prvog predsjednika Moktara Ould Daddaha okončana je vojnim udarom 1979. nakon neuspješnog pokušaja Mauritanije da zauzme južnu trećinu bivše španjolske kolonije Zapadne Sahare. U razdoblju od 1979. do 1984. na vlasti su se smjenila trojica predsjednika, a od 1984. do 2005. zemljom je vladao pukovnik Maaouya Ould Sid'Ahmed Taya. Dana 3. kolovoza 2005. dok je Ould Taya prisustvovao pogrebu saudijskog kralja Fahda skupina časnika na čelu s šefom policije, pukovnikom Elyem Ould Mohamedom Vallijem izvršila je državni udar i preuzela vlast. Krajem 2006. su održani višestranački demokratski izbori za parlament, a u martu 2007. i za predsjednika na kojima je izabran bivši ministar Sidi Ould Cheikh Abdallahi.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Oko dvije trećine stanovništva su Mauri, podijeljeni prema rasnom kriteriju na dominantne bijele (potomke Arapa i Berbera) i crne (koji su povijesno bili robovi i slobodnjaci, a u kolonijalnom su razdoblju zbog bolje obrazovanosti sačinjavali većinu birokratske klase). Mauri govore hasanijom, dijalektom arapskog s velikim brojem berberskih riječi.

Ostatak stanovništva čine pripadnici naroda koji žive i u ostalim državama zapadne Afrike, a u Mauritaniji su koncentrirani na jugu zemlje: Tukulor, Fulani, Soninke i Wolof, koji svi govore vlastitim jezicima.

Religija velike većine stanovništva je Islam.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Oko polovice stanovništva još je uvijek zaposleno u poljoprivredi koja je u padu zbog čestih suša 70-ih i 80-ih godina dvadesetog stoljeća. Mauritanijske vode su među najbogatijim ribolovnim područjima svijeta, ali ugrožava ih preveliko izlovljavanje. Zemlja posjeduje velike zalihe željezne rude koja čini oko 40% izvoza. U posljednje vrijeme istražuju se i podmorska nalazišta nafte. BDP je za 2004. procijenjen na 1800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Mauritaniji