Mauri

Izvor: Wikipedia

Imenom Mauri, Mavari ili Mavri (Maures) danas se nazivaju islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak idr.

Antički Mauri[uredi - уреди]

U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastavalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.

U srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem VII. st.n.e, brzo prelaze na islam. Većina tog povijesnog naroda u tijeku slijedećih stoljeća apsorbirani su u arapsku naciju.

Mauri na Pirinejskom poluotoku[uredi - уреди]

Početkom VIII. st. Mauri prelaze na Pirinejski poluotok i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijeli poluotok i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tijekom slijedećih osam stoljeća. Vidi: Pirinejski poluotok - Povijest.

Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španjolski: morisco).

Nakon uspjeha kršćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajice često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu puka i progonu španjolske inkvizicije.

Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španjolskom marranos: gadovi, svinje).

Vidi i članak Maurska umjetnost

U pisanju ovoga članka uglavnom je korištena Opća enciklopedija JLZ, sv. 5, Zagreb: 1979.