Sveta Lucija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Sveta Lucija (razvrstavanje).
Sveta Lucija
Saint Lucia
Sainte-Lucie
Zastava Grb
Geslo"The Land, The People, The Light"
Položaj Svete Lucije
Glavni grad
i najveći grad
Castries
14°1′0″N60°59′0″W
Službeni jezici Antilski kreolski, engleski
Demonim Svetolucijci
Vlada Parlamentarna demokracija i ustavna monarhija
 -  Monarh Charles III
 -  Generalni guverner Cyril Errol Charles
 -  Premijer Philip J. Pierre
nezavisnost
 -  od Ujedinjenog Kraljevstva 22. februar 1979. 
Površina
 -  Ukupno 620 km2 (193-.)
Stanovništvo
 -  Popis iz 2009  173.765
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 1,827 mrl.- $[1]
 -  Per capita 10.750 $[1]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 987 mil. $[1] 
 -  Per capita 9.907 $[1] 
HDI 0.795
Greška: Pogrešan unos  72..
Valuta Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona (UTC−4)
Pozivni broj +1-758
Web domena .lc

Sveta Lucija je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana, sjeverno od Svetog Vincenta i Grenadina i južno od Martinika. Pripada skupini Malih Antila.

Geografija[uredi | uredi kod]

Država se nalazi u grupi ostrva Mali Antili. Sveta Lucija je druga po veličini među Ostrvima privetrine. Najznačajnija geografska odlika ostrva su šumovite planine, koje se protežu u pravcu sever-jug. Najviša tačka u državi je Maunt Gimi na 950 metara nadmorske visine. Na jugozapadu ostrva je oblast Kalibu, sa 18 vulkanskih uzvišenja i 7 kratera. Na zapadu su uzvišenja Pitoni (Veliki Piton, 797 metara i Mali Piton, 750 metara) koja su najpoznatiji simbol ostrva. Susedna ostrva Svete Lucije su Martinik na severu i Sveti Vinsent na jugu. Glavni i najveći grad je Kastriz. Dužina obale je 158 kilometara.

Klima[uredi | uredi kod]

Klima je tropska, prosečna temperatura tokom godine je 26 °C. Godišnja količina padavina je između 1.500 mm u nižim predelima i 3.500 mm u brdima. Kišna sezona je od maja do avgusta.

Sveta Lucija leži u zoni uragana, koji se mogu javiti obično između juna i novembra.

Ostrvo je pokriveno bujnom i raznolikom florom: divlje orhideje, bugenvilije, hibiskusi i ruže cvetaju u kišnim šumama. Od životinja, najznačajnije su ptičije vrste.

Politički sistem[uredi | uredi kod]

Šef države je kralj Charles III, dok je njegov predstavnik na ostrvu guverner Perlet Lujzi. Sadašnji predsednik vlade je Stivenson King. Sveta Lucija ima dvodomnu skupštinu (Skupština i Senat), zasnovanu na britanskom modelu. Država je podeljena na 10 provincija.

Sveta Lucija je član sledećih međunarodnih organizacija: Ujedinjene nacije, Svetska zdravstvena organizacija, MMF, Komonvelt, Organizacija američkih država, Karipska organizacija država (KARIKOM), Pokret nezavisnosti i druge.

Sveta Lucija nema vojsku, ali kao deo policije postoji specijalna jedinica obalske straže.

Povijest[uredi | uredi kod]

Otok su prvi naselili američki Indijanci plemena Arawak u 3. stoljeću. Nije sasvim jasno kada su stigli prvi Evropljani, vjerojatno oko 1500. pod vodstvom španjolskog istraživača Juana de la Cose. Nakon prvih neuspješnih pokušaja naseljavanja, za otok ratuju Francuzi i Britanci. Razlog ratovanja je vrlo dobra prirodna luka u Castriesu. Tijekom 17. i a otok mijenja vlasnika 14 puta, dok Britanci konačno ne ostvare potpunu kontrolu 1814. Otok je dobio samoupravu 1967. a potpunu samostalnost 1979.

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Glavne izvozni proizvodi Svete Lucije su banane, pirinač, kokosovi orasi, kakao i odeća. Velika konkurencija na tržištu banana je negativno uticala na prihod od ovog glavnog izvoznog proizvoda. Međutim, prihodi od turizma i bankarstva, su postali nova osnova privrede na ostrvu.

Bruto nacionalni proizvod 2002. godine iznosio je: 1.109,09 miliona EC$ (ili 342,11 miliona evra)

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Najvažniji grad ostrva je glavni grad Kastriz, gde živi preko trećine stanovništva. Ostali važni gradovi su Sufrier i Vju For.

Na Svetoj Luciji uglavnom žive potomci afričkih robova, koji čine 90,5% populacije. Posle njih slede mešane rase (5,5%), Indijci (3,2%) i Evropljani (0,8%).

Ostrvo ima 165.000 stanovnika, što daje 266 stanovnika po km². Prosečni životni vek žitelja je 72,8 godine. Procenat pismenosti je 67%.

Zvanični jezik ostrva je engleski, ali je u upoterbi i lokalni patoa jezik (Kvejol), koji je blizak francuskom.

Preko 90% stanovništva pripada katoličkoj veri, a ostali su protestanti (7%) i anglikanci (3%).

Gradovi[uredi | uredi kod]

Novine[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Saint Lucia”. International Monetary Fund. Pristupljeno 1 October 2009.