Montserrat

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Montserrat (razvrstavanje).
Montserrat
Zastava Grb
Državna himna: ""God Save the Queen""
Glavni grad Plymouth (de jure)
Brades (de facto) 1
16°45′0″N62°12′0″W
Službeni jezici engleski
Etničke grupe Zapadnoafrikanci, mulati, Britanci, Irci[1]
Vlada
 -  Kraljica Elizabeta II
 -  Guverner Peter Andrew Waterworth
 -  Premijer Lowell Lewis
Britanska prekomorska teritorija
 -  Uspostavljena britanska vlast 1632. 
Površina
 -  Ukupno 102 km2 (219..)
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2005.  4.488 (216..)
 -  Gustoća 44/km2 (153rd.)
BDP (PPP) procjena za 2002
 -  Ukupno 29 mil. $ (nerangiran.)
 -  Per capita 3.400 $ (nerangiran.)
HDI n
Greška: Pogrešan unos  n/a.
Valuta Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona (UTC-4)
Pozivni broj +1-664
Web domena .ms

Montserrat je šumoviti planinski otok u Karipskom moru, koji se nalazi na Leewardskim otocima, odnosno Malim Antilima. Ime je dobio godine 1493. od Kristofora Kolumba prema istoimenoj planini u Španiji. Danas se Montserrat često naziva Smaragdnim otokom Kariba, dijelom zbog pokrivenosti bujnom tropskom vegetacijom, dijelom zbog irskog porijekla ranih bijelih naseljenika.

Montserrat ima status Britanskog prekomorskog teritorija.

Plymouth, glavni grad Montserrata sagrađen u 18. vijeku, je uništen u erupciji vulkana Soufrierre Hills koja je otpočela 18.7. 1995.. Erupcija koja traje dan-danas, natjerala je dvije trećine stanovništva na emigraciju. Južni dio otoka - gdje se nalazi Plymouth i napuštena naselja - je danju otvoren za turiste.

Geografija[uredi - уреди]

Ovaj otok je jedan od otoka u malim Antilima i vulkanskog je porijekla. Zadnja veća aktivnost vulkana Soufriere Hills se dogodila, nakon 400 godina mirovanja, 1995. Geolozi misle, da se zadnja velika aktivnost tog vulkana dogodila prije 20.000 godina.

2/3 otoka su, radi erupcije, još uvijek zatvoreno područje. Plovidba vodama oko otoka je riskantna, jer od erupcije pomorske karte više nisu pouzdane, a nove još nisu izrađene. U široj okolici otoka se još uvijek osijeća snažan miris sumpora stanje travnja 2005.

Monserrat ima tropsku klimu sa temperaturama od 23° do 30°C ali bez izraženih kišnih i sušnih razdoblja.

Historija[uredi - уреди]

Prvi stanovnici otoka bili su Arawak Indijanci koji na njega pristižu sa južnoameričkog kopna između 500. pne. do 500 n.e., gdje se zadržavaju sve do sredine 1400.-tih kada su ih protjerali agresivni Karibi. Otok su prozvali imenom Alliouagana, 'zemlja bodljikavog grmlja' ="land of prickly bush", prema vegetaciji kojom su bile obrasle njegove obale.

Kristofor Kolumbo je "otkrio" otok 1493. i dao mu ime po poznatom samostanu na brijegu Monserrat u Španjolskoj. Od 1871. do 1956. je Monserrat bio dio federacije otoka zavjetrine, da bi se 1958. priključio Zapadnoindijskoj federaciji. Nakon raspuštanja federacije 1962. stanovnici su na referendumu odlučili da žele ostati Britanska krunska kolonija.

Niz erupcija vulkana Soufriere Hills, koji su počeli u srpnju 1995. opustošili su veći dio otoka. 75% stanovništva je napustilo otok. Dotadašnji glavni grad Plymouth je 1996. i službeno, zbog erupcija vulkana, napušten. Prijelazna vlada je smještena u mjesto Brades, na sjeverozapadu otoka.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Etničke grupe[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]