Karipsko more

Izvor: Wikipedia

Do 7.680 m duboko karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog oceana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venecuele.

Karipsko more, kao i karipski otoci dobili su ime po Karibima , narodu koji su španjolski osvajači po svom dolasku zatekli na Malim Antilima .

Stanovništvo[uredi - уреди]

Karibi su šarena mješavina naroda kojih ima oko 35 miliona. Pored Španaca, na različitim karipskim otocima žive i Kreoli, Mulati i Indijci. Turistički vodiči u Dominikanskoj Republici znaju reći, da ne postoji neki narod na Zemlji koji kod njih nije ostavio svoj genetski otisak. Glavni jezici Kariba su španski i engleski. Pored toga, na Hispanioli u državi Haiti se govori francuski, a uz to i različiti kreolski jezici. Govori se i holandski.

Geologija[uredi - уреди]

Najveći dio Karipskog mora koje u kajmanskom jarku doseže dubinu od 7.680 m nalazi se na Karipskoj ploči. Samo severozapadni dio, koji je s druge strane kajmanskog jarka, leži na Severnoameričkoj ploči.

Povest Kariba[uredi - уреди]

Naseljavanje ovog područja je počelo negde tekom prvog tisućljeća prije Krista. Aravak Indijanci su iz današnje Venecuele prvo stigli na Trinidad da bi zatim od njega krenuli u naseljavanje otoka za otokom. Oko 1500 godina kasnije, njihov su put slijedili ratnički narod Kariba. Kako Aravak Indijanci nisu bili ratnici, Karibi su ih uspeli potisnuti, tako da su u vreme dolaska bijelaca Aravak naseljavali još samo Kubu, Hispaniolu i Bahame dok su na svim ostalim otocima živeli Karibi.

Otkrivači i naseljenici[uredi - уреди]

Kad se Kolumbo, po nalogu španjolske krune, 1492 iskrcao na San Salvadoru , bio je prije svega u potrazi za zlatom i drugim bogatstvima. Međutim, narod Aravaka nije polagao baš nikakvu pažnju onome, što su Evropljani smatrali bogatstvom. Tako su Karibi bili, doduše, naseljeni, ali su konkvistadori ubrzo prešli na američki kontinent. Uskoro su Karibe počeli naseljavati i Englezi, Holandiji i Francuzi; čak su Danska i Kurlandija imali nekoliko kolonija.

U 16. stoljeću su Karibi bili prizorište gusarenja. Mali otoci sa brojnim uvalama pružali su izvrsne mogućnosti raznim gusarima, ali i takvim koji su po nalogu pojedinih kraljeva napadali i pljačkali brodove rivalizirajućih nacija, za postavljanje zasjeda i napade na pretežno španske brodove sa blagom. Port Royal na Jamajki kao i francusko naselje na Tortugi su bili prava gusarska gnezda.

Nezavisnost[uredi - уреди]

Većina otoka postala su nezavisna sredinom 20.stoljeća.

Intervencije SAD-a na Karibima i u Srednjoj Americi[uredi - уреди]

  • Nikaragva: 1833, 1854-57, 1896, 1909-10, 1912-25, 1926-33
  • Meksiko: 1845-48, 1914, 1916-17
  • Honduras: 1896, 1905, 1907, 1911, 1917, 1919, 1924-29
  • Kuba: 1898, 1901-03, 1906-09, 1912, 1917-19, 1921-23, 1933, 1961
  • Panama: 1903, 1908, 1912, 1917-18, 1921, 1989
  • Dominikanska republika: 1904, 1914, 1916-24, 1965-66
  • Haiti: 1915-35, 1944, 1994
  • Kostarika: 1919
  • Gvatemala: 1920, 1954
  • Grenada: 1983

Države koje graniče sa Karipskim morem[uredi - уреди]

Otočne grupe u Atlantiku koje se također smatraju Karibima[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]