Holandski jezik

Izvor: Wikipedia
Nizozemski jezik
Nederlands
Države govorenja Nizozemska, Belgija (Flandrija), Surinam, Nizozemski Antili, Aruba, Francuska (Nord-Pas-de-Calais), Indonezija
Regije govorenja Uglavnom Zapadna Europa, Južna Amerika
Broj govornika materinski jezik: 23 milijuna
Rang 37.-48. (ovisno o izvorima)
Klasifikacija indoeuropski

 germanski
  zapadnogermanski
   donjonjemački
    donjofranački
     nizozemski

Službeni status
Služben u Nizozemska, Belgija, Surinam, Nizozemski Antili, Aruba, EU
Regulatori Nizozemska jezična unija (Nederlandse Taalunie)
Jezični kôd
ISO 639-1 nl
ISO 639-2 dut (B)/ nld (T)
ISO 639-3 {{{iso3}}}
SIL DUT
p  r  u
Information icon.svg

Holandski ili nizozemski jezik (Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika. Nizozemski jezik se većinom koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim kolonijama. Varijanta nizozemskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

Porijeklo i razvitak[uredi - уреди]

Glavni članak: Porijeklo i razvitak nizozemskog jezika

Nizozemski jezik je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih narječja donjonjemačkoga jezika, te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benrather linije. Znanost o indogermanskim jezicima/Germanistika smješta nizozemski jezik kao zapadnu granu donjonjemačkih jezika uz bok donjosaskog jezika i istočnodonjonjemačke grane njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Nizozemski se jezik stoga s pravom može opisati kao strani jezik kojeg germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u usporedbi s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava doduše ne vrijedi i za govornike nizozemskog jezika koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, nizozemski govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, u Bruxellesu, kao i u pograničnim regijama Francuske i Njemačke. Na jezičnoj granici prema njemačkome narječja nizozemskog odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su također franačkog porijekla.

Nizozemski se zasniva na donjonjemačkome književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postupno bio obogaćivan izrazima iz narječja pokrajinā Brabant i Holandije. Starija inačica bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je napose bio u uporabi u Antwerpenu, Bruggeu a nedugo potom i u Holandiji, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice dolaze iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Što se rječnika tiče, nizozemski je u znatno većoj mjeri od suvremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvitak i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspijeli ući u nizozemski jezik, pa tako u (književnome) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskome (npr. Oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od književnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene = "platt" (= ravne), dakle nisu sudjelovale u promjeni suglasnika u njem. knjiž. jeziku.

Povijesni pregled[uredi - уреди]

Povijest nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:

  • Staronizozemski (otprilike 800.-1100.) – ovim pojmom označuju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti su dijalekti tek slabo utvrđeni, budući da su njihovi tragovi neznatni.
  • Pod srednjonizozemskim (otprilike 1100.-1500.) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovoga su razdoblja usmenom predajom sačuvana značajna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
  • Novonizozemski (od 16. stoljeća) se naprotiv zasniva na prekoregionalnome donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. stoljeća te posebno jako sredinom 20. stoljeća donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postupno potiskivan od književnog njemačkog (navlastito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji se međutim donjonjemački razvio u suvremeni nizozemski književni jezik.

Središnji događaj u povijesti nizozemskoga jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (=Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije Martina Luthera. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u Dordrechtu te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod Biblije bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja značajna izdanja, koja su utjecala na nastanak jedinstvenoga jezika, bila su prvi nizozemski gramatički priručnik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, Spieghel, djelo nastalo radom Hendrika Laurenszoona i drugih članova ugledne amsterdamske "Rederijkerskamer" oko 1584., i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Joost van den Vondel.

Zemljopisna raširenost[uredi - уреди]

Nizozemski jezik je materinski jezik oko 23 milijuna ljudi u svijetu. Status službenoga jezika nizozemski ima u slijedećim državama i teritorijima (navedena je i procjena ukupnog broja stanovnika za iste za 1. srpnja 2006. godine; za Belgiju je naznačen samo približan broj materinskih govornika flamanskoga):

"Autonomna država" u sklopu Nizozemskog Kraljevstva. Nizozemski Antili su otočna skupina na Karibima a čine ih Bonaire, Curaçao (zajedno s Arubom zvani i "ABC otoci"), Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten (veći dio Sint Maartena se zove Saint-Martin i pripada Francuskoj).

  • Aruba: 98 829 (31.12.2004.)

Aruba se 1986. godine službeno odcijepila od Nizozemskih Antila i dobila status "autonomne države" unutar Kraljevine Nizozemske.

Map Dutch World.png

Jezični kōd za nizozemski jezik je nl, odnosno dut ili nla (prema ISO 639); dum je jezični kōd za srednjovjekovni nizozemski (oko 1050.-1350.).

Često i sami Nizozemci nizozemski jezik nazivaju holandskim, premda je holandsko narječje zapravo tek jedna veća skupina dijalekata nizozemskoga. Suvremeni nizozemski standardni jezik je snažno obilježen narječjem ranije daleko najmoćnije savezne države Holandije (danas su to pokrajine Sjeverna i Južna Holandija). Od narječja ostalih ranijih saveznih država, uz izuzetak bogatog i utjecajnog belgijskog Brabanta, malo je toga ostalo u suvremenome nizozemskom jeziku.

Nemali se broj Nizozemaca, kao uostalom i njihovi susjedi na sjeveru Njemačke (plattduits), kod kuće kao "materinskim jezikom" služi nekim od donjosaskih narječja koja potječu neposredno od starosaskog jezika. Oni nizozemski uče u školi kao svoj drugi jezik te ga zovu holandskim, tj. jezikom holandskih provincija.

Izvorna narječja njemačkog Porajnja, zapadnog Ruhra, kao i dijelova Bergisches Landa su donjofranačka, odnosno nizozemska (sva franačka narječja sjeverno od linije Uerdinger). Posebno kleverlandski dijalekti, koji su se ranije govorili u Njemačkoj, slove kao neosporno nizozemska narječja. U većini škola današnjeg okruga Kleve u Njemačkoj uporaba nizozemskog, odnosno kleverlandskog kao nastavnog jezika seže sve do u 19. stoljeće.

U Belgiji Flamanci, dakle stanovnici Flandrije, dijela Belgije koji obuhvaća sjeverni dio zemlje, govore flamanske dijalekte nizozemskoga jezika. Međutim, kao i u Nizozemskoj, službeni i književni jezik u Flandriji je nizozemski standardni jezik.

Nizozemsku i belgijsko-flamansku inačicu standardnoga jezika naravno razlikuju određene regionalne posebnosti. Između samih flamanskih narječja mogu se razlikovati zapadnoflamanski, istočnoflamanski i zeelandski (zeeuws).

Osim u Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski jezik se u prošlosti naveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktički potpuno zamjenio francuski jezik. U regiji Nord-Pas-de-Calais na krajnjem sjeverozapadnom vršku Francuske, u pograničnom području s Belgijom, još živi nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji odrastaju uz zapadnoflamansku varijantu nizozemskoga.

Velik dio bijelog stanovništva JAR-a (Buri) kao i mnogobrojni južnoafrički obojeni govore afrikaans, polukreolski jezik nastao iz nizozemskog, koji je uz engleski i zulu najrašireniji jezik Južnoafričke Republike.

Nizozemski jezik je osim toga još uvijek relativno raširen kao strani jezik u Indoneziji i Novoj Gvineji (kod starijih naraštaja ispred engleskog). Nizozemski je također dio nastavnog plana za studente prava u Indoneziji. Nizozemska je tamo bila kolonijalna sila od 1602. do 1945. godine.

Službeni status[uredi - уреди]

Nizozemski je službeni jezik Kraljevine Nizozemske (koja obuhvaća europsku Nizozemsku, Arubu i Nizozemske Antile). Također je jedini službeni jezik neovisne države Surinam, koja je do 1975. bila dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od triju službenih jezika države, te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika EU.

Nizozemska i Belgija su 9. rujna 1980. osnovale tzv. Nizozemsku jezičnu uniju (Nederlandse Taalunie), tijelo koje regulira ovaj jezik. Zadatak ove organizacije je uskladiti i pojednostaviti razne književne i gramatičke aspekte ovog jezika. Radi se u biti o instituciji kojoj je zadaća jamčiti postojanje zajedničkog pravopisa i gramatike, te njegovati nizozemski jezik. Organizacija je također zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Osim toga, ona redovito izdaje "zelenu knjižicu" (groen boekje), popis službenih riječi nizozemskog jezika. Od 12. prosinca 2003. i Surinam je član Nederlandse Taalunie, tako da se sada uz belgijsko-nizozemske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi.

Jezična srodnost s drugim jezicima[uredi - уреди]

Jezici proizašli iz nizozemskog[uredi - уреди]

Bliski rođak nizozemskog jezika je afrikaans ili afrikaanerski jezik, jezik Bura i obojenih koji se govori u Južnoafričkoj Republici i Namibiji. Ovaj jezik je nastao većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog jezika obično mogu razumjeti i čitati afrikaans.

S nizozemskime su osim afrikaansa usko srodni i razni kreolski jezici u Surinamu, Gvajani i na Nizozemskim Antilima. Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla u Indoneziji i SAD-u.

Srodnost s ostalim jezicima[uredi - уреди]

Od zemljopisno bliskih narječja svakako treba izdvojiti donjofranačke dijalekte u Donjem Porajnju (vidi i Donjorajnski jezik).

Nizozemski jezik je kao i donjosaski povijesno srodan s književnim njemačkim jezikom. Međutim, između nizozemskog i donjosaskog s jedne i jezičnih oblika književnoga njemačkoga s druge strane postoje značajne fonološke, morfološke te leksičko-semantičke razlike, tj. razlike u rječniku. Nizozemski se nije razvijao usporedno s raznim oblicima njemačkoga do današnjeg visokonjemačkog književnog jezika, nego je imao vlastiti razvitak zasnovan na samostalnosti zemlje i stvaranju opsežne zasebne književnosti drukčije nego što je bio slučaj s bavarskim ili sjevernonjemačkim narječjima. Politička odvojenost je osim toga dovela do zasebnih kontinuiteta jezičnoga razvoja, uključujući i različite dinamike jezičnih utjecaja izvana (vidi: posuđenica), pa se tako u nizozemskome primjerice nalazi mnogo veći broj galicizama nego u njemačkome, kao što su npr. pagina (= stranica), douane (= carina), vel (= list / od franc. feuille), fier (= ponosan), za raliku od njem. Seite, Zoll, Blatt, stolz. Iz svih tih razloga se nizozemski danas u potpunosti smatra zasebnim jezikom.

Pored toga postoji i uska srodnost s frizijskim jezikom. Katkada pojedini autori čak zastupaju stajalište o postojanju ingveonske grupe jezikā, koja osim donjonjemačkih jezikā (s nizozemskim i donjosaskim) obuhvaća i frizijski te anglijske jezike, no danas je ta teza uglavnom napuštena.

Kraći popis izabranih donjosaskih, odnosno nizozemskih riječi, koje nemaju izravnih pandana u standardnome svakodnevnome njemačkome jeziku (u zagradi):

achter = iza (no postoji u rječniku pomoraca, kao i riječ Achterdeck = krma) / smeken = usrdno moliti, preklinjati (inständig bitten, flehen) / aarzelen = oklijevati (zögern, zaudern) / bezig = zaposlen, zauzet; vrijedan, marljiv (beschäftigt, geschäftig – usp. engl. busy) / mooi = dobar, super, odličan, lijep (gut, toll, hübsch) / wet = zakon (Gesetz) / vaak = često, češće (häufig, öfters) / praten = govoriti, razgovarati, čavrljati (reden, plaudern) / plechtig = svečan (festlich, feierlich) / fokken = uzgajati, uzgojiti (züchten, aufziehen) / buiten (= buten) = vani, izvan (außen, außerhalb) / veen = močvara (Sumpf, Moor) / vandaag = danas (heute - van daag = vom Tag) / elk, elkaar = svaki, jedan drugoga/drugome (jeder, einander) / jullie = Vama (Ihr - 2. lice mn.) / noden, uitnodigen = poz(i)vati (einladen – staronjem.: "zum Besuch nötigen")

Dijalekti[uredi - уреди]

Postoje razni dijalekti nizozemskog, kako u Nizozemskoj, tako i u Belgiji. Obično se dijele u slijedeće dijalektne skupine*:

Dijalekti nizozemskog jezika

A. Jugozapadna skupina (Zeeuws/West-Vlaams)

1. zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlaams u Zeeuws-Vlaams
2. Zeeuws

B. Sjeverozapadna skupina (holandska)

3. Zuid-Hollands
4. Westhoeks
5. Waterlands u Volendams
6. Zaans
7. Kennemerlands
8. West-Fries
9. Bildts, Midslands, Stadsfries u Amelands

C. Sjeveroistočna skupina

10. Kollumerlands
11. Gronings en Noord-Drents
12. Stellingwerfs
13. Midden-Drents
14. Zuid-Drents
15. Twents
16. Twents-Graafschaps
17. Gelders-Overijssels (Achterhoeks) u Urks
18. Veluws

D. Središnjosjeverna skupina

19. Utrechts-Alblasserwaards

E. Središnjojužna skupina

20. Zuid-Gelders
21. Noord-Brabants u Noord-Limburgs
22. Brabants
23. Oost-Vlaams

F. Jugoistočna skupina

24. limburški (Limburgs)

G. Surinam

25. Surinaams-Nederlands
  • Imena dijalekata su (gotovo isključivo) na izvornome nizozemskom jeziku.

Primjeri[uredi - уреди]

srpskohrvatski nizozemski
zemlja aarde
nebo hemel
voda water
vatra vuur
muškarac man
žena vrouw
jesti eten
piti drinken
veliki groot
mali klein
noć nacht
dan dag
igrati (se) spelen
riječ woord
hvala bedankt

Usporedba sa ostalim germanskim jezicima[uredi - уреди]

engleski frizijski Afrikaans nizozemski donjenjemački standardni njemački švedski danski
Apple Appel Appel Appel Appel Apfel Äpple Æble
Board Board Bord Bord Boord Brett Bräde Bræt
Beech Boeke/ Boekebeam Beuk Beuk Böke Buche Bok Bøg
Book Boek Boek Boek Book Buch Bok Bog
Breast Boarst Bors Borst Borst Brust Bröst Bryst
Brown Brún Bruin Bruin Bruun Braun Brun Brun
Day Dei Dag Dag Dag Tag Dag Dag
Dead Dea Dood Dood Dod Tot Död Død
Die Stjerre Sterf Sterven sterven Sterben
Enough Genôg Genoeg Genoeg Nog Genug Nog Nok
Finger Finger Vinger Vinger Finger Finger Finger Finger
Give Jaan Gee Geven Geven Geben Giva / Ge Give
Glass Glês Glas Glas Glas Glas Glas Glas
Gold Goud Goud Goud Gold Gold Guld Guld
Hand Hân Hand Hand Hand Hand Hand Hånd
Head Holle Hoof / Kop Hoofd/ Kop Kopp Haupt/ Kopf Huvud Hoved
High Heech Hoog Hoog hog Hoch Hög Høj
Home Hiem Heim / Tuis Heim / thuis Heem Heim Hem Hjem
Hook Hoek Haak Haak Haak Haken Hake/ Krok Hage/ Krog
House Hûs Huis Huis Huus Haus Hus Hus
Many Menich Menige Menige Mennig Manch Många Mange
Moon Moanne Maan Maan Maan Mond Måne Måne
Night Nacht Nag Nacht Natt/ Nacht Nacht Natt Nat
No Nee Nee Nee(n) Nee Nein Nej Nej
Old Âld Oud Oud aol alt Gammal (maar: äldre, äldst) Gammel (maar: ældre, ældst)
One Ien Een Een Een Eins En En
Ounce Ons Ons Ons Ons Unze Uns Unse
Snow Snie Sneeu Sneeuw Snee Schnee Snö Sne
Stone Stien Steen Steen Steen Stein Sten Sten
That Dat Dit Dat, Die Dat (Dit) Das Det Det
Two/Twain Twa Twee Twee Twee Zwei/ Zwo/ Zwan Två To
Who Wa Wie Wie Wee Wer Vem Hvem
Worm Wjirm Wurm Wurm/ Worm Worm Wurm Mask/ Orm [1] Orm
engleski frizijski Afrikaans nizozemski donjenjemački standardni njemački švedski danski

Rječnik[uredi - уреди]

  • Velik broj riječi se piše slično ili isto kao i u njemačkome (uzimajući u obzir glasovnu promjenu suglasnika) te u znatnoj mjeri ima jednako značenje (nizozemski/njemački/hrvatski):

aanvangen/anfangen/početi; angst/Angst/strah; arbeid/Arbeit/rad, posao; begeleiden/begleiten/pratiti; beledigen/beleidigen/uvrijediti; bericht/Bericht/izvješće, izvještaj; bescheiden/bescheiden/skroman; bewegen/bewegen/(po)kretati, (po)micati; brief/Brief/pismo; burgemeester/Bürgermeister/gradonačelnik; dienst/Dienst/služba, usluga; ergernis/Ärgernis/vrijeđanje, uvrjeda; geduld/Geduld/strpljenje; geheim/geheim/(po)tajan; geld/Geld/novac; gerucht/Gerücht/glas, glasina; gevaar/Gefahr/opasnost; handel/Handel/trgovina; jagen/jagen/loviti; kaal/kahl/ćelav, ogoljen; kind/Kind/dijete; krijgsgevangen/kriegsgefangen/zarobljen u ratu; liefde/Liebe/ljubav; morgen/Morgen/jutro; nacht/Nacht/noć; niemand/niemand/nitko; recht/Recht/pravo, pravda; schuld/Schuld/krivnja; verbergen/verbergen/sakri(va)ti, (pri)kri(vati; verdrag/Vertrag/ugovor, sporazum; verraad/Verrat/izdaja; verwant/verwandt/srodan, u rodu ...;

  • Pojedine se riječi također pišu slično ili jednako, ali imaju značenje koje je u njemačkome jeziku zastarjelo:

aandacht (u njem. Andacht = pobožnost) = Aufmerksamkeit/pozornost, pažljivost; aanleiding (u njem. Anleitung = naputak, uputa) = Anlass/povod, uzrok, razlog; beloven (u njem. geloben = zavjetovati se, svečano obećati) = versprechen/obeća(va)ti; vuilnis (u njem. Fäulnis = trulež) = Abfall, Müll/otpad, smeće; openbaar (u njem. offenbar = očit, bjelodan) = öffentlich/javan;

  • Mnoge su riječi donjonjemačkog porijekla te inače postoje još samo u donjonjemačkome:

achter – hinter/iza; maat – Kollege, Partner/kolega, partner; dwars – quer/poprijeko, koso; steunen – stützen/poduprijeti; laag – niedrig/nizak; prettig – schön, angenehm/lijep, ugodan; vaak - häufig, öfters/često, češće; trekken – ziehen/vući (i u srednjonjemačkim narječjima); heel – ganz/čitav, cio; klaar - fertig, bereit/gotov, spreman, pripravan; kwaad - schlimm, unangenehm, böse/loš, neugodan, zao; spijten – bedauern/žaliti; waarschuwen – warnen/upozoriti (sjevernonjem. wahrschauen); kroeg – Gaststätte, Schenke (Dorfkrug)/lokal, restoran, krčma;

  • Određeni broj riječi ima u njemačkome znatno zastarjelo značenje:

minne – Liebe/ljubav; verbazen - sich wundern, erstaunt sein/(za)čuditi se, osupnuti se; kiezen - (er)wählen/izabrati, odabrati; oorlog – Krieg/rat; lenen - leihen, entlehnen/posuditi, preuzeti; eeuw - Jahrhundert (Ära)/stoljeće, razdoblje, era; oogst - Ernte, Erntemonat (August)/žetva, mjesec žetve(kolovoz); lenteLenz, Frühling/proljeće; aanbevelen – empfehlen/preporuči(va)ti, eisen - fordern, verlangen (heischen, eischen)/zahtijevati, tražiti; gedrag - Benehmen, Betragen/ponašanje, vladanje;

  • Nizozemski je jezik mnoge riječi posudio iz drugih jezika; osobito su važne riječi koje su preuzimane iz francuskog još od ranoga 18. stoljeća; riječi naslijeđene iz tradicije nizozemskoga jezika su ravnopravno očuvane (ovdje slijede nakon prve kose crte):

kwestie /vraag – Frage/pitanje; succes /(goed) gevolg – Erfolg/uspjeh; soelaas /troost - Trost, Linderung/utjeha, olakšanje; kleur /verf – Farbe/boja; vakantie /verlof – Urlaub/(godišnji) odmor. Neke su riječi francuskog porijekla potpuno prilagođene nizozemskoj fonologiji: tako primjerice riječ krant (= Zeitung/novine) dolazi od franc. „courant“ (= tekući, običan, sadašnji, redovni), a riječ klant (= Kunde/kupac, mušterija) od franc. „client“.

  • U novije je vrijeme, kao i kod većine drugih jezika, preuzet znatan broj engleskih posuđenica, prije svega iz područja tehničkih znanosti, gospodarstva, informatike i komunikacije. I jezik mladih u velikoj mjeri posuđuje riječi iz engleskoga; pri tome nizozemski kod pisanja često odstupa od izvornih riječi, budući da ih fleksibilno prilagođava izgovoru.
  • U nizozemskome nalazimo u velikoj količini i njemačke posuđenice. S obzirom na blisku srodnost dvaju jezika u nizozemski se često prenose čitavi izrazi, koji se zatim prilagođavaju niz. glasovnim mogućnostima, npr. aanstalten maken (= Anstalten machen/spremati (se), pripremati (se), poduzimati) ili tijdschrift (= Zeitschrift/časopis); evo nekih od izravno preuzetih riječi:

kelner (= konobar); ober(kelner) (= glavni konobar); kotsen (= bljuvati, rigati); schwung (= skok, mah, zanjihaj); überhaupt (= uopće); sowieso (= ionako); streber (= štreber); schwalbe (= simuliranje) (u nogometu!); sehnsucht (= čežnja); schnitzel (= odrezak); schnaps (= rakija); krimi (= kriminalistički film/roman); kitsch (= kič); krach (= buka, galama); bühne (= pozornica); quatsch (= glupost, bljezgarija); putsch (= puč, državni udar); schminken (= (na)šminkati); umlaut (= prijeglas); schlager (= šlager)....

Riječi poput golf (= Welle/val) ili vastenavond (= karneval) su rajnsko-donjofranačkog porijekla. Srednjogornjonjemačke riječi koje su dospijele u srednjodonjonjemački također se nalaze u današnjem nizozemskom.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Het verwante woord Orm betekent 'slang'.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Rječnici