Benin

Izvor: Wikipedia


Wiki Nedovršeni članak Benin je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Republika Benin
République du Bénin
Zastava Grb
Državna himna: "L'Aube Nouvelle"
Glavni grad Cotonou1, Porto-Novo
Službeni jezici francuski
Vođe
 -  Predsjednik Mathieu Kérékou
Uspostava Od Francuske 1. august 1960.
Površina
 -  Ukupno 112.620 km2 (99.)
 -  Voda (%) 1,8
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  7.041.490 (94.)
 -  Gustoća 60/km2
Valuta CFA franak
Vremenska zona +1
Pozivni broj +229
Web domena .bj
(1) Cotonou je sjedište vlade, a Porto-Novo službeni glavni grad.

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomej. Na jugu izlazi na Beninski zaljev, dio većeg Gvinejskog zaljeva i Atlantskog oceana. Na zapadu graniči s Togom, na sjeveru s Burkinom Faso i Nigerom te na istoku s Nigerijom.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Zemlja je izdužena u smjeru sjever-jug između rijeke Niger i Beninskog zaljeva. Reljef Benina je uglavnom ravan ili brežuljkast. Najviši vrh je Mont Sokbaro, 658 m. Većina stanovnika živi u obalnim nizinama na jugu gdje se nalaze i veći gradovi među kojima se ističu Cotonou (najveći u državi) i službena prijestolnica Porto-Novo. Sjever zemlje čine savane i sušne uzvisine.

Historija[uredi - уреди]

Do evropske kolonizacije na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih država (Allada na jugu i Nikki na sjeveru, a kasnije i Dahomej) koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima. Krajem 19. vijeka Francuska je ugovorima o zaštiti i kolonijalnim ratovima pretvorila Benin u svoju koloniju.

Nakon potpune nezavisnosti 1960. došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik 1972. izašao major Mathieu Kérékou. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na marksizmu-lenjinizmu s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom. Kérékou je 1991. poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima 1996.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Najbrojnija etnička skupina je narod Fon (oko 50%) koji živi na jugu. Osim njega, u Beninu žive pripadnici još oko 40 etničkih skupina, među kojima su veće Aja, Yoruba, Somba i Bariba. Francuski je jezik međusobne komunikacije. Najrasprostranjenije religije su Animizam (50%), Kršćanstvo (30%) i Islam (20%).

Veći gradovi: Popis gradova u Beninu

Privreda[uredi - уреди]

Beninska privreda je slabo razvijena i temelji se na poljoprivredi za vlastitu potrošnju, uzgoju pamuka i regionalnoj trgovini. BDP je u 2004. bio oko 1.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.