Afroazijski jezici

Izvor: Wikipedia
Afroazijski
Geografska
distribucija:
Rog Afrike, Sjeverna Afrika, Sahel, Jugozapadna Azija, Zapadna Afrika, Istočna Afrika
Genetska
klasifikacija
:
Jedna od najvećih jezičkih porodica na svijetu
Podjele:
Kušitska grupa (jedinstvo sporno)
Omotička grupa (uvođenje sporno)[1]
ISO 639-2: afa
ISO 639-5: afa
Afroasiatic languages-en.svg
Karta koja pokazuje raširenost afroazijskih jezika

Afro-azijski jezici su porodica jezika koju čine nekih 240 jezika, koje govori 285 miliona govornika, širom severne i istočne Afrike, Sahela i jugozapadne Azije. Za ovu grupu se često koristi i naziv semitsko-hamitski jezici.

Među potporodicama ovih jezika su:

A) Berberski, (26 jezika)

a) istočni (3) Libija, Egipat: awjilah, sawknah, siwi.
b) guanči (1), Kanarski otoci: guanči (gunche) †
c) sjeverni (17) Libija, Alžir, Tunis i Maroko: chenoua, ghadamès, ghomara, judeo-berberski, kabyle, nafusi, sened, senhaja de srair, središnji shilha, tachawit, tachelhit, tagargrent, tarifit, taznatit, tidikelt, tougourt, tumzabt.
d) tamasheq (4), Alžir, Niger, Mali: kidal tamasheq, tahaggart tamahaq, tayart, tewellemet.
e) zenaga (1), Mauritanija: zenaga

B) Čadski (195)

a) biu-mandara (78), Nigerija, Kamerun: afade, bacama, baldemu, bana, bata, boga, buduma, bura-pabir, buwal, cibak, cineni, cuvok, daba, dghwede, dugwor, fali, ga'anda, gavar, gidar, glavda, gude, gudu, guduf-gava, gvoko, holma, huba, hwana, hya, jara, jilbe, jimi, jina, južni giziga, južni marghi, kamwe, kofa, lagwan, lamang, mada, mafa, majera, malgbe, maslam, matal, mazagway, mbara, mbedam, mbuko, mefele, merey, mina, mofu-gudur, moloko, mpade, mser, musgu, muskum, muyang, nggwahyi, ngwaba, nzanyi, putai, sharwa, sjeverni giziga, sjeverni mofu, središnji marghi, parkwa, psikye, sukur, tera, tsuvan, vame, vemgo-mabas, wandala, wuzlam, zizilivakan, zulgo-gemzek.
b) istočni (36), Čad: barein, bidiyo, birgit, boor, buso, dangaléat, gabri, gadang, jonkor bourmataguil, kabalai, kajakse, kera, kimré, kwang, lele, mabire, masmaje, mawa, migaama, miltu, mire, mogum, mubi, mukulu, nancere, ndam, saba, sarua, sokoro, somrai, tamki, tobanga, toram, tumak, ubi, zirenkel.
c) Masa (8), Čad, Kamerun: herdé, marba, masana, mesme, musey, ngete, pévé, zumaya.
d) zapadni (73), Nigerija: ajawa, auyokawa, bade, beele, boghom, bole, bure, cakfem-mushere, ciwogai, dass, daza, deno, dera, diri, duhwa, duwai, fyer, galambu, geji, gera, geruma, giiwo, goemai, guruntum-mbaaru, gwandara, hausa, jimi, jorto, ju, karekare, kariya, kholok, kir-balar, koenoem, kofyar, kubi, kulere, kushi, kutto, kwaami, maaka, mangas, mburku, miship, miya, montol, mundat, mwaghavul, ngamo, ngas, ngizim, nyam, pa'a, pero, piya-kwonci, polci, pyapun, ron, saya, sha, siri, tal, tala, tambas, tangale, teshenawa, warji, yiwom, zangwal, zari, zeem, zumbun.

C) Egipatski (1) Egipat: koptski

D) Kušitski (45)

a) središnji, (4 jezika) Etiopija, Eritreja: awngi, bilen, qimant, xamtanga; izgubio status jezika: kunfal.
b) istočni (34 jezika), Etiopija, Somalija, Kenija: afar, alaba, arbore, baiso, boni, boon, burji, bussa, daasanach, dabarre, dirasha, el molo, garre, garreh-ajuran, gawwada, gedeo, hadiyya, istočni oromo, jiiddu, južni oromo, kambaata, komso, libido, maay, orma, oromiffa, rendille, saho, sanye, sidamo, somalski, tsamai, tunni, yaaku.
c) sjeverni (1), Sudan: bedawi.
d) južni (7), Tanzanija, Kenija: aasáx, alagwa, burunge, dahalo, gorowa, iraqw, kw'adza.

E) Omotski ili omotički (28)

a) sjeverni (24), Etiopija: anfillo, bambassi, basketo, bench, boro, chara, dizi, dorze, gamo-gofa-dawro, ganza, hozo, kachama-ganjule, kafa, koorete, male, melo, nayi, oyda, seze, shekkacho, sheko, wolaytta, yemsa, zayse-zergulla.
b) južni (4), Etiopija: aari, dime, hamer-banna, karo.

F) Semitski (77)

A) središnji (57) Irak, Izrael, Gruzija, Sirija, Iran:
a) Aramejski: aramejski talmudski, bijil novoaramejski, bohtan novoaramejski, hulaulá, hértevin, kildani (novokaldejski), klasični mandi (†), koy sanjaq surat, lishán didán, lishana aturaya, lishana deni, lishana didán, mandi, mlahsö, samarijanski aramejski, senaya, sirjački, turoyo, zapadni novoaramejski (maalula).
b) Južni:
b 1) Arapski jezici (35) Arapski poluotok, sjeverna Afrika, Malta: arapski (33 različitih arapskih jezika), malteški i hassaniyya.
b 2) Kanaanitski jezici (3) Izrael, Palestina: starohebrejski (†), hebrejski, samarijanski hebrejski.
B) južni (20),
a) etiopski (14 jezika): amharski (etiopski), argobba, geez (†), gafat, harari, inor, kistane, mesmes, mesqan, sebat bet gurage, silt'e, tigré, tigrigna, zay.
b) južni arapski (6 jezika) Jemen, Oman: bathari, harsusi, hobyót, mehri, shehri, sokotranski (soqotri).

G) neklasificirani (1) Etiopija: birale.

Reference[uredi - уреди]

  1. Sands, Bonny (2009). "Africa’s Linguistic Diversity". Language and Linguistics Compass 3/2 (2009): 559–580, 10.1111/j.1749-818x.2008.00124.x

Literatura[uredi - уреди]

  • Bernd Heine and Derek Nurse, African Languages, Cambridge University Press, 2000 - Chapter 4
  • Merritt Ruhlen, A Guide to the World's Languages, Stanford University Press, Stanford 1991.
  • Lionel Bender et al., Selected Comparative-Historical Afro-Asiatic Studies in Memory of Igor M. Diakonoff, LINCOM 2003.

Vanjske veze[uredi - уреди]