Irak

Izvor: Wikipedia
Republika Irak
((ar)) جمهورية العـراق
(DŽumhurijat al-Irak)
Zastava Grb
GesloAlahu Akbar
arap. الله أكبر
(sh. Bog je najveći)
Državna himna: "Mavtini"
Glavni grad Bagdad
33°20′0″N44°26′0″E
Službeni jezici arapski, kurdski
Etničke grupe Arapi, Kurdi, Asirci, Perzijanci, Armenci, dr.
Religija islam (šijitizam i sunizam)
Demonim Iračanin
Vlada Federativna parlamentarna republika
 -  Predsjednik Fuad Masum
 -  Premijer Haider al-Abadi
Zakonodavno tijelo Parlament
Nezavisnost (od UK)
 -  Kraljevina 3. 10. 1932
 -  Republika 14. 7. 1958. 
 -  Ustav (najnoviji) 1. 4. 2005. 
Površina
 -  Ukupna 437.072 km2 (59.)
 -  Voda (%) 1,1
Stanovništvo
 -  Popis iz 2014.  36,004.552 (36.)
 -  Gustoća 82,7/km2 (125.)
BDP (PPP) procjena za 2012.
 -  Ukupno 242,5 milijardi USD
 -  Per capita 7100 USD
BDP (nominalni) procjena za 2013.
 -  Ukupno 229,33 milijardi USD 
 -  Per capita 6900 USD 
HDI (2013.) 0.642
srednji
Valuta dinar (IQD)
Vremenska zona AST (UTC+3)
 -  Ljeti (DST) nekorištena (UTC+3)
Format datuma dd/mm/gggg
Pozivni broj +964
Web domena .iq

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća područje Mezopotamije između rijeka Eufrat i Tigris i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58 km) izlazi na Perzijski zaljev. Na jugu graniči s Kuvajtom i Saudijskom Arabijom, na zapadu s Jordanom i Sirijom, na sjeveru s Turskom i na sjeveru i istoku s Iranom. Stanovništvo Iraka etnički je i vjerski heterogeno, iako većinu populacije čine Arapi i Islam je najzastupljenija religija (više od 95% stanovništva). Tri dominantne zajednice su arapski šijiti (oko 60% stanovništva), arapski suniti (oko 20%) i Kurdi (oko 15%).

Historija[uredi - уреди]

Glavni članak: Historija Iraka

Nakon što je vojnom akcijom srušen režim dotadašnjeg predsjednika Saddama Huseina Irak se od aprila 2003. do juna 2004. nalazio pod okupacijom međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a. Dana 28. 6. 2004. vlast je predana privremenoj iračkoj vladi koja je 30. 1. 2005. provela izbore za prijelaznu skupštinu. Prisutnost američkih, britanskih i drugih stranih vojnika dovelo je do pojačane aktivnosti iračkih gerilaca.

Geografija[uredi - уреди]

Glavni članak: Geografija Iraka
Reljefna karta Iraka

Visoke planine, riječni krajobrazi, pustinja i uzak dio morske obale dominante su reljefne cjeline iračkoga pejzaža. Na sjeveroistoku Iraka, iz susjedne Turske, u ovu se zemlju pruža planinski lanac Taurus, a na istoku, iz smjera Irana, lanac Zagros. Ovi su planinski lanci uglavnom strmi i goli, a njihovi vrhovi premašuju visinu od 3000 metara. Prema središtu zemlje, planine postaju sve niže i prelaze u dolinu rijeka Eufrat i Tigris.

Regija između rijeka Eufrata i Tigrisa naziva se Mezopotamija i predstavlja žitnicu regionalnih zemalja. Rijeke teku kroz Irak sa sjeverozapada prema jugoistoku. Središnji dijelovi njihovih tokova natapaju polja i plantaže agruma i palmi datulja podignute na mjestu posječenih šuma u kojima su najzastupljenija bila stabla hrasta, platana, vrbe i topole. Donje tokove ovih rijeka prate močvarna područja s puno trstike koja su stanište brojnih ptica selica. Oko 150 kilometara sjeverno od ušća u Perzijski zaljev, Eufrat i Tigris se spajaju u rijeku Šat al-Arab. Iračka morska obala duga je oko 60 kilometara. Na zapadu toka rijeke Eufrat reljef se postupno uspinje prelazeći u Sirijsku pustinju, koja se prostire i po susjednim zemljama. U ovom prirodnom prostoru vegetacija je pustinjska s tek pokojim grmom trave ili trnovitim trajnicama.

Klima[uredi - уреди]

Irak se nalazi u suhoj klimatskoj zoni. Ljeta su vruća i s malo oborina, a zime blage i vlažne. Dok u Sirijskoj pustinji mogu proći godine a da ne padne kiša, u planinskoj regiji na sjeveroistoku zemlje zimi pada snijeg. Godišnja razina padalina u ovom području prelazi 1000 milimetara, dok je u Mezopotamiji količina oborina uglavnom manja od 30 milimetara. U Bagdadu, glavnom gradu zemlje, koji je smješten i u njezinu središtu, prosječna temperatura u januaru iznosi 9°C, a u julu 33°C. Temperaturne vrijednosti nerijetko ljeti pređu ekstremnu granicu od 50°C.

Administrativna podjela[uredi - уреди]

Irak je podijeljen u 18 pokrajina (arapski: muhafadhat, jednina muhafadhah, kurdski: پاریزگه; pârizgah). Pokrajine se dalje dijele u distrikte (qadhas).

  1. Baghdad
  2. Salah ad Din
  3. Diyala
  4. Wasit
  5. Maysan
  6. Al Basrah
  7. Dhi Qar
  8. Al Muthanna
  9. Al-Qādisiyyah
  1. Babil
  2. Karbala
  3. An Najaf
  4. Al Anbar
  5. Ninawa
  6. Dahuk
  7. Arbil
  8. At Ta'mim (Kirkuk)
  9. As Sulaymaniyah
IraqNumberedRegions.png

Ekonomija[uredi - уреди]

Glavni članak: Ekonomija Iraka

Iračka privreda se temelji na proizvodnji nafte koja je trenutno ograničena zbog oštećenja infrastrukture za ekstrakciju i transport, te nesigurnosti u zemlji. Druga važna privredna grana je poljoprivreda.

Vanjske veze[uredi - уреди]