Tadžikistan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Republika Tadžikistan
Ҷумҳурии Тоҷикистон
(Džumhurii Todžikiston)
Zastava Grb
Državna himna: "Surudi milli"
Glavni gradDušanbe
Službeni jezici tadžički
Vođe
 -  Predsjednik Emomali Rahmonov
Uspostava Od Sovjetskog Saveza 9. rujna 1991.
Površina
 -  Ukupno 143,100 km2 (92.)
 -  Voda (%) 0,3
Stanovništvo
 -  Popis iz 2003  6.863.752 (95.)
 -  Gustoća 48/km2
Valuta tadžikistanski somoni
Vremenska zona +5
Pozivni broj +992
Web domena .tj

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Graniči na sjeveru s Kirgistanom, na istoku s Kinom, na jugu s Afganistanom i na zapadu s Uzbekistanom. Tadžikistan je jedna od 15 država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Tadžikistan je kontinentski zatvorena zemlja u srednjoj Aziji. To je najmanja zemlja srednje Azije.

Tadžikistan je planinska zemlja. Planine zauzimaju 93% površine i pripadaju lancima Pamir, Altaj i Tian Shan. Najveći dio je unutar planinskog lanca Pamir. Planine su mlade nabrane. Najviši vrh zemlje, Vrh Ismaila Samanija, sa 7.495 m je bio najviši vrh cijelog Sovjetskog Saveza i do 1998. se zvao Vrh Komunizma. Drugi vrh po visini je Vrh Ibn Sine koji se do 2006. zvao Vrh Lenjina. Skoro trećina teritorija nalazi se iznad 3.000 m. U istočnom dijelu Pamira je jezero Karakul koje je nastalo u meteorskom krateru.

Ravnice su prisutne na sjeveru i jugozapadu. Na sjeveru Tadžikistan ulazi u Fergansku dolinu. To je najveća i najnaseljenija dolina srednje Azije uz rijeku Sir Darju. Na Sir Darji je umjetno jezero Kayrakum. Dolina je podijeljena između Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana. Na jugozapadu je dolina uz rijeku Amu Darju koja teče graničnim prostorom Tadžikistana i Afganistana. U Amu Darju se ulijevaju rijeke Vahš i Pjandž. Rijeka Vahš teče planinskim prostorom, te ima velik hidroenergetski potencijal. Brana Nurek je s 300 m visine najviša brana na svijetu. U izgradnji je brana Rogun koja će biti viša od nje.

Klima je kontinentalna s nedostatkom padalina. Prevladava stepa koja djelomično prelazi u pustinju. Osnovni uzrok nedostatka padalina je velika udaljenost od mora zbog koje oblaci ne mogu doći do Tadžikistana. Ferganska dolina ima više padalina i velike godišnje razlike temperature. Viši planinski dijelovi imaju niže temperature.

Zgrada vlade

Povijest[uredi | uredi kod]

Područje današnjeg Tadžikistana bilo je dio Perzijskog Carstva, kao i Carstva Aleksandra Velikog. Arapi su osvojili ovo područje u 7. i 8. stoljeću i donijeli Islam. Domaća dinastija Samanida vladala je zemljom i okolnim područjima u 10. stoljeću i današnji Tadžikistan smatra je svojim pretkom začetnikom.

U sljedećih pola tisućljeća Tadžikistanom su vladali turkijski Gaznavidi, Mongoli i Timuridi, nasljednici Timur Lenka. Od početka 16. stoljeća Tadžikistan je bio dio Buharskog kanata koji je 1868. postao vazalna država Ruskog Carstva.

Nakon dolaska boljševika na vlast Tadžici su isprva dobili autonomnu republiku u okviru Uzbekistana, a od 1929. svoju vlastitu saveznu republiku. Područja u kojima su živjeli Tadžici nije bilo lako razgraničiti od uzbečkih, pa su dva velika središta tadžičke kulture, Buhara i Samarkand, kao i oko milijun etničkih Tadžika ostali unutar Uzbekistana.

Nakon neovisnosti u zemlji je izbio građanski rat između plemenskih frakcija s navodnom podrškom Rusije i Irana. Mnogi Rusi napustili su Tadžikistan tijekom godina rata, koji je okončan potpisivanjem prekida vatre 1997. Slično drugim zemljama Središnje Azije, predsjednik Emomali Rahmonov je na vlasti praktički od neovisnosti zahvaljujući ustavnim promjenama koje su mu omogućile ponavljanu kandidaturu na izborima na kojima obično pobjeđuje s velikim postotkom osvojenih glasova.

Predsjednik Emomalii Rahmon

Državno uređenje[uredi | uredi kod]

Tadžikistan je predsjednička republika s velikim ovlastima predsjednika koji se bira na redovnim izborima. Predsjednik imenuje premijera. Postoji dvodomni parlament (Majlis-Oli). Predsjednik Emomalii Rahmon je na vlasti od 1992. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Tadžici, većinska etnička skupina, govore jezikom srodnim perzijskom i dariju u Afganistanu. Za razliku od većine Iranaca po religiji su muslimani suniti (u Iranu prevladavaju šijiti). U zemlji živi i značajna uzbečka manjina. Broj Rusa se smanjuje zbog emigracije natrag u Rusiju.

Najgušće je naseljena Ferganska dolina. Planinski prostori su rijetko naseljeni. U planinskom prostoru većina stanovnika živi u dolinama između planina. Izrazito je velik prirodni prirast stanovništva (rodnost 27 promila, a smrtnost 7).

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Tadžikistan je bio najslabije razvijena republika bivšeg SSSR-a, a i danas spada među najsiromašnije zemlje svijeta. Najviše se uzgaja pamuk koji je značajan izvozni proizvod. Još se uzgajaju žitarice i voće. U planinama prevladava stočarstvo. Rudna bogatstva su slabo iskorištena. Vrlo je značajna proizvodnja električne energije zbog brojnih hidroelektrana (u Tadžikistanu postoje neke od najvećih brana na svijetu). Najvažnija industrija je proizvodnja aluminija koji čini glavninu izvoza. Razvijena je tekstilna i prehrabena industrija. Nakon završetka rata 1997. gospodarstvo ubrzano raste, ali BDP je još uvijek prilično nizak (u 2004. 1.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP). Gospodarski je najrazvijenija Ferganska dolina.

Gradovi[uredi | uredi kod]