1849
Izvor: Wikipedia
< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1810-e | 1820-e | 1830-e | 1840-e | 1850-e | 1860-e | 1870-e | >
<< | < | 1845. | 1846. | 1847. | 1848. | 1849. | 1850. | 1851. | 1852. | 1853. | > | >>
| Gregorijanski | 1849 MDCCCXLIX |
| Ab urbe condita | 2602 |
| Islamski | 1265 – 1266 |
| Iranski | 1227 – 1228 |
| Hebrejski | 5609 – 5610 |
| Bizantski | 7357 – 7358 |
| Koptski | 1565 – 1566 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1904 – 1905 |
| - Shaka Samvat | 1771 – 1772 |
| - Kali Yuga | 4950 – 4951 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4485 – 4486 |
| - 60 godina | Yin Zemlja P(ij)etao (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11849 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1849 (MDCCCXLIX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
[uredi - уреди] Događaji
[uredi - уреди] Januar/Siječanj
- 1.1. - Bojkot pušenja u Milanu, kao protest zbog austrijskog monopola na duvan, prerasta u manje nemire.
- 13.1. - Drugi anglo-sički rat: Britanci se povlače Bitke kod Tooele.
- januar - Feldmaršal Alfred I. zu Windisch-Graetz privremeno zauzeo Budimpeštu.
- januar? - Kraljevina Sardinija otvorila konzulat u Srbiji.
[uredi - уреди] Februar/Veljača
- 8.2. - Proglašena Rimska Republika (papa Pio IX. je od novembra u izbeglištvu iz Papinske Države).
- 28.2. - SS California je prvi parobrod koji je povezao istočnu i zapadnu obalu SAD - iz New York-a stigao u San Francisco za 4 meseca i 21 dan (inače, u Kaliforniji je zlatna groznica).
- februar - Srpska vlada opozvala svoje dobrovoljce iz Vojvodine.
[uredi - уреди] Mart/Ožujak
- 4.3. - Raspuštena austrijska Ustavotvorna skupština u češkom Kromerižu ("Kremsierski parlament"), ne završivši posao; ministar unutarnjih poslova Stadion oktroira ustav koji nikad nije stupio na snagu (o srpskoj Vojvodini neodređeno).
- + Zachary Taylor je novi američki predsednik, nakon James K. Polk-a (zakletvu položio sutradan, jer je 4. 3. bila nedelja).
- 12.3. - Prvi rat za italijansku nezavisnost: Kraljevina Sardinija-Pijemont nastavlja rat protiv Austrije.
- 22.3. - Pobuna u Breši protiv austrijske vlasti, ugušena posle 10 dana.
- 23.3. - Bitka kod Novare - odlučujuća pobeda maršala Radetzkog nad Sardincima, abdikacija kralja Karla Alberta Sardinskog.
- 28.3. - Po naređenju kraljice Ranavalone I., na Madagaskaru pogubljeno 18 hrišćana, od toga četvoro živo spaljeno.
- mart - Frankfurtski parlament nemačke nacije doneo liberalan ustav.
[uredi - уреди] April/Travanj
- 2.4. - Parlament nemačke nacije nudi carsku krunu pruskom kralju Friedrichu Wilhelmu IV., ali on to odbija.
- 3.4. - Mađarska vojska zauzela Sentomaš/Srbobran.
- 5.4. - Austrija naredila svojim poslanicima da napuste Frankfurtski parlament.
- 14.4. - Ugarski parlament u Debrecenu, bez umjerenjaka, zbacio Habsburge i postavo Košuta za namjesnika.
- 27.4. - Giuseppe Garibaldi ulazi u Rim, kako bi ga odbranio od francuskih trupa.
- april - Mađarska revolucionarna vojska izbacila Vindišgreca iz Budimpešte.
[uredi - уреди] Maj/Svibanj
- maj - U Španiji završen Drugi karlistički rat.
- 3.5. - Majski ustanak u Drezdenu - brzo ugušen.
- 10.5. - Astor Place Riot - neredi u Njujorku oko reputacije dvojice glumaca dovode do pogibije 25 ljudi.
- 15.5. - Burbonske trupe (Kraljevina Dve Sicilije) povratile Palermo (Sicilija bila u pobuni od januara 1848).
- 17.5. - Požar uništio veći deo Saint Louisa.
- maj - Ruska vojska ušla u Ugarsku, protiv tamošnje revolucije.
[uredi - уреди] Jun/Juni/Lipanj
- 5.6. - Danska mirno postaje ustavna monarhija.
- 12.6. - Trupe bana Jelačića ušle u Novi Sad, u mađarskom bombardovanju uništen veći deo grada.
[uredi - уреди] Jul/Juli/Srpanj
- 3.7. - Francuske trupe zauzele Rim, kraj kratkotrajne republike.
- 6.7. - Prvi rat za Šlezvig okončan danskom pobedom nad trupama Schleswig-Holstein-a (Pruska se povlači iz rata, do 1864).
[uredi - уреди] Avgust/August/Kolovoz
- 1.8. - U Majdanpeku počinje gradnja prve topionice metala u Srbiji.
- 9.8. - Bitka kod Temišvara - austrijska pobeda.
- 13.8. - Predaja kod Vilagoša ostataka mađarske vojske - Habzburzi slomili Mađarsku revoluciju, uz pomoć ruske vojske.
- 24.8. - Venecija se predala Austrijancima, nakon 4-mesečne opsade.
[uredi - уреди] Septembar/Rujan
- 6.9. - U Hrvatskoj proglašen oktroirani ("ožujski") ustav (autonomija zemlje).
[uredi - уреди] Oktobar/Listopad
- 6.10. - Pogubljeno mađarskih 13 aradskih mučenika.
[uredi - уреди] Novembar/Studeni
- 16.11. - Fjodor Mihajlovič Dostojevski osuđen na smrt zbog "antidržavnih aktivnosti", ali pogubljenje otkazano u poslednjem času.
- 18.11. - Patentom cara Franje Josipa I. ustanovljeno Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat, sa sedištem u Temišvaru i nesrpskom većinom.
[uredi - уреди] Decembar/Prosinac
[uredi - уреди] Nepoznato
- U Srbiji osnovana Školska komisija, organizuje izdavanje školskih knjiga.
[uredi - уреди] Rođenja
- 9.2. - Pavle Jovanović, novinar, pokretač "Srbobrana", prvog srpskog političkog lista u Hrvatskoj († 1897)
- 19.3. - Ljuba Didić, srpski političar († 1883)
- 8.4. - Miloš Tenković, srpski slikar († 1890)
- 28.7. - Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac († 1928.)
- 27.8. - Ivan Rendić, hrvatski kipar († 1932.)
- 26.9. - Ivan Pavlov, ruski fiziolog († 1936.)
[uredi - уреди] Smrti
- 8.2. - France Prešern, slovenski pjesnik i preporoditelj (* 1800.)
- 31.7. - Šandor Petefi (Aleksandar Petrović), mađarski pesnik (* 1823)
- 5.9. - Antun Nemčić, hrvatski književnik (* 1816.)
- 7.10. - Edgar Allan Poe, američki književnik (* 1809.)
- 17.10. - Frédéric Chopin, poljski skladatelj (* 1810.)
[uredi - уреди] Reference
[uredi - уреди] Spoljne veze
- Srpski pokret 1848. godine, Istorija srpskog naroda, Vladimir Ćorović, rastko.rs
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu: