Coordinates: 44°54′00″N 20°40′00″E / 44.9°N 20.666667°E / 44.9; 20.666667

Pančevo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pančevo
Znamenitosti Pančeva
Znamenitosti Pančeva
Zastava za grad Pančevo
Zvaničan grb za grad Pančevo
Pančevo na mapi Srbije
Pančevo
Pančevo
Koordinate: 44°54′00″N 20°40′00″E / 44.9°N 20.666667°E / 44.9; 20.666667
Država Srbija
PokrajinaVojvodina
OkrugJužnobanatski okrug
Površina
 • Grad148,8 km²
 • Metro
759 km²
Nadmorska visina
77 m
Stanovništvo
 • Grad76.203
 • Gustina512/km²
 • Metro123.414
 • Gustina stanovništva
uključujući metropolitansku sredinu
163/km²
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
26101
26103
26104
26105
26106
26107
26108
26109
26110
26112
Pozivni broj013
Registarska oznakaPA
Sajtwww.pancevo.rs

Pančevo (mađarski: Pancsova, njemački: Pantschowa, rumunski: Panciova) je mesto u Banatu, na Tamišu. Teritorijalno gledano, Pančevo je sedište istoimene opštine kao i Južno-Banatskog okruga (Vojvodina, Srbija). U samom gradu živi 76.654 ljudi, na području opštine 130.280. Zajedno sa prigradskim naseljem Starčevo grad Pančevo po poslednjem popisu iz 2002. godine broji 84.729 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Najstariji naziv naselja koje se nalazilo na mestu današnjeg Pančeva, na ušću Tamiša u Dunav, jeste Panuka. Zbog čestih promena gospodara (Rimljani, Kelti, Huni, Avari, Sloveni, Mađari, Tatari, Turci, Nemci) često se menja i naziv ovog strategijsko važnog mesta. Od Panuke postaje Panucea ili Panuča u 10. veku, Bansif u 12. veku, u 15. veku Pančal i Pensej, u 17. veku Pajčova ili Panziova i Bančova čak i u ranom 18. veku kao Čomva. Prvi put se u istoriji pominje kao grad, trgovačka varoš, 1153. godine koju između ostalih naseljavaju i Grci, naravno zbog trgovine. U 15. veku ga zauzimaju Turci mira i oslobođenja od Turaka (1716.) godine, ceo Banat ulazi u sastav Austro-Ugarske monarhije kao autonomna oblast pod nazivom Tamiški Banat. Tada počinje naglo naseljavanje ovih krajeva. Veliki broj srpskih porodica doseljava se u Pančevo iz Temišvara i okoline, a doseljavaju se i Nemci iz Franačke. Od 1716. do 1764. Pančevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-graničarsko trgovište.

Pančevo, grad u Banatu

1848/49 Pančevo je mnogo stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovini tog veka počinje u Pančevu u većoj meri naseljavanje Mađara. 8.11. 1918. ušla je u Pančevo srpska vojska.

31.1. 1921. godine imao je 19.362 stanovnika od kojih je bilo; Srba 9.422, Mađara 887, Nemaca 7.237, Židova 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelista 2.500.

Privreda[uredi | uredi kod]

Privreda do 1919. godine[uredi | uredi kod]

Stanovništvo Pančeva bavi se pretežno ratarstvom, ali je vrlo zastupljen zanat i trgovina, naročito stokom i hranom. Industrija je takođe znatna, naročito svilarska. U Pančevu postoje 2 pravoslavne crkve; starija (Vaznesenska) sa templom, koju je radio Konstantin Danil, i nova (Uspenska) u vizantijskom stilu, sa Imagerskim i ornamentalnim radovima Uroša Predića, St. Aleksića i Markovića. U Pančevu postoje gimnazija, trgovačka akademija, muška i ženska građanska škola i aerodrom internacionalnog društva za vazdušni saobraćaj.

Privreda od 1920. do 1991. godine[uredi | uredi kod]

Nakon Prvog svetskog rata, pančevačka industrija doživljava svoju drugu mladost i postaje jedan od industrijskih giganata bivših Jugoslavija. Otvaraju se mnogobrojne fabrike koje zapošljavaju na desetine hiljada radnika iz Pančeva, Beograda i okolnih mesta iz skoro celog južnog Banata. Neke od najvažnijih su:

  • Rafinerija nafte −(RNP) - Počela da radi 1928.
  • Azotara − Fabrika za proizvodnju veštačkog đubriva. Počela da radi 1962.
  • Petrohemija − Fabrika za preradu sirovog benzina i proizvodnju plastičnih masa. Počela da radi 1977.
  • Utva − Fabrika za proizvodnju lakih aviona, kamiona i prikolica za kamione, delova za motorna vozila i servisiranje i opravka motornih vozila. Osnovana 1937. godine
  • Pivara - Osnovana 1722 godine koja se 2005 zapalila.
  • ISP Staklara − fabrika za proizvodnju svih vrsta stakla, osnovana 1932godine koja vise ne radi.
  • Tesla − Fabrika sijalica, osnovana 1931 godine koja vise ne radi

.

  • Fabrika građevinske stolarije − osnovana 1934. godine
  • Fabrika skroba − osnovana 1937. godine
  • Fabrika obuće − osnovana 1955 godine koja je ((1999)) za tokom nato argesije bombadovana i srusena

.

  • TRO Trgoprodukt − Bavila se poslovima u oblasti trgovine na veliko i malo mešovitom robom
  • Pekara idustrija Pancevo − Snabdevala celo Pančevo i okolna mesta
  • Tehnogas − Proizvodila i snabdevala industriju širokim asortimanom gasova
  • Plinara − Proizvodila i snabdevala pančevačka domaćinstva lož uljem, propan−butanom, benzinom
  • Svilara − Proizvodnja svile, odmotavanje svilenih čaura
  • Krznara − Prerada kože, osnovana 1953.
  • Kudeljara − Prerada kudelje
  • Gaj − Industrija nameštaja
  • JRB Brodoremont − Bavilo se popravkom brodova, šlepova i svime što plovi po vodi
  • Luka Dunav − Osnovan 1947. godine
  • PIK Tamiš − Poljoprivredni kombinat sa širokim asortimanom proizvoda za prehranu
  • ATP − Preduzeće za prevoz putnika
  • Privredna Banka Pančevo − Osnovana 1869-((2011))godine kad utkupio banka postaska stedeonica
  • Pošta − Bavila se uslugama građana od pisama, telegrama, telefona, preko naplate raznih dažbina, do bankarskih usluga
  • GIK Konstruktor − Građevinsko preduzeće
  • Trudbenik − Predionica prediva
  • Banačanka − Proizvodnja odeće
  • ŠIK − Prerada drveta
  • Elektrodistribucija i
  • Minel
  • RO Standard − Komunalni poslovi
  • Na desetine zanatsko−uslužnih radnji, privatnih radionica,PEKAR, obućara, sajdžija, zlatara, šnajdera.
  • Takođe postoje dva hotela, Sloboda (Trubač) i Tamiš, i veliki broj ugostiteljskih radnji
  • Infrastrukturne organizacije kao što su opština, sud, banke, bolnica i zdravstvene ambulante, policija, vatrogasci, robne kuće, biblioteke, muzeji, galerija, bioskopi i pozorište, dom kulture, razna društva kao što su ribolovačko, streljačko (1813), izviđači, Crveni krst.

Telefonski pozivni broj za Pančevo je 013, a poštanski broj (od 1974. do 2005. godine) 26000, automobilska oznaka je "PA" (prva dva slova imena grada pisano latinicom).

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi kod]

Gimnazija Uroš Predić

Pančevo ima nekoliko osnovnih škola i to su OŠ Đura Jakšić, OŠ Branko Radičević, OŠ Sveti Sava, OŠ Miroslav Antić-Mika, OŠ Jovan Jovanović Zmaj, OŠ Stevica Jovanović, OŠ Olga Petrov. Pored osnovnih škola postoje i gimnazija Uroš Predić, srednjo hemijska HTTŠ, srednja mašinska i elektrotehnička škola, ekonomska, poljoprivredna, zanatska, škola učenika u privredi ŠUP, Radnički univerzitet.

Od proleća 2005. Pančevo je dobilo Pravni Fakultet i Fakultet humanističkih nauka, koji su u sastavu Univerziteta u Novom Pazaru. Pančevo je tako postalo jedini grad na Balkanu u kojem su locirane studije hebrejskog (jevrejskog) jezika i književnosti.

Pančevački obrazovni sistem od 2011. godine upotpunjuju i sledeći fakulteti: Fakultet za Menađžment, Fakultet za informatiku, Fakultet za poslovnu-civilnu bezbednost, Fakultet za Saobraćajno inženjerstvo, Fakultet za poslovne komunikacije, Učiteljski fakultet, Pravni fakultet koji su u sastavu Internacionalnog univerziteta Brčko čije studiranje na daljinu omogućava Edukativni centar Akademija Oxford Pančevo.

Mapa Pančeva[uredi | uredi kod]

Nazivi pančevačkih naselja: Centar, Margita, Vojlovica, Topola, Strelište, Tesla, Misa Vinogradi, Kotež 1 i 2, Utvina kolonija, Kudeljarski Nasip, Pepeljara, Sodara, Mladost.

Mesne zajednice Pančeva

Populacija i brojnije etničke grupe u Pančevu[uredi | uredi kod]

Godina Ukupno Srbi (nemci i mađari) Jugosloveni Mađari Slovaci Makedonci Crnogorci Hrvati Ostali
1910. 20,808 41.88% 35.89% 0.00% 16.17% 1.17% 0.00% 0.00% 0.65% 4.24%
1991. 72,793 72.57% n.p 8.75% 5.56% 2.20% 2.40% 1.88% 1.35% 5.29%
2002. 77,087 79.08% n.p 2.35% 4.25% 1.82% 1.55% 1.03% 0.92% 9.00%

Ostali[uredi | uredi kod]

Pored navedenih u Pančevu još žive i Česi, Bošnjaci, Bugari, Bunjevci, Vlasi, Goranci, Muslimani, Nemci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovenci, Ukrajinci, Albanci, Kinezi.

Galerija[uredi | uredi kod]

Povezano[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Narodna enciklopedija (1927 g.), članak D. Popovića;
  • N. Milutinović, Naše varoši, l (1922);
  • B. Jankulov, Priloker, Istorija grada Pančeva (1925).

Vanjske veze[uredi | uredi kod]