San Francisco

Izvor: Wikipedia
San Francisko
City and County of San Francisco

SF From Marin Highlands3.jpg
Pogled na San Francisko sa Marin Highlandsa, u prvom planu je most Golgen Gate

Zastava
Osnovni podaci
Država SAD Sjedinjene Američke Države
Gradonačelnik Edwin M. Lee
Osnovan 29. jun 1776
Stanovništvo
Stanovništvo 805.235[1][2][3]
Aglomeracija 4.335.391
Gustina stanovništva 1.340,7 st./km²
Geografske karakteristike
Koordinate
Površina 121.4 (479.19 vodena površina) km²
San Francisko na karti SAD
San Francisko
San Francisko
San Francisko (SAD)
Ostali podaci
Veb-strana www.sfgov.org

San Francisco, službeno Grad i okrug San Francisco (City and County of San Francisco) je finansijski, kulturni i prometni centar Zalivske oblasti San Franciska, područja sa više od 7,4 miliona stanovnika koje još uključuje i gradove San Jose i Oakland.[4] Jedini je konsolidovani grad-okrug u Kaliforniji.[5] Obuhvata područje površine 121 km2[6] na sjevernom kraju poluostrva San Francisco sa gustinom naseljenosti od 6.655 stanovnika po četvornom kilometru. To je najgušće naseljeni veliki grad (ubrajaju se gradovi sa više od 200.000 stanovnika) u Kaliforniji i drugi najgušće naseljeni veliki grad u Sjedinjenim Američkim Državama.[7] San Francisco je, po broju stanovnika, četvrti najveći grad u Kaliforniji i 13. najveći grad u SAD. Prema procjeni iz 2010. imao je 805.235 stanovnika.[8]

Godine 1776, španski kolonisti su izgradili utvrđenje na Golden Gateu i misiju nazvanu po Franji Asiškom na istom mjestu.[9] Zlatna groznica iz 1848. dovela je do brzog rasta broja stanovnika i razvoja grada. Broj stanovnika je u samo jednoj godini narastao sa 1.000 na 25.000,[10] čime je San Francisko postao najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Nakon što je tri četvrtine grada bilo uništeno u zemljotresu i požaru iz 1906,[11] San Francisco je brzo obnovljen, i bio je domaćin Panama-Pacific International izložbe devet godina kasnije. Tokom Drugog svjetskog rata, San Francisco je bio luka iz koje su američki vojnici prevoženi na Pacifički front.[12] Poslije rata, uticaj povratka vojnika, brojna imigracija, liberalizacija stavova i drugi faktori doveli su do Leta ljubavi i pokreta za gej prava, cementiranjući poziciju San Francisca kao centra liberalnog aktivizma u Sjedinjenim Američkim Državama.

Danas je San Francisco popularna međunarodna turistička destinacija,[13] poznat po svojoj hladnoj ljetnjoj magli, strmim valovitim brežuljcima, miksu viktorijanske i moderne arhitekture, i brojnim znamenitostima koje uključuju most Golden Gate, Chinatown, Alcatraz, Transamerica Pyramid i druge. Grad je takođe bankarski i finansijski centar i sjedište više od 30 međunarodnih finansijskih institucija.[14] San francisko je 18. grad u svijetu po bruto domaćem proizvodu, a zauzima i 13. mjesto na listi dvadeset najvećih globalnih finansijskih centara.

Istorija[uredi - уреди]

Najraniji arheološki dokazi ljudskih naselja na području grada San Francisca datiraju još od 3000 godine prije nove ere.[15] Pripadnici plemena Yelamu koji su pripadali grupi Ohlone naroda živjeli su u malim selima neposredno prije dolaska španske istraživčke misije, na čelu s don Gasparom de Portolom 2. novembra 1769, što je prva dokumentovana posjeta europljana Zalivu San Francisco.[25] Sedam godina kasnije, 28. marta 1776, španci su uspostavili utvrđenje Presidio of San Francisco, a nakon toga i misiju San Francisco de Asís (Misija Dolores).

Nakon sticanja nezavisnosti od Španije 1821, područje je postalo dio Meksika. Pod meksičkom upravom, misija se vremenom ugasila a njena zemlja se počela privatizovati. Godine 1835, Englez William Richardson podignuo je prvu samostalnu farmu,[16] u blizini sidrišta za brodove, na mjestu gdje je danas trg Portsmouth. Zajedno sa lokalnim upravnikom Franciscom de Harom, on je napravio plan ulica za prošireno naselje, i grad, pod nazivom Yerba Buena, i počeo privlačiti američke doseljenike. Komodor John D. Sloat zauzeo je Kaliforniju za SAD, 7. jula 1846, za vrijeme Meksičko-američkog rata, a kapetan John B. Montgomery stigao je dva dana kasnije u Yerba Buenu. Yerba Buena je preimenovana u San Francisco 30. januara sljedeće godine,[17] a Meksiko je službeno predao teritoriju Sjedinjenim Državama na kraju Meksičko-američkog rata. Uprkos atraktivnom položaju koji je imao kao luka i pomorska baza, San Francisco je još uvijek bio malo naselje s negostoljubivom geografijom.[18]

Trg Portsmouth 1851. godine

Kalifornijska zlatna groznica dovela je do prave najezde lovaca na blago. Naseljenici su dolazili u San Francisko iz rivalskog grada Benicie,[19] podižući broj stanovnika sa 1.000 koliko ih je bilo 1848, na 25.000 u decembru 1849.[10] Obećanje basnoslovnog bogatstva je bilo toliko jako da su posade po dolasku u luku napuštale plovila i žurile na zlatna polja, ostavljajući iza šume jarbola u luci San Francisca.[20] Kalifornija je brzo dobila status države, a američka vojska je izgradila utvrđenje na Golden Gateu i još jedno na ostrvu Alcatraz kako bi osigurali Zaliv San Francisco. Otkriće srebra, uključujući i Comstock Lode 1859. godine, dovelo je do novog porasta broja stanovnika.[21] Sa hordama lovaca na sreću koje su se slivale u grad, bezakonje je bilo često, a dio grada Barbary Coast postao je poznat kao raj za kriminalce, prostituciju i kockanje.[22]

Poduzetnici su nastojali da se okoriste bogatstvom koje je bilo generisano Zlatnom groznicom. Rani dobitnik je bila bankarska industrija, sa osnivanjem banaka Wells Fargo 1852, i Bank of California 1864. godine. Razvoj luke San Francisca i uspostavljanje potpune kopnene veze sa istočnim željezničkim sistemom SAD od 1869, preko Pacifičke pruge (grad je izgradnju pruge nevoljko pomogao) pomoglo je da Zalivska oblast postane centar za trgovinu. Vodeći se potrebama i ukusima rastuće populacije, Levi Strauss je počeo poslove sa odećom a Domingo Ghirardelli je počeo sa proizvodnjom čokolade. Radnici doseljenici doprineli su raznovrsnosti kulture grada, a kineski radnici koji su radili na izgradnji željeznice formirali su gradsku kinesku četvrt. Prvi tramvaji vozili su već 1873. godine stanovnike San Franciska kroz ulicu Clay. More viktorijanskih kuća počelo je da daje oblik gradu, a gradske vođe vodile su kampanju za izgradnju prostranog javnog parka, što je rezultiralo planovima za Golden Gate park. Izgrađene su škole, crkve, pozorišta, i sva druga obilježja građanskog života. Presidio of San Francisco je posrtalo najvažnije utvrđenje američke vojske na pacifičkoj obali.[23] Na prelazu stoljeća, San Francisco je bio veliki grad poznat po svom blistavom stilu, veličanstvenim hotelima, raskošnim vilama na Nob Hillu i uspješnoj umjetničkoj sceni.[24]

"Nikada u istoriji moderni imperijalni grad nije bio potpuno uništen. San Francisco je nestao." – Jack London nakon zemljotresa i požara 1906.[25]

U 05:12, 18. aprila 1906, San Francisco i sjevernu Kaliforniju je pogodio veliki potres. Kako su se zgrade rušile, prekinuti plinovodi su izazvali požare koji su se proširili širom grada i nekoliko dana bili van kontrole. Pošto vodovod nije radio, Artiljerijski korpus iz Presidia pokušao je da zadrži vatru rušeći blokove zgrada dinamitom kako bi napravili prepreku.[26] Više od tri četvrtine grada ležalo je u ruševinama, uključujući gotovo cijelo gradsko jezgro.[11] Prema tadašnjim izvještajima poginulo je 498 osoba, iako moderne procjene govore o nekoliko hiljada poginulih.[27] Više od polovice stanovništva grada koji je tada imao 400.000 stanovnika je ostalo bez krova nad glavom.[28] Izbjeglice su se privremeno naselile u improviziranim šatorskim naseljima u Golden Gate Parku, Presidiu, na plažama, i drugim mjestima. Mnogi su trajno pobjegli prema Istočnom zalivu.

Palace of fine Arts na međunarodnoj izložbi Panama-Pacific 1915.

Obnova je bila brza i velikih razmjera. Odbacujući pozive da u potpunosti izmijene uličnu mrežu, stanovnici su se opredijelili za brzinu.[29] Bank of Italy (kasnije Bank of America) čiji je vlasnik bio Amadeo Giannini obezbijedila je kredite za mnoge čiji su domovi bili devastirani. Uništene palače u Nob Hillu postale su Grand hoteli. Gradska vijećnica obnovljena je u Beaux Arts stilu. Grad je svoje ponovno rođenje slavio na međunarodnoj izložbi Panama-Pacific 1915 godine.[30]

U nadolazećim godinama grad je učvrstio svoj položaj finansijske prestonice. Kada je došlo do kraha berze 1929, nijedna banka u San Franciscu nije bankrotirala.[31] Štaviše, na vrhuncu Velike depresije, San Francisco je istovremeno krenuo u dva velika građevinska projekta - izgradnju Mosta Oakland Bay i Mosta Golden Gate, završavajući ih 1936. i 1937. godine. U tom razdoblju je otok Alcatraz, bivši vojni zatvor, promijenio namjenu i postao federalni zatvor maksimalne sigurnosti, u kojem su kaznu služili zloglasni zatvorenici, kao što su Al Capone i Robert Franklin Stroud. San Francisco je kasnije proslavio svoju ponovnu raskoš organizujući Svjetski sajam, Međunarodnu izložbu Golden Gate 1939. i 1940. godine, i stvarajući Otok s blagom (Treasure Island) u sred zaliva gdje se izložba odvijala.


Sestrinski gradovi[uredi - уреди]

Sledeći gradovi su sestrinski gradovi San Franciska:

Reference[uredi - уреди]

  1. "Table 1. Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2007" (XLS). US Census Bureau. 27. 03. 2008.. http://www.census.gov/popest/metro/tables/2007/CBSA-EST2007-01.xls. pristupljeno 11. jun 2008.. 
  2. "San Francisco city, Population Finder". U.S. Census Bureau. http://factfinder.census.gov/servlet/SAFFPopulation?_event=ChangeGeoContext&geo_id=16000US0667000&_geoContext=01000US&_street=&_county=san+francisco&_cityTown=san+francisco&_state=04000US06&_zip=&_lang=en&_sse=on&ActiveGeoDiv=geoSelect&_useEV=&pctxt=fph&pgsl=010&_submenuId=population_0&ds_name=null&_ci_nbr=null&qr_name=null&reg=null%3Anull&_keyword=&_industry=. pristupljeno 15. septembar 2010.. 
  3. "Census 2010: Table 3A – Total Population by Race (Hispanic exclusive) and Hispanic or Latino: 2010" (Excel). California Department of Finance. http://www.dof.ca.gov/research/demographic/state_census_data_center/census_2010/documents/2010Census_Table3A_RedistrictingFile.xls. pristupljeno 22. mart 2010.. 
  4. "Annual Estimates of the Population of Combined Statistical Areas: April 1, 2000 to July 1, 2008". U.S. Census Bureau. http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-02.xls. pristupljeno 30. jun 2008. 
  5. "Board of Supervisors – Does San Francisco have a City Council?". SFGov SF311. http://sf311.org/index.aspx?page=262. pristupljeno 16. 06. 2008.. 
  6. "San Francisco County, California QuickFacts". US Census Bureau. http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/06075.html. pristupljeno 26. novembar 2009. 
  7. Posle New Yorka, računaju se samo gradovi sa preko 200.000 stanovnika."2000 Census: US Municipalities Over 50,000: Ranked by 2000 Density". Demographia. http://www.demographia.com/db-2000city50kdens.htm. pristupljeno 23. avgust 2007. 
  8. "U.S. Census Bureau Delivers California's 2010 Census Population Totals". U.S. Census Bureau. 8. 03. 2011.. http://2010.census.gov/news/releases/operations/cb11-cn68.html. pristupljeno 30. mart 2011. 
  9. Edward F. O'Day (October 1926). "The Founding of San Francisco". San Francisco Water. Spring Valley Water Authority. http://www.sfmuseum.org/hist6/founding.html. pristupljeno 14. februar 2009. 
  10. 10.0 10.1 Richards, Rand (1992). Historic San Francisco: A Concise History and Guide. Heritage House. ISBN 1-879367-00-9. OCLC 214330849. 
  11. 11.0 11.1 Montagne, Renée. "Remembering the 1906 San Francisco Earthquake", People & Places, National Public Radio, 11. 04. 2006., pristupljeno 13. jun 2008.
  12. "Port of Embarkation Essay—World War II in the San Francisco Bay Area". A National Register of Historic Places Travel Itinerary:. US Department of the Interior. 28. 08. 2007.. http://www.nps.gov/history/nr/travel/wwIIbayarea/embarkation.htm. pristupljeno 22. 06. 2011.. 
  13. "Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2008" (PDF). International Visitation in the United States. US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce. 11. 05. 2009.. http://tinet.ita.doc.gov/outreachpages/download_data_table/2008_States_and_Cities.pdf. pristupljeno 8. jun 2009.. 
  14. "San Francisco: Economy". City-Data.com. Advameg Inc. http://www.city-data.com/us-cities/The-West/San-Francisco-Economy.html. pristupljeno 15 jun. 2008.. 
  15. Stewart, Suzanne B. (November 2003). "Archaeological Research Issues For The Point Reyes National Seashore – Golden Gate National Recreation Area" (PDF). Sonoma State University – Anthropological Studies Center. http://www.sonoma.edu/asc/projects/pointreyes/overview2.pdf. pristupljeno 12. jun 2008.. 
  16. The Virtual Museum of the City of San Francisco (16. 07. 2004.). "From the 1820s to the Gold Rush". The Virtual Museum of the City of San Francisco. http://www.sfmuseum.org/hist1/early.html. pristupljeno 13. jun, 2008. 
  17. "History of Yerba Buena Gardens". MJM Management Group. 2004. http://www.yerbabuenagardens.com/history.html. pristupljeno 13. jun, 2008. 
  18. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 4–5. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  19. "San Francisco's First Brick Building". The Virtual Museum of the City of San Francisco. 16. 07. 2004.. http://www.sfmuseum.org/hist1/brick.html. pristupljeno 13. jun 2008. 
  20. Harris, Ron. "Crews Unearth Shipwreck on San Francisco Condo Project", November 14, 2005, pristupljeno 4. septembar 2006.
  21. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 31–33. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  22. "The miners came in forty-nine, / The whores in fifty-one, / And when they got together / They produced the native son." Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 237–238. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  23. "Under Three Flags" (PDF). Golden Gate National Recreation Area Brochures. US Department of the Interior. November 2004. http://www.nps.gov/goga/planyourvisit/upload/3flags_7-03.pdf. pristupljeno 13. jun 2008. 
  24. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 44–55. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  25. London, Jack (5. maj 1906). "The Story of an Eyewitness by Jack London". Collier's, the National Weekly (The Virtual Museum of the City of San Francisco). pristupljeno na 29. avgust 2006. 
  26. "Presidio of San Francisco: Firefighting and Dynamiting". Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 24. 12. 2003.. http://www.nps.gov/archive/prsf/history/1906eq/firedyn.htm. pristupljeno 13. jun 2008.. 
  27. "Casualties and Damage after the 1906 earthquake". Earthquake Hazards Program – Northern California. US Geological Survey. 25. 01. 2008.. http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/casualties.php. pristupljeno 13. jun 2008. 
  28. "Presidio of San Francisco:1906 Earthquake and Fire". Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 25. 08. 2004.. http://www.nps.gov/archive/prsf/history/1906eq/index.htm. pristupljeno 13. jun 2008. 
  29. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 56–62. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  30. Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc.. str. 9. ISBN 9780471191209. OCLC 44313415. 
  31. "San Francisco Gold Rush Banking – 1849". The Virtual Museum of the City of San Francisco. 24. 06. 2004.. http://www.sfmuseum.net/hist9/banking.html. pristupljeno 13. jun 2008. 
  32. 32.0 32.1 32.2 32.3 Ross, Andrew S.. "Barcelona is newest sister city for S.F.", San Francisco Chronicle, 20. 07. 2010., pristupljeno 04. 07. 2011..
  33. 33.0 33.1 33.2 33.3 33.4 33.5 33.6 33.7 33.8 33.9 See "San Francisco" entry on "California" page of http://www.sister-cities.org/directory/index.cfm

Literatura[uredi - уреди]

Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2. http://books.google.com/books?id=yC9vFvCuW84C&pg=PA1&dq=Origins+of+County+Names#PPR24,M1. 

Vidi još[uredi - уреди]

Dodatna literatura[uredi - уреди]

Vidi također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg USA Flag Map.svg Nedovršeni članak San Francisco koji govori o gradu u SAD je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.