Prostitucija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Njemačka prostitutka

Prostitucija (od latinske riječi prostituere, koja znači "javno izlagati") je prodavanje seksualnih usluga za novac ili neku drugu uslugu (zapošljavanje, riješavanje problema itd). Prostitucija se često spominje kao "najstariji zanat na svijetu".

Uvod[uredi | uredi kod]

Prostitucija se danas odvija u raznim oblicima. Postoje bordeli (u slučaju Hrvatske, gdje je prostitucija zabranjena, usluge se objavljuju u oglasima i održavaju tajno u stanovima), ulična prostitucija, escort usluge, seksualni turizam i druge.

Osoba koja prodaje seksualne usluge se zove prostitutka. Ovim poslom se uglavnom bave žene čijim se uslugama služe muškarci koji su samci, željni pustolovine ili su jednostavno znatiželjni. No u manjini se prostitucijom bave i muškarci, čije usluge iz istih razloga koriste žene (ili gay muškarci). Uz ženske prostitutke često idu i "zaštitnici" (makroi ili svodnici) koji od njih često uzimaju 50 % zarade a katkad se u ekstremnim slučajevima koriste i nasiljem i ucjenama. Kontakt sa prostitucijom se smatra društveno neprihvatljivim i mnoge slavne ličnosti su zbog toga upale u skandal (npr. glumac Hugh Grant).

Žene koje se dobrovoljno bave prostitucijom to uglavnom rade zbog novca. Vrlo malen broj otpada u toj kategoriji na one koje to rade jer su nimfomanke, željne pustolovine ili osvete nad roditeljima.

Prostitucija u brojkama[uredi | uredi kod]

Prema američkom članku „Estimating the prevalence and career longevity of prostitute women“ (1990.) broj prostitutki u tipičnom okruženju u SAD-u (Colorado Springs, CO, 1970.-1988.) je procijenjen na 23 na 100.000 stanovnika, od kojih je 4 % bilo mlađe od 18 godina. Prosječna karijera tih prostituki je prema procjenama trajala 5 godina te je u jednoj godini imala 868 muških partnera.

Karikatura o prostitutkama iz 1904.

Studija iz 1994. (Gagnon, Laumann i Kolata ) je zaključila da se 16 % muškaraca u dobi između 18-59 godina u SAD-u barem jednom u životu iskoristilo uslugama prostitutki.

Procjenjuje se da u Indiji radi gotovo 8 milijuna prostitutki. U Nizozemskoj prostitucija čini čak 5 % ukupne ekonomije.

U Hrvatskoj prema grubim procjenama ima oko 3.500 prostitutki koje na godinu zarađuju 30 milijuna Eura ( oko 219 milijuna kuna )[1] Arhivirano 2007-03-12 na Wayback Machine-u.

Zdravstveni aspekti[uredi | uredi kod]

Crveni distrikt u Amsterdamu

Prostitucija je uvijek bila leglo raznih spolno prenosivih bolesti, od sifilisa do gonoreje. Zato se prostitutke uglavnom štite upotrebom kondoma.

Povijest[uredi | uredi kod]

Najstarija javna kuća kod koje su sačuvani podaci bila je u gradu Uruku u Sumeriji. Iz doba Nebukadnezera II. (od 605. do 562. g. prije nove ere) nađeni su ugovori iz kojih proizlazi da su bogati građani u Babilonu iz prostitucije svojih robinja vukli znatne zarade. Geograf Strabon, koji je živio u doba cara Augusta, tvrdi da je u tadašnjem Afroditinom hramu bilo više od 10.000 prostitutki. Toma Akvinski je zaključio da je prostitucija "nužno zlo" a Augustin da "ne treba suzbijati prostituciju, jer će lakomislena požuda pokvariti društvo". Većina zemalja zabranila je prostituciju nakon 2. svjetskog rata, ali se ona održala na ilegalan način.

Korijeni prostitucije[uredi | uredi kod]

U svojim nastojanjima da suzbiju prostituciju, vlasti raznih zemalja podijelili su se oko pogleda na korijene i uzroke prostitucije. Za neke je temeljni krivac potražnja, a za druge ponuda.

Za one koje analiziraju potražnju važni su razni parametri, poput primjerice neravnomjernosti broja žena i muškaraca (primjerice, u Kini trenutno ima 70 milijuna više muškaraca nego žena, što je plodno tlo za prostituciju) . Među onima koji smatraju da je temelj potražnja je i Donna M. Hughes koja je napisala: "Treba konfrotirati potražnju za prostitucijom...Muškarci, kupci komercijalnog seksa, su ultimativni konzumenti žena i djece koji se prostituiraju...Istraživanja o muškarcima koji kupuju seks su pokazala da su mnoga nagađanja o njima lažni mitovi. Rijetki su to muškarci koji su usamljeni ili imaju seksualno nezadovoljavajuču vezu. Zapravo, muškarci koji se koriste prostitucijom češče imaju više seksualnih partnera nego oni koji se njom ne koriste. Oni često javljaju da su zadovoljni svojim suprugama. Oni kažu da žele više - seksualni činovi koji njihove supruge neće učiniti ili uzbuđenje koje dolazi od potrage za ženom koju mogu kupiti na kratko vrijeme"[2] Arhivirano 2012-06-17 na Wayback Machine-u.

No postoje i mišljenja da je ponuda glavni uzrok prostitucije, koju uzrokuju siromaštvo i bijeda.

John de Laufenbels je pak branio prostituciju: "Seks je prirodan, važan dio života. Neki muškarci jednostavno nemaju žene koje su željne da im budu partneri besplatno. Zato tu postoji i "tržnica" za to. Usuđujem se reči da mnogi muškarci dobiju neke vještine koje ih, s vremenom, nauče da mogu pronaći žene u svijetu koje bi bile s njima"[3] Arhivirano 2008-10-25 na Wayback Machine-u.

V. također[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]