Uruk

Izvor: Wikipedia
Za isti naziv u Tolkienovoj prozi v. Uruk-hai, Erech (Srednja Zemlja).
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Uruk (sumerski Unug, biblijski Ereč, grčki Orchoë i arapski وركاء Warka) je bio drevni grad u Sumeru i kasnije Babiloniji, smješten istočno od današnjeg toka Eufrata, na crti drevnog kanala Nil, u oblasti močvara, oko 230 km (140 milja) južno-jugozapadno od Bagdada. Zbog postepene urbane revolucije do koje u njemu dolazi između 4.000 i 3.000 godine pre nove u ovom gradu on se smatra prvim pravim ljudskim gradom i civilizacijom. Zbog toga ostatke grada i pisanih matirjala danas proučavaju antropolozi fokusirani na pojavu države, historičari fokusirani na nastanak prvog pisanog jezika i historičari umjetnosti fokusirani na odnos prve države i umjetnosti [1].

Postoji još uvijek nedokazana teorija da je suvremeni naziv za Irak mogao potjecati od naziva Uruk. Na svom vrhuncu, Uruk je vjerojatno imao oko 80.000 stanovnika koji su živjeli u 6 kvadratnih kilometara okruženih zidom, što ga je činilo najvećim gradom na svijetu u to vrijeme.

Bio je jedan od najstarijih i najvažnijih gradova Sumera. Predstavljao je prijestolnicu Gilgameša, junaka slavnog istoimenog epa. Za zidove se govorilo da su sagrađeni po zapovijedi Gilgameša ili, što je vjerojatnije, njegovog prethodnika Enmerkara kome se također pripisuje gradnja slavnog hrama zvanog Eanna, posvećenog štovanju boginje Inanna (Ištar). Preživjela i ogromna arhiva hrama sadrži neo-babilonske dokumente o društvenoj funkciji hrama kao centra za redistribuciju. U doba gladi, porodice su znale svoju djecu ponuditi hramu kao oblate.

Uruk je igrao vrlo važnu ulogu u političkoj historiji temlje od najranijih vremena, s obzirom da je imao hegemoniju nad Babilonijom prije perioda u kome se pojavljuje Sargon. Kasnije je igrao važnu ulogu u borbi Babilonaca protiv Elamita sve do godine 2004. pne., kada je teško stradao; sjećanja na neke od ih sukoba su uobličena u ep o Gilgamešu, te predstavljaju izvor podataka o Uruku tog vremena.

Oppenheim tvrdi, "U Uruku, u južnoj Mezopotamiji, sumerska civilizacija je izgleda dosegla svoj kreativni vrhunac. To se može vidjeti iz opetovanih referenci na ovaj grad u vjerskim i, pogotovo, književnim tekstovima, uključujući one koji imao mitološki kontekst; historijska tradicija sačuvana u popisu sumerskih kraljeva to potvrđuje. Izgleda da se centar političke moći od Uruka premjestio u Ur."

Prema popisu sumerskih kraljeva, Uruk je sagradio Enmerkar, koji je sa sobom donio službenu kraljevsku čast iz grada Eanna. Njegov otac Mesh-ki-ag-gasher je "ušao u more i nestao". Ostali historijski kraljevi Uruka uključuju [[Lugalzagesi]ja] od Umme (današnja Djokha) (koji je osvojio Uruk) i Utuhegala.

Prema Bibliji (Knjiga postanka 10:10), Ereč, vjerojatno Uruk, je bio drugi grad osnovan od Nimroda. Također se čini da je bio dom Arčavita, prognanih od Asnapera u Samariju (Ezra 4:9-10). Lokacije spomenute u Ezri su sve iz južne Mezopotamije, te se čini da bi Asnaper mogao biti asirski kralj Asurbanipal koji je poduzeo pohod protiv južnih Babilonaca.

Uruk je prvi put iskopan od njemačkog tima koga je vodio Julius Jordan pred prvi svjetski rat. Ova se ekspedicija vratila 1928. i vršila dalja iskapanja do 1939, pa se vratila godine 1954. pod vodstvom H. Lenzena i napravila sistematska iskopavanja slijedećih godina. Ova su iskopavanja pronašla neke rane sumerske dokumente te veliku kolekciju pravnih i obrazovnih ploča iz seleukidskog perioda, koje je objavio Adam Falkenstein i ostali njemački epigrafisti.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Marc Van de Mieroop:A History of Ancient Near East str. 20

Vanjski linkovi i literatura[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • A. Leo Oppenheim, Ancient Mesopotamia: portrait of a dead civilization.